Zavod za melioracije

Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska
Paviljon 5, 2. kat
Fax: +385 1 231 5300

Pokušališta i laboratoriji

Analitički laboratorij Zavoda za melioracije

Analitički laboratorij Zavoda za melioracije se bavi fizikalnim i kemijskim analizama tla te kemijskim analizama vode i biljnog materijala za potrebe nastavne djelatnosti, znanstvenih istraživanja te stručnog rada u području agronomije i zaštite okoliša. Laboratorij je suvremeno opremljen i u radu se koriste moderne instrumentalne tehnike: priprema uzoraka mikrovalnom tehnikom, UV/Vis spektrofotometrija, pojedinačna ili multielementna analiza plamenom atomskom apsorpcijskom/emisijskom spektrometrijom (AAS/AES) i optičkom emisijskom spektrometrijom induktivno spregnutom plazmom (ICP-OES), ispitivanje ionskog sastava otopina metodom segmentiranog protoka (SFA) i drugo. Radi kontrole kvalitete analitičkih podataka laboratorij koristi umjerene uređaje, primjenjuje standardne postupke i validirane metode te je uključen u program međunarodne interkalibracije za tlo, sedimente i biljni materijal.

Zavod je opremljen uređajima, instrumentima i priborom za terenska istraživanja.

Povijest Zavoda za melioracije

Zavod za melioracije utemeljen je 1922. godine pod nazivom Zavod za vodno gospodarstvo. Pod vodstvom predstojnika Zavoda prof. ing. Viktora Setinskog (više od dvadest godina) bio je objedinjen nastavni i znanstveni rad iz vodnog gospodarstva u poljoprivredi i šumarstvu. U 1946/47. godini vršitelj dužnosti predstojnika Zavoda bio je prof. ing. M. Đurašin s Tehničkog fakulteta. Nakon njegove smrti dužnost predstojnika, također u svojstvu honorarnog nastavnika obnašao je do 1952. godine prof. dr. Ante Franković. Tada se vodno gospodarstvo i šumarstvo odvajaju u poseban kabinet za uređenje bujica. U Zavodu ostaju agronomski predmeti i Zavod mijenja naziv u Zavod za melioracije, koji i danas postoji. Vodstvo Zavoda preuzima tadašnji asistent, a kasnije prof. dr. Vladimir Verner. Kao nastavna i znanstvena jedinica Zavod nastavlja razvijati djelatnost iz poljoprivrednih melioracija i poljoprivrednog graditeljstva. Odlaskom prof. dr. Vernera u mirovinu 1975. godine, za predstojnika Zavoda imenovan je prof. dr. Dane Šikić. Nedugo nakon toga, u ak. god. 1977/78, dolazi do integracije Fakulteta i samostalnih poljoprivrednih instituta u Zagrebu. Pri ovoj integraciji dio Zavoda za melioracije, koji se odnosi na problematiku poljoprivrednog graditeljstva, prelazi u sastav novo utemeljenog fakultetskog instituta-Institut za mehanizaciju, tehnologiju i graditeljstvo u poljoprivredi. Preostali dio Zavoda za melioracije nastavlja nastavnu i znanstvenu djelatnost u području poljoprivrednih melioracija te je sastavni dio fakultetskog Instituta za agroekologiju. Pri tome je za predstojnika Zavoda imenovan prof. dr. sc. Frane Tomić. Zahvaljujući dobrom kadrovskom stanju (14 članova, od toga 3 doktora znanosti i 7 diplomiranih inženjera) i relativno dobro opremljenom laboratoriju, Zavod je u to vrijeme razvio i afirmirao poljoprivredne melioracije kao znanstvenu disciplinu. Budući da prof. F. Tomić postaje dekan Fakulteta (1981-1983), na mjestu predstojnika Zavoda zamjenjuje ga prof. dr. sc. Ivo Marinčić. Pod vodstvom prof. Marinčića nastavlja se uspješan nastavni i znanstveni rad Zavoda, a posebno je uspješna stručna suradnja s praksom. Godine 1986. na dužnost predstojnika Zavoda ponovo se vraća prof. dr. Frane Tomić. Nakon uspješnog sedmogodišnjeg rada Zavoda na problemima odvodnje i navodnjavanja, prof Tomić je opet biran za dekana, u dva mandata (1993.-1995. i 1995.-1997.), pa je predstojnik Zavoda bio doc.dr. Dragutin Petošić (1994.-1999.). Od 1999.-2001. predstojnik Zavoda je ponovno bio prof. Tomić. U razdoblju od 2001.-2006. za predstojnika Zavoda imenovan je doc. dr. Davor Romić, nakon toga je prof. dr. Davor Romić izabran za dekana  Fakulteta i bio je dekan u dva mandata (2006.-2009. i 2009.-2012.). U razdoblju od 2006.-2009. ulogu predstojnika Zavoda obnašao je prof. dr. Petošić. Prof. dr. Ivan Šimunić predstojnik je Zavoda u razdoblju od 2009.-2012. godine.

Zavod za melioracije je dao znatan doprinos u razvitku hrvatskog agrara, izvođenjem nastavne i znanstvene djelatnosti te suradnjom s proizvodnim gospodarstvima. Članovi Zavoda su zaslužni za stjecanje znanja studenata i osposobljavanje mlađih znanstvenika u području poljoprivrednih melioracija. Zahvaljujući brojnim pokusima, vođenju znanstvenih projekata i međunarodnoj suradnji (prof. dr. V. Verner, dr. B. Pušić, dr. B. Đaković, prof.dr. I. Marinčić, prof.dr. D. Šikić, prof.dr. F. Tomić, prof.dr. D. Petošić, prof.dr. I. Šimunić, prof.dr. D. Romić i prof.dr. M. Romić) u području poljoprivrednih melioracija, došlo je do unapređenja pristupa i metoda reguliranja vodnog tla u nas. Time je pružena izravna pomoć Zavodu pri uređivanju preko 300.000 ha poljoprivrednih površina u Hrvatskoj i oko 30.000 ha u Sloveniji.

Danas su znanstvena istraživanja Zavoda za melioracije usmjerena područjima održivog gospodarenja tlom i vodama (poljoprivreda i gospodarenje resursima), zaštitom okoliša (monitoring terestričkih i akvatičnih ekosustava, korištenje i zaštita voda) i upravljanjem prirodnim rizicima (odvodnja suvišnih voda tla, zaštita od suvišnih voda, zaslanjivanje). Zavod razvija multidisciplinatn pristup u istraživanjima, okuplja tim znanstvenika koji se bave hidrotehničkim melioracijama, odvodnjom i navodnjavanjem, zaštitom i motrenjem tla i voda, utjecajem poljoprivrede na okoliš. Razvio je tako znanstvenu suradnju s brojnim institucijama u zemlji i inozemstvu, a važan je dio djelatnosti i stručni rad za potrebe gospodarstva te nacionalnih i regionalnih institucija i agencija.

Djelatnici Zavoda objavili su više znanstvenih i stručnih radova iz navedenih područja i trnutačno su voditelji više znanstvenih i primjenjenih projekata.

Zavod za melioracije spada među najveće zavode na Fakultetu i po kadru i po uspješnosti. Trenutačno u Zavodu radi 17 članova, od toga 4 profesora, 1 docent, 1 viši asistent, 5 stručnih suradnika, 2 asistenta, 2 znanstvena novaka i 2 ostala djelatnika.