Scientific Research Projects BITSE

Naseljavanje, migracije, kondicija i prehrana ugrožene jegulje (Anguilla anguilla) u mediteranskim ekosustavima Hrvatske i Crne Gore

Competition title: Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Crne Gore o znanstvenoj i tehnološkoj suradnji

Funding: Bilateralni, MZOS - Crna Gora

Total value: 30 370,00 EUR

Start date: 01. 03. 2015.

End date: 31. 12. 2016.

Abstract

Jegulja (Anguilla anguilla) ima zmijoliko tijelo, pokriveno sitnim ljuskama duboko usađenim u kožu, tako da je koža glatkog izgleda. Dostiže dužinu od 50 cm (mužjaci), do 133 cm (ženke). Dostiže maksimalnu težinu 6,6 kg (Froese and Pouly, 2014). Prosječan životni vijek je 15-20 godina, dok je maksimalna zabilježena starost 88 god (Froese and Pouly, 2014). Prirodno je prisutna u vodama koje su povezane sa morem. Ima veliku sposobnost adaptacija tako da može živjeti u potpuno čistoj vodi, kao i slanoj vodi do 45 promila. Najveći dio života provodi u slatkoj vodi, a zbog razmnožavanja migrira u Sargaško more (Meksički zaljev). Jegulja je tek 2010 stavljena na IUCN crvenu listu ugroženih vrsta, a postoje preporuke od strane Europske unije kao i General Fisheries Commission for the Mediterranean za njenim stalnim monitoringom. Nalazi se na Anex-u III Barcelonske konvencije, a postoji posebna EU direktiva o jegulji EC No. 1100/2007. Ranih 80-tih primijećeno je opadanje stoka jegulja Anguilla anguilla (L.) na Europskom kontinentu (Dekker, 2000). Ribarski podaci ukazuju da je stok jegulja na povijesnom minimumu – razina novačenja u odnosu na podatke iz 1960-te godine pala na 1% (Maes i Volckaert, 2007). Uzroci opadanja nisu posve jasni pa postoji vise teorija što je uzrok tome (Castonguay i sur., 1994) uključujući klimatske promjene koje se dešavaju u morima i oceanima, redukciju dostupnih slatkovodnih staništa, zagađenjima kao i preveliki izlov. Posebno hidrocentrale utječu na lošu migraciju jegulja iz donjih u gornje tokove rijeka (Behrmann-Godel i Eckmann 2003). Opadanje stoka jegulja zamijećeno je i u Hrvatskim krškim rijekama (Piria i sur., 2013), a pretpostavlja se da je u Crnogorskim rijekama slična situacija budući da predstavlja ekonomski važnu vrstu. Nažalost, precizni podaci o stanju populacije na području Crne Gore NE POSTOJE. Dostupni su samo podaci o potencijalnim mjestima gdje može biti registrirana na području Crne Gore (Marić i Milošević, 2011). U prošlosti jegulja se znatno iskorištavala u komercijalne svrhe u Hrvatskoj (Basioli 1957). U rijeci Neretvi se godišnji izlov kretao od 68 850 do 70 000kg (Morović 1948; Basioli 1957). U novije vrijeme, komercijalni lov na jegulje još uvijek je prisutan u rijeci Neretvi, ali godišnja kvota nije propisana u Hrvatskoj, a nepoznato je i područje u kojem se lovi. Godišnji ulov opada što pokazuju i nedavna istraživanja (Glamuzina i sur., 2008). U ostalim Hrvatskim rijekama samo športski ribolov je dozvoljen. Na ovim prostorima vrlo je malo istraživanja provedeno na jeguljama. Dostupni podaci u Hrvatskoj se odnose na dužinsko masene odnose jegulje iz Vranskog jezera i rijeke Zrmanje (Popović i sur., 1984), rijeke Neretve (Dulčić i Glamuzina 2006), Rijeka Jadro i Žrnovnice (Piria i sur., 2014) i istraživanja teških metala u mesu jegulje (Has-Shon i sur., 2006). U Crnoj Gori nema niti jedno sveobuhvatno istraživanje koje je provedeno na ovoj vrsti. Stoga je neophodno provesti ovo istraživanje u cilju boljeg razumijevanja jegulje, uspostaviti plan stalnog monitoringa i razviti planove upravljanja u Hrvatskoj i Crnoj Gori. Osim toga, buduće analize bioloških osobina jegulja na prostoru Mediterana su neophodne (Yalcin-Ozdilek et al., 2006).

Leaders

Prof. Marina Piria, PhD
University of Zagreb Faculty of Agriculture

Associates

Assoc. Prof. Nikica Šprem, PhD
University of Zagreb Faculty of Agriculture

Assist. Prof. Daniel Matulić, PhD
University of Zagreb Faculty of Agriculture

Assoc. Prof. Tea Tomljanović, PhD
University of Zagreb Faculty of Agriculture