Utjecaj ekoloških faktora na ihtiofaunu rijeke Save

Competition title: Natječaj za financiranje istraživačke djelatnosti na Sveučilištu u Zagrebu

Funding: Sveučilište u Zagrebu

AFZ role: coordinator

Total value: HRK 70,000.00

Start date: 2013/10/01

End date: 2014/06/30

Rijeka Sava je najduža i komercijalno vrlo važna rijeka u Hrvatskoj, dio je crnomorskog sliva koji obuhvaća 62 % teritorija Hrvatske, a nastanjuje preko 80 ribljih vrsta (Piria i sur., 2007). Važna je granična rijeka jer u dužini od 311 km određuje granicu Hrvatske i BiH, a s 2 km granicu Hrvatske i Slovenije. Upravo granični dio između Hrvatske i BiH predstavlja područje gospodarskog ribolova u dužini od 301 km. U slivu rijeke Save (RH i BiH) živi brojno stanovništvo, oko 2,5 milijuna ljudi. Velik broj žitelja direktno je povezan s rijekom putem rekreacijskog ribolova. Naime u slatkovodnim ekosistemima rekreacijski ribolov je skoro potpuno zamijenio gospodarski i predstavlja praktički jedinu grupu korisnika (Arlinghaus i sur., 2002). Rijeka Sava je ugrožena industrijskim organskim i anorganskim zagađenjima koja mogu utjecati na ljudsko zdravlje i zdravlje divljih životinja (Kallqvist i sur., 2008.). Svojom je kvalitetom lošija u nizvodnom toku nego u svom uzvodnom dijelu (Mrakovčić i sur., 2006), stoga će se pratiti ekološki uvjeti vodene sredine i utjecaj na postojeće riblje populacije. Posebno će se obratiti pažnja na komercijalne vrste riba. Uz to, gospodarski ribolov, kao i rekreacijski, predstavlja znatno opterećenje za postojeću ihtiofaunu te će se stoga utvrditi jesu li i koje su ihtiocenoze ugrožene gospodarskim, kao i rekreacijskim ribolovom. Analizirat će se podaci očevidnika rekreacijskog i gospodarskog ribolova duž cijelog toka rijeke Save u Hrvatskoj kako bi se što preciznije odredili načini zaštite i gospodarenja po pojedinim ribolovnim zonama. Potrebno je naglasiti da će ovo istraživanje biti usmjereno samo na hrvatski dio riječnog toka. Tijekom istraživanja posebno će se pratiti stanje populacija invazivnih vrsta, poput riječnog glavočića Neogobius melanostomus (Pallas, 1814), Neogobius fluviatilis (Pallas, 1814) i Ponticola kessleri (Neilson and Stepien, 2009) čija je prisutnost nedavno utvrđena u rijeci Savi (Piria i sur., 2011a; 2011b) te još uvijek nije poznat njihov utjecaj na lokalnu ihtiofaunu. Izučavat će se njihova biologija i ekologija, a posebno njihov rast i ishrana, što će rezultirati izradom doktorske disertacije. Osim toga, molekularno-genetskim metodama odredit će se stanje populacija važnijih vrsta riba iz proučavane rijeke. Dobivena sredstva bit će uložena na odlaske na teren, kupnju kemikalija za analize, te odlasku na kongrese i publiciranje radova.

Prof. Marina Piria, PhD
University of Zagreb Faculty of Agriculture

Assoc. Prof. Daniel Matulić, PhD
University of Zagreb Faculty of Agriculture

Prof. Ivica Aničić, PhD
University of Zagreb Faculty of Agriculture

Prof. Tomislav Treer, PhD, Professor Emeritus
University of Zagreb Faculty of Agriculture

Prof. Roman Safner, PhD
University of Zagreb Faculty of Agriculture

Prof. Tea Tomljanović, PhD
University of Zagreb Faculty of Agriculture