Study programme Agricultural Economics Agricultural Engineering Agroecology Animal Sciences Horticulture Landscape architecture Organic Agriculture Plant Protection Plant Sciences

Ekologija staništa i biljnih zajednica (169208)

ECTS 6.00
E-learning R1
Teaching hours 60
Lectures 30
Auditory exercises 14
Seminar 8
Field exercises 8
Lecturer
Assist. Prof. Ivana Vitasović Kosić, PhD
Assoc. Prof. Dubravka Dujmović Purgar, PhD
Assoc. Prof. Ivica Ljubičić, PhD
Associate teacher for exercises
Assoc. Prof. Dubravka Dujmović Purgar, PhD
Assoc. Prof. Ivica Ljubičić, PhD
Assist. Prof. Ivana Vitasović Kosić, PhD
Associate teacher for seminars
Assist. Prof. Ivana Vitasović Kosić, PhD
Grading
Sufficient (2) 60-70%
Good (3) 71-80%
Very good (4) 81-90%
Excellent (5) 91-100%
Conditions for obtaining signature
Redovito pohađanje nastave, prisustvovanje terenskoj nastavi te izrada i prezentacija seminara.

Course coordinator

Assist. Prof. Ivana Vitasović Kosić, PhD
Assist. Prof. Ivana Vitasović Kosić, PhD

Course description

Integriranje elementarnih znanja o biologiji i ekologiji biljnih vrsta i njihovih staništa. Na temelju ekoloških parametara klasifikacija najvažnijih biljnih vrsta koje rastu na različitim tipovima staništa. Naglasiti biljne vrste i staništa koja su pod zakonskom regulativom te mogućnosti gospodarenja u takvim područjima. Teoretska i praktična analiza mogućnosti boljeg korištenja samoniklih biljnih vrsta u različitim gospodarskim djelatnostima.

Type of course

  • Preddiplomski studij / Agroekologija (elective course, 6 semester, 3 year)

General competences

Predmet pridonosi prepoznavanju trendova u zaštiti biljnih vrsta i njihovih staništa u zemlji i inozemstvu s naglaskom na ulogu gospodarskog korištenja biljnih vrsta određenih skupina (aromatično, začinsko, korisno bilje) u svrhu očuvanja biljne raznolikosti i s ciljem poboljšanja kvalitete održivog gospodarenja resursima i sveukupne zaštite okoliša.
Predmet obrađuje zakonsku regulativu vezanu uz tematiku. Osigurana je integracija znanja o samoniklim i kultiviranim biljnim vrstama u svrhu osmišljavanja i projektiranja rješenja za gospodarsko korištenje bilja. Temama će se kritički sagledavati zbivanja u domeni primjene zakonske regulative na zaštitu i očuvanje vrsta i staništa, posebno onih na područjima unutar Natura 2000 mreže. Predmet obuhvaća terenski rad i rad u praktikumu te provođenje stručnog istraživanja (seminari); sakupljanja, analize i interpretacije podataka iz područja, korištenjem informacijsko-komunikacijske tehnologije (online baze podataka).

Types of instruction

  • Auditorne vježbe
    Posjedovanje i korištenje vlastitog PC-a, tableta ili nekog sličnog gadgeta s pristupom na internet poželjno.
  • Predavanja
  • Provjere znanja
  • Seminari
    Seminar (dodijeljene ili izborne teme vezane uz tematiku ekologije staništa) izvodi se pismeno, uz konačnu usmenu prezentaciju. Pri tome se stječu vještine spretnosti pisanja i prezentiranja rezultata u okviru suradničkog učenja, kao i uvježbavanje javnog nastupa. Molim studente da poštuju dogovorene rokove.
  • Terenske vježbe
    1 cjelodnevni terenski izlazak, te nekoliko kraćih terenskih izlazaka u toku nastave.

