Study programme

Ishrana bilja i kvaliteta hrane (157082)

ECTS 6.00
English language R2
E-learning R1
Teaching hours 60
Lectures 40
Laboratory exercises 14
Seminar 6
Grading
Sufficient (2) 60-70%
Good (3) 71-80%
Very good (4) 81-90%
Excellent (5) 91-100%
Conditions for obtaining signature
Odrađena nastava.

Course coordinator

Assist. Prof. Marko Petek, PhD
Assist. Prof. Marko Petek, PhD

Course description

Pravilnom ishranom moguće je proizvesti kvalitetne, zdravstveno ispravne, nutritivno vrijedne i estetski lijepe namirnice koje više privlače potrošače, a proizvođači su zadovoljniji većom otkupnom cijenom. Moderna poljoprivredna proizvodnja sve više važnosti pridaje kvaliteti, a ne količini hrane. To je dakako posljedica i novijeg promišljanja i bolje edukacije potrošača. Pravilnom ishranom biljke mogu se unijeti u ljudski organizam znatno veće količine nutrijenata (minerala, šećera, proteina) i promotora zdravlja (vitamina, antioksidansa, glukozinolata), čime se mogu spriječiti mnoge bolesti. Modul ima zadatak povezati trenutne spoznaje iz ishrane bilja koristeći najnovija znanstvena istraživanja, ali dakako, i multidisciplinarnost istraživanja. Značajna uloga optimalne ishrane manifestira se, s jedne strane optimumom nekih nutrijenata (proteini, šećeri, minerali), a s druge strane smanjenim akumuliranjem toksičnih tvari poput nitrata, oksalata i teških metala. Nakon odslušanog modula studenti će dobiti uvid u važna saznanja kako se pravilnim odabirom tla, gnojiva i kultura postižu maksimalni efekti obzirom na kvalitetu hrane, vodeći pri tom i brigu o okolišu.

Type of course

General competences

Prikupiti adekvatna znanja o ulozi ishrane bilja u kvaliteti hrane. Znanja potrebna za nastavak obrazovanja na doktorskom i/ili specijalističkom studiju. Sudjelovati u nastavnom i/ili znanstveno-istraživačkom procesu. Intervjuirati krajnjeg korisnika, prikupiti sve relevantne pokazatelje te prilagoditi rješenje potrebama korisnika na terenu. Samostalno planirati i voditi ishranu bilja u procesu proizvodnje hrane. Provoditi proces kontrole zdravstvene ispravnosti i nutritivne vrijednosti namirnica.

Types of instruction

  • Laboratorijske vježbe
    U sklopu laboratorijskih vježbi izvode se osnovne kemijske analize supstrata za potrebe pisanja preporuke za gnojidbu hortikulturnog bilja. Laboratorijske vježbe provode se u skupinama od po 10 studenata.
  • Predavanja
  • Seminari
    Seminarski rad je samostalan rad grupe studenata gdje studenti timski razrađuju problematiku vezanu za ishranu bilja i predlažu praktična rješenja.

Learning outcomes

Learning outcome Evaluation methods
Imenovati i opisati sve medije za rast biljaka koje koristimo za proizvodnju hrane. Sudjelovanje u raspravama, parcijalni ispit, usmeni ispit,završni ispit.
Opisati utjecaj medija za rast biljaka na kvalitetu namirnica. Sudjelovanje u raspravama, parcijalni ispit, usmeni ispit,završni ispit.
Sistematizirati uloge pojedinih biogenih elemenata i/ili teških metala prema nutritivnim, toksikološkim i ekološkim aspektima. Sudjelovanje u raspravama, parcijalni ispit, usmeni ispit,završni ispit.
Klasificirati biljke prema zahtjevima za hranivima. Sudjelovanje u raspravama, parcijalni ispit, usmeni ispit,završni ispit.
Identificirati simptome nedostatka i/ili viška biogenih elemenata na terenu te izdvojiti fiziološke poremećaje od biljnih bolesti. Sudjelovanje u raspravama, parcijalni ispit, usmeni ispit,završni ispit.
Razlikovati ulogu dušika u nutritivnoj vrijednosti namirnice (aminokiseline, proteini) i toksikološkom aspektu (nitrati). Sudjelovanje u raspravama, parcijalni ispit, usmeni ispit,završni ispit.
Identificirati ulogu ostalih biogenih elemenata u nastanku nutrijenata i promotora zdravlja. Sudjelovanje u raspravama, parcijalni ispit, usmeni ispit,završni ispit.
Opisati načine gnojidbe za pojedine namjene proizvodnje hrane i argumentirati razloge optimiziranja za kvalitetu hrane. Sudjelovanje u raspravama, parcijalni ispit, usmeni ispit,završni ispit.
Odabrati i koristiti modernu tehnologiju u analitici tla, biljnog materijala i hrane. Sudjelovanje u raspravama, parcijalni ispit, usmeni ispit,završni ispit.
Argumentirati važnost optimiziranja ishrane u proizvodnji hrane. Sudjelovanje u raspravama, parcijalni ispit, usmeni ispit,završni ispit.

Working methods

Teachers' obligations

Poučavati studente i prezentirati na jednostavan i razumljiv način obrazovni sadržaj predmeta za koje mora imati kompetencije. Procijeniti u kojoj su mjeri studenti usvojili obrazovne ciljeve i ostvarili očekivane ishode učenja. Ocijeniti ishode učenja studenata kroz zadane kriterije vrednovanja postavljene u našem sustavu ocjenjivanja (ocjene od nedovoljan (1) do odličan (5)), i kompatibilne s ECTS sustavom, a koristeći tehnike ispitivanja u obliku postavljenih pitanja pisanog i usmenog ocjenjivanja te seminara.

Students' obligations

Redovito pohađati nastavu. U nastavi aktivno sudjelovati u raspravi, postavljati i odgovarati na pitanja na predavanjima i seminarima. Samostalno rješavati radne zadatke iz teorijskih i praktičnih problema. Seminarske radove pripremati grupno, a dionice prezentirati pojedinačno, te aktivno sudjelovati u raspravi i odgovarati na postavljena pitanja nastavnika i/ili drugih studenata.

Methods of grading

Evaluation elements Maximum points or Share in evaluation Grade rating scale Grade Direct teaching hours Total number of average student workload ECTS
Pohađanje nastave (predavanja + vježbe) (N) 10% 54 54 2
Parcijalni ispit (PI) 30% < 60%
60 - 70 %
71 - 80 %
81 -90 %
91 -100 %
Insufficient (1)
Sufficient (2)
Good (3)
Very good (4)
Excellent (5)
1 45 1,5
Seminar (S) 30% < 60 %
60-70%
71-80%
81-90%
91-100%
Insufficient (1)
Sufficient (2)
Good (3)
Very good (4)
Excellent (5)
5 30 1
Usmeni ispit (UI) 30% < 60%
60-70%
71-80%
81-90%
91-100%
Insufficient (1)
Sufficient (2)
Good (3)
Very good (4)
Excellent (5)
51 1,5
UKUPNO 100% 60 180 6
Pohađanje nastave (predavanja + vježbe) (N) 10% 54 54 2
Seminar (S) 30% <60%
60-70%
71-80%
81-90%
91-100%
Insufficient (1)
Sufficient (2)
Good (3)
Very good (4)
Excellent (5)
5 30 1
Završni ispit (pisani i usmeni dio) (ZI) 60% <60%
60-70%
71-80%
81-90%
91-100%
Insufficient (1)
Sufficient (2)
Good (3)
Very good (4)
Excellent (5)
1 96 3
Ukupno 100% 60 180 6
Evaluation elements Description Deadline Recoupment
Parcijalni ispit (PI) Moguće kroz ispravak na kraju semestra.
Seminar (S) Ocjenju se prikazano znanje i vještina pisanja, te izlaganja.
Seminar (S) Ocjenju se prikazano znanje i vještina pisanja, te izlaganje.
Završni ispit (pisani i usmeni dio) (ZI) Ispitni rok.

Weekly class schedule

  1. Uloga ishrane bilja u nutritivnoj vrijednosti namirnica
  2. Upotreba supstrata u proizvodnji hrane
  3. Utjecaj tla i biljke na usvajanje hraniva
  4. Ulazak hraniva u korijen
  5. Pasivno kretanje hraniva kroz biljku
  6. Aktivno kretanje hraniva kroz biljku
  7. Uloga dušika u metabolizmu biljke – nutritivna vrijednost (proteini) – toksikološki aspekt (nitrati i oksalati u hrani)
  8. Minerali u tlu i biljci (P, K, Ca, Mg) i njihova važnost za ljudsko zdravlje
  9. Minerali u tlu i biljci (Mn, Zn, Fe, Cu) i njihova važnost za ljudsko zdravlje + 1. vježba - obilazak terena i uzorkovanje namirnica (tržnice i marketi)
  10. Uloga ishrane na tvorbu bioaktivnih spojeva (glukozinolati, polifenoli, vitamini) + 2. vježba – priprema namirnica za analizu u laboratoriju
  11. 1. seminar (uvod u problematiku prikupljanja literature i pisanja) + 3. vježba – određivanje minerala u namirnicama (makroelementi)
  12. 4. vježba – određivanje minerala u namirnicama (mikroelementi)
  13. 5. vježba – određivanje nitrata u namirnicama
  14. 6. vježba – određivanje teških metala u namirnicama + 2. seminar (konzultacije)
  15. 15. 7. vježba – obrada i komentiranje analitičkih podataka dobivenih tijekom vježbi + 3. seminar (prezentacija seminara)

Obligatory literature

  1. Lešić, Ružica, Borošić, J., Buturac, I., Herak Ćustić, Mirjana, Poljak,M., Romić, D. (2004). Povrćarstvo, ishrana povrća i gnojidba. Čakovec: Zrinski d. o. o.
  2. Ćustić, Mirjana (1998). Kemijska sredstva u poljoprivredi: pravilna i sigurna primjena gnojiva 3/6. Zagreb: Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RH .
  3. Ćustić, Mirjana (1996). Djelovanje gnojidbe dušikom na aminokiselinski sastav glavatog radiča: disertacija. Zagreb: vlast. nakl.
  4. Petek, M. (2009). Mineralni sastav cikle (Beta vulgaris var. conditiva Alef.) pri organskoj i mineralnoj gnojidbi: disertacija. Zagreb: vlast. nakl.
  5. Ugrinović, Kristina (2004). Utjecaj doza i oblika N-gnojiva na odnos nitrata i oksalata u cikli (Beta vulgaris var. conditiva Alef.): disertacija. Zagreb: vlast. nakl.
  6. Gluhić, D. (2004). Utjecaj gnojidbe dušikom, fosforom i kalijem na profila polifenola kod cv. Cabernet Sauvignon (Vitis vinifera L.): magistarski rad. Zagreb: vlast. nakl.
  7. Fabek, S.(2012). Vrijednost brokule (Brassica oleracea L. var.italica Plenck.) kao funkcionalne hrane ovisna o sorti, roku uzgoja i gnojidbi dušikom: disertacija. Zagreb: vlast. nakl.

Recommended literature

  1. Finck, A. (1982). Fertilizers and Fertilization: introduction and practical guide to crop fertilization. Basel: Chemie Verlag.
  2. Fardossi, A. ,Baumgarten, K., Bauer,K. (2003). Richlinien für die Sachgerechte Dügung im Weinbau. Wien: BMLFUW, AGES.
  3. Bergmann, W. (1992). Nutritional Disorders of Plants. Jena, Stuttgart: Gustav Fisher.
  4. Marschner, H. (1998). Mineral Nutrition of Higher Plants. Hohenheim: Institute of Plant Nutrition, University of Hohenheim.

Similar course at related universities

  • Soil Fertility and Soil Ecology in Organic Farming, BOKU
  • Molecular Plant Nutrition, Justus-Liebig-University of Giesen