Info

Zavod za fitopatologiju

Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska
Paviljon III, 1. kat
Fax: +385 1 239 3730

Tajnica/tajnik zavoda

TelefonE-mail (+ @agr.hr)
Snježana Vilić, tajnica zavoda+385 1 239 3780fito

Znanstveno-nastavni djelatnici zavoda

TelefonE-mail (+ @agr.hr)
prof. dr. sc. Tihomir Miličević, predstojnik zavoda
Redoviti profesor
+385 01 239 3732tmilicevic
prof. dr. sc. Edyta Đermić
Redoviti profesor
+385 01 239 3786edermic
izv. prof. dr. sc. Snježana Topolovec-Pintarić
Izvanredni profesor
+385 01 239 3731tpintaric
izv. prof. dr. sc. Darko Vončina
Izvanredni profesor
+385 01 239 3971dvoncina
doc. dr. sc. Joško Kaliterna
Docent
+385 01 239 3730jkaliterna
Katarina Martinko, mag. ing.
Asistent
+385 01 239 3665kmartinko
Martin Jagunić, mag. ing.
Doktorand
+385 1 239 3780mjagunic

Stručno, tehničko i pomoćno osoblje

TelefonE-mail (+ @agr.hr)
Mladen Poletti Kopešić
Tehnički suradnik
+385 01 239 3993mpkopesic
Davorka Ivić
Pomoćno tehničko osoblje
+385 01 239 3993dozmec

Usluge i proizvodi

U Zavodu se provode znanstvena i primjenjena istraživanja u fitomikologiji, fitobakteriologiji, fitovirologiji te dijagnostika biljnih bolesti (konvencionalna i molekularna). Istovremeno, u Zavodu se provode i istraživanja u fitofarmaciji (istraživanja efikasnosti konvencionalnih, bio- i enzimatskih fungicida, bio-agensa, biotehničkih pripravaka, rezistencije biljnih patogena, itd.).

  • Izolacija i identifikacija biljnih patogena konvencionalnim laboratorijskim tehnikama, serološkim i suvremenim molekularnim tehnikama;
  • Priprema hranjivih supstrata za kultivaciju mikroorganizama;
  • Mikrofotografiranje;
  • Preporuke za suzbijanje biljnih patogena;
  • Prognoza bakterijske paleži jabuke i kruške;
  • Analiza zdravstvenog stanja sjemenskog i sadnog materijala.

Laboratoriji

  • Laboratorij za biljnu mikologiju
  • Laboratorij za biljnu virologiju
  • Laboratorij za biljnu bakteriologiju
  • Laboratorij za molekularnu dijagnostiku

Povijest zavoda

Zavod za fitopatologiju počeo je s radom 1919. g. osnutkom Gospodarsko-šumarskog fakulteta. Prvi predavač iz fitopatologije bio je profesor Fran Jesenko (1919.–1920. g.), a uskoro je nastupio profesor Vladimir Škorić (1921.-1947. g.). Profesor Škorić je bio izvanredan znanstvenik koji se specijalizirao u Nizozemskoj i SAD. Njegovi radovi su priznati i citirani do današnjih dana. Bio je erudit i poliglot (poznavatelj 16 svjetskih jezika) koji je primao velik broj časopisa i knjiga čime je obogatio tematsku knjižnicu. Nakon profesora Škorića u fitopatologiji je djelovao profesor Josip Kišpatić (1947.-1987. g.), također vrlo značajan fitopatolog. On je nastavio istraživanja na polju mikologije, a kako su se u to vrijeme počeli otkrivati novi fungicidi, dio istraživanja je usmjerio na to područje te je uveo novi predmet "Fungicidi". Posebno je značajan njegov doprinos na uvođenju fungicida za tretiranje sjemena. Profesor Kišpatić je bio posebno cijenjen kao izvrstan predavač po čemu ga pamte generacije studenata kojima je predavao. Tijekom karijere napisao je velik broj udžbenika uspješno zaokupljajući pažnju čitatelja. Od 1941. do 1981. g. u Zavodu za fiotpatologiju je radila profesorica Ivanka Milatović. Bavila se mikologijom i dala prve opise pojedinih gljiva u Hrvatskoj. Bila je izvrstan taksonom patogenih gljiva. U razdoblju od 1948. do 1986. g. u Zavodu za fitopatologiju radila je profesorica Ana Šarić. Profesorica Šarić je u okviru Zavoda za fitopatologiju osnovala laboratorij za biljnu virologiju. Rezultati njenog istraživačkog rada, objavljeni u domaćoj i međunarodnoj periodici kao i na mnogim kongresima, su cijenjeni i tijekom njene karijere, pa sve do danas. U periodu 1959. do 1982. g. kao viši stručni suradnik u Zavodu za fitopatologiju radio je Velimir Seiwert, dipl. ing. baveći se fitofarmacijom i posebno suzbijanjem korova. Potrebno je posebno istaći njegov doprinos vezano uz suzbijanje korova uz željezničke pruge. Na funkciji predstojnika Zavoda za fitopatologiju te nositelja predmeta iz fitopatologije i fitofarmacije profesora Kišpatića nasljedio je profesor Bogdan Cvjetković koje vodi do 2010. g. Profesor Cvjetković je 2001. g. uveo novi izborni predmet "Biljna virologija i fitopatogene bakterije". Bio je jedan od osnivača Hrvatskog društva biljne zaštite i njegov prvi predsjednik. Kao glavni urednik Glasila biljne zaštite, službenog časopisa HDBZ, jedan je od pokretača inicijative da taj časopis postane znanstveni časopis. Profesor Cvjetković bio je član uređivačkog odbora nekoliko časopisa: Phytopathologia Mediterranea, Agronomski glasnik, Poljoprivredna znanstvena smotra, Zaštita bilja Beograd. Uložio je mnogo truda u organiziranje predavanja i stručnih tečajeva za proizvođače i savjetodavnu službu. Njegov rad u fitopatologiji prepoznat je dodjelom više nagrada uključujući i Državne nagrade za znanost (2002. g. za znanstveno otkriće i 2011. g. za životno djelo).