Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Obrana doktorskog rada :: Dora Tomić Reljić, mag.ing.prosp.arch.

Datum održavanja:

Usklađivanje zaštitnih i razvojnih zahtjeva u planiranju održivog prostornog razvoja
14.07.2017 :: 8:30 :: dvorana IV/b

Mentori doktorskog rada:

  • Doc.dr.sc. Sonja Butula, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet
  • Prof.dr.sc. Ognjen Čaldarović, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet

Povjerenstvo za obranu doktorskog