Learning outcomes

Learning outcome Evaluation methods
1. opisati osnovne ekološke principe i mehanizme te dati primjere pismeno, usmeno, seminar
2. razumjeti osnovne interakcije između biljnih organizama i okoliša (staništa) pismeno, usmeno, seminar
3. utvrditi i objasniti načine interakcija između različitih skupina biljaka te procjeniti njihov utjecaj na samoniklu floru pismeno, usmeno, seminar
4. spoznati važnost zaštite biljne i biološke raznolikosti pismeno, usmeno, seminar
5. razumjeti osnovne načine funkcioniranja staništa kao ekološkog sustava pismeno, usmeno, seminar
6. spoznati negativne aspekte čovjekovog djelovanja na prirodu i okoliš pismeno, usmeno, seminar
7. planirati eksperimentalni/istraživački rad u agroekologiji seminar
8. koristiti baze podataka, analizirati zakonsku regulativu i primijeniti prema potrebama proizvodnje seminar
9. zastupati stav o korištenju različitih tipova biljaka, te argumentirati opravdanost ili neopravdanost istog seminar, usmeno
10. prezentrati mogućnosti upotrebe pojedinih biljnih vrsta i biti osposobljeni za timski rad seminar, usmeno

Working methods

Teachers' obligations

Nastavni materijali su organizirani i prema nastavnim cjelinama dostupni na sustavu za e-učenje Moodle; forum za komunikaciju sa studentima; kalendar važnijih događanja za kolegij; obavijesti vezane uz kolegij; upute za korištenje nastavnih materijala uz zasebne cjeline, predavanja i ocjenjivanje studentskih zadaća (seminara), provođenje usmenih ispita.

Students' obligations

Prisustvovanje predavanjima, vježbama i seminarima (uz dozvljeno 25% izostanaka), kao i sudjelovanje u učenju u okviru predmeta posredstvom sustava za e-učenje. Studenti se tijekom prva dva tjedna nastave trebaju prijaviti u sustav za e-učenje Moodle / Merlin u okviru kojeg mogu koristiti materijali vezani uz predavanja, primjeri vježbi, zadataka i dr. Uvjeti za dobivanje potpisa i pristupanje ispitu su redovito pohađanje nastave, prisustvovanje terenskoj nastavi te izrada i prezentacija seminara.

Methods of grading

Evaluation elements Maximum points or Share in evaluation Grade rating scale Grade Direct teaching hours Total number of average student workload ECTS
Seminar 35 <60%
61-70%
71-80%
81-90%
91-100%
Insufficient (1)
Sufficient (2)
Good (3)
Very good (4)
Excellent (5)
30 60 2
Aktivnost na terenskoj i učioničkoj nastavi 15 <60%
61-70%
71-80%
81-90%
91-100%
Insufficient (1)
Sufficient (2)
Good (3)
Very good (4)
Excellent (5)
4 15 0,5
Kolokvij 20 <60%
61-70%
71-80%
81-90%
91-100%
Insufficient (1)
Sufficient (2)
Good (3)
Very good (4)
Excellent (5)
22 30 1
Usmeni ispit 30 <60%
61-70%
71-80%
81-90%
91-100%
Insufficient (1)
Sufficient (2)
Good (3)
Very good (4)
Excellent (5)
4 75 2,5
Ukupno 100 60 180 6
Evaluation elements Description Deadline Recoupment
Seminar Dodijeljene ili izborne teme vezane uz tematiku ekologije staništa. Molim studente da poštuju zadane rokove. u toku nastave u toku nastave
Aktivnost na terenskoj i učioničkoj nastavi Studenti su dužni redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u svim vidovima nastave, kao i pravovremeno obaviti zadatke. u toku nastave u toku nastave
Kolokvij Pitanja otvorenog tipa (nabrojite i opišite, definirajte, vrednujte, usporedite i sl.). Prepisivanje je zabranjeno u toku nastave u toku nastave
Usmeni ispit Usmeni ispit obuhvaća gradivo navedeno u nastavnom programu. u redovnim rokovima u redovnim rokovima

Weekly class schedule

  1. Biljne zajednice i njihova staništa -klasifikacija. Biocenoze, spontana i antropogena staništa. Osnovne definicije u ekologiji bilja, biocenoze i klasifikacija staništa. Daje se pregled spontanih i /ili antropogenih staništa koja se prepoznaju na osnovu vegetacije koja se na njima nalazi.
  2. Utjecaj stanišnih faktora i biotičkih čimbenika na fizionomiju vegetacije. Opisuju se biotički čimbenici (zoogeni, antropogeni i fitogeni čimbenici) koju utječu na izgled (morfologiju) biljaka, primjerice biljke paraziti, epifiti ili utjecaj ovčarstva / kozarstva na održavanje staništa i dr.
  3. Biljnogeografski položaj i raščlanjenje Hrvatske. Podjela na Mediteransku (sredozemnu ) regiju i Eurosibirsku-sjevernoameričku regiju uz prikaz osnovnih tipova vegetacije na pojedinim staništima koja se javljaju u RH. Raščlanjenje vegetacije visinski i horizontalno.
  4. Inventarizacija flore, florni sastav i florni elementi (fitogeografija). Opis postupaka inventarizacije, identifikacije, determinacije, pohrane u herbar (ZAGR). Što je florni (botanički ) sastav i čemu služi poznavanje istoga?
  5. Kartiranje flore i vegetacije te korištenje baza podataka. Opis metodologije i koncepta kartiranja flore i vegetacije. Značenje vegetacijske karte. Vrste i mjerila karata. Terenski rad sakupljanja podataka (daljinsko snimanje - analize vegetacijskih podataka). Upoznavanje s bazama podataka (FCD – Flora Croatica Database) te monitoring vrsta i staništa. Terenski izlazak.
  6. Životni oblici biljaka i ekoindikatorske osobine biljnih vrsta. Prilagodba biljaka na različite ekološke prilike na Zemlji: prikaz promjena na staništima uvjetovanih klimom i promjenom klime, životni oblici biljaka i spektar životnih oblika. Opis i prikaz Ellenbergovih indikatorskih vrijednosti (EIV) za: svjetlost (L), temperaturu (T), kontinentalnost (C), vlažnost (M), reakciju tla(R) i hranjivost (N) u ovisnosti o staništu, te prikaz trajanje života biljaka.
  7. Biocenološka i ekološka obilježja različitih tipova poljoprivrednih staništa te njihov utjecaj na bioraznolikost. Botanička obilježja poljoprivrednih površina Hrvatske (klasifikacija prema NKS: obradivo zemljište, vinogradi, voćnjaci, maslinici, pašnjaci, te kompleks kultiviranih parcela) te njihov utjecaj na bioraznolikost.
  8. Antropogeni poremećaji u agroekološkim sustavima – botanički aspekt. Poremećaji odnosno promjene u okolišu uzrokovane djelovanjem čovjeka. Mjere smanjenja negativnog utjecaja na okoliš (prikazi studija utjecaja na okoliš).
  9. Alohtona invazivna flora u agroekosustavu. Alohtone biljne vrste – terminologija, definicija. Način unosa stranih biljnih vrsta. Invazivne biljne vrste. Uključivanje šire javnosti u problem.
  10. Istraživanja biljne raznolikosti: rijetke, ugrožene i zaštićene vrste u RH. Biljna raznolikost u RH. Klasifikacija rijetkih, ugroženih i zaštićenih vrsta. Istraživanja biljne raznolikosti - primjeri samoniklih gospodarski korisnih vrsta Mediterana i kontinenta (smilje, kadulja i dr.).
  11. Korovi u agroekosustavu. Agrobiotop i korovi - Klasifikacija antropofita (kultivirane biljke, ruderalci i korovi) te njihove štete i koristi u antropogeniziranim staništima.
  12. Ekološko modeliranje staništa i pogodnosti za određene vrste za uzgoj. Prikaz staništa i pogodnosti za određene kulture (samonikle ili kultivirane - vinova loza, maslina, kadulja, smilje i dr.) na osnovu biotičkih i abiotičkih čimbenika u GIS-okruženju.
  13. Zakonodavstvo u zaštiti prirode i okoliša - Mogućnosti korištenja i gospodarenja samoniklim biljem s prirodnih staništa. Zakonodavstvo u zaštiti prirode i okoliša - Europski zakoni i propisi (Natura 2000, Corine LC, Zakon o zaštiti prirode RH). Zaštita biljnih vrsta, dozvole za uvoz i izvoz biljnog materijala, gospodarenje na privatnim posjedima unutar zakonom zaštićenih područja i ograničenja.
  14. Mjere očuvanja određenih tipova staništa i stanje u Hrvatskoj. Očuvanje bioraznolikosti (konzervacija) travnjaka. Da bi se očuvala staništa i bioraznolikost na njima moraju postojati planovi upravljanja pojedinim staništima, posebice ako su to staništa pod zakonskom zaštitom. Ovdje će se prikazati gospodarski najvažnija staništa (travnjaci, šume i posebni tipovi) te njihove dominantne, karakteristične, razlikovne i edifikatorske vrste kao i posljedice napuštanja poljoprivredne proizvodnje (sekundarne sukcesije ili preteintenzivno korištenje staništa ). Terenski izlazak.
  15. Gospodarenje bioresursima – Etnobotanika. Tradicionalno korištenje biljnih vrsta na području Mediterana i kontinenta (u prehrani, ljekovite, začinske, medonosne i ukrasne, otrovne i štetne i ostale uporabne vrijednosti biljnih vrsta) Kulture u slobodnom uzgoju (kadulja, smilje, lavanda, koromač).

Obligatory literature

  1. 1. T. Nikolić: Flora. Biološka raznolikost Hrvatske. Priručnik za inventarizaciju i praćenje stanja. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 2006.

    2. J.Topić i J. Vukelić: Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema direktivi o staništima EU, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 2009, odabrana poglavlja.

    3. Predavanja, bilješke i materijali s Merlin-sustava za e-učenje.

Recommended literature

  1. 1. T. Nikolić (ur.): Flora Croatica Database (http://hirc.botanic.hr/fcd/), Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Botanički zavod s Botaničkim vrtom, 2017.

    2. A. Skender: Fitocenologija u spontanim i antropogenim ekosistemima, Sveučilište u Osijeku, Poljoprivredni fakultet, Osijek, 1990, odabrana poglavlja.

    3. J. Gurevitch, S.M. Scheiner, G.A. Fox: The ecology of plants, second edition.Sinauer Associates, Inc., Publishers, 2006.

    4. T. Nikolić, B. Mitić, I. Boršić: Flora Hrvatske - Invazivne biljke, Alfa d.d., Zagreb, 2014.

    5. J. Tivy: Biogeography; A study of plants in the biosphere. 3- rd. edition. Longman Group Ltd., Harlow, 1995.
    6. M. Gračanin, Lj. Ilijanić: Uvod u ekologiju bilja. Školska knjiga, Zagreb, 1977.
  2. 7. M. Britvec, S. Bogdanović, I. Ljubičić, I. Vitasović Kosić: Rijetke biljke jadranskog priobalja. Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zagreb, 2015.
    8. K. Dolina, M. Jug-Dujaković, Ł. Łuczaj, I. Vitasović Kosić: A century of changes in wild food plant use in coastal Croatia: the example of Krk and Poljica. Acta Societatis Botanicorum Poloniae. 85:3; 3508-3529, 2016.
    9. Vitasović Kosić, Ivana; Juračak, Josip; Łuczaj, Łukasz: Using Ellenberg-Pignatti values to estimate habitat preferences of wild food and medicinal plants: an example from northeastern Istria (Croatia). Journal of Ethnobiology and Ethnomedicine. 13 ,31; 2017

Similar course at related universities

  • Habitatni tipi in Natura 2000, Univerza v Mariboru, Fakulteta za naravoslovje in matematiko.
  • Ekologija rastlin, Univerza v Mariboru, Fakulteta za naravoslovje in matematiko.