Zavod za ribarstvo, pčelarstvo, lovstvo i specijalnu zoologiju

Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska
Objekt J
Fax: +385 1 231 5300

Usluge i proizvodi

Usluge u ribarstvu
Sve vrste konzaltinga za velike i male obiteljske ribnjake; hidrokemijske, hidrobiološke i ihtiološke analize za potrebe ribarstva
Prof. dr. sc. Roman Safner

Usluge u pčelarstvu
Sve vrste konzaltinga i analiza u pčelarstvu
Prof. dr. sc. Nikola Kezić

Pokušališta i laboratoriji

Ribarski laboratorij s mrijestilištem

Laboratorij je opremljen za hidrokemijske, hidrobiološke i ihtiološke analize, te pokuse mrijesta i uzgoja riba u bazenima i akvarijima
Prof. dr. sc. Ivica Aničić

Pčelinjak

Pokušalište raspolaže s košnicama za pokuse, te laboratorijem za analize u pčelarstvu
Prof. dr. sc. Nikola Kezić

Povijest zavoda

Zavod je izravni sljednik Zoologičkog kabineta, sastavnog dijela Kraljevske šumarske akademije, osnovane 20. listopada 1898., kada je predavač predmeta Ribogojstvo bio Oton Frangeš. On je autor Zakona o ribarstvu u sladkim vodama u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji, koji je sabor donio 1906. g. Od 1919. g. Zavod je u sastavu tada osnovanog Gospodarsko-šumarskog fakulteta. U prvom razdoblju njegovi najistaknutiji djelatnici su Antun Korlević i Ervin Rössler. On je osnivač prve znanstvene ustanove u ribarstvu još 1909. g. - Ihtiološke sekcije (Zavoda za istraživanje riba i ribarskih prilika).

God. 1932. dolazi do ujedinjenja s Entomološkim kabinetom, te entomologija prevladava kao područje istraživanja, a najpoznatiji znanstvenik je Željko Kovačević. Njega na predmetu Zoologija 1960. nasljeđuje Lea Schmidt, koja predaje i Pčelarstvo. Katedru Ribarstva 1935. g. preuzima Josip Plančić. U skladu s tadašnjim širokim pristupom znanosti bavi se različitom problematikom iz akvakulture i ribarstva otvorenih voda. U razdoblju od 1965. do 1970. predavač je Zlatko Livojević. On je ujedno i direktor Instituta za slatkovodno ribarstvo, tako da je najviše posvećen organizacijskim i ekonomskim problemima u ribarstvu, a manjim dijelom i razvoju tehnologije uzgoja, kao što je gustoća nasada u ribnjacima. Njega nasljeđuje Boris Ržaničanin, čijim dolaskom predmet povećava broj sati i postaje dvosemestralan, otvaraju se magistarski studiji iz Ribarstva i Pčelarstva, a vodi i nekoliko disertacija. Ribarski poslijediplomski studij po umirovljenju Ržaničanina razvijao je Treer i danas ga prilagodio europskom sustavu prijenosa bodova (ECTS).

God. 1977. dolazi do ponovnog razdvajanja i samostalnog razvoja Zavoda, koji današnje ime nosi od god. 1991. Otada se sa Zavoda na Agronomskom fakultetu predaju predmeti Ribarstvo (Tomislav Treer od 1986.), Pčelarstvo (Nikola Kezić od 1988), Lovstvo (Roman Safner od 1998) i Zoologija (Tomislav Treer od 1982.). U više segmenata ribarstva i pčelarstva se razvija i znatan znanstveni rad s radovima objavljenim u međunarodnim časopisima. Po novom nastavnom programu iz 1996. otvoreno je i usmjerenje Ribarstvo sa četiri nastavna predmeta: Hidroekologija (Tomislav Treer), Ihtiologija (Tomislav Treer); Ribolov (Ivica Aničić) i Akvakultura (Roman Safner). Od 1980. do 1985. održava se i poseban dvogodišnji studij Uzgoja riba za studente iz Libije.

Krajem 20. st. na Zavodu djeluju i istaknute ribarske znanstvenice Dobrila Habeković, Ljubica Debeljak i Andrea Kolak, dok u pčelarskoj nastavi djeluju Dragan Bubalo, Stjepan Banožić i Zdravko Briški. Ostali djelatnici tog razdoblja su Štefica Vajdić, Marica Dražić i Marija Barnjak (administracija), te Katica Komorski, Katica Antolović i Lidija Siketić (pomoćno osoblje). Posljednjih godina kao asistentice na Ribarstvu i Zoologiji aktivne su Marina Piria i Tea Odak, Dragan Bubalo je postao stručni suradnik na pčelarstvu, a Željka Treer, prof. tajnica Zavoda.

Zavod raspolaže Ribarskim laboratorijem s mrijestilištem, Pčelinjakom i Zoološkom zbirkom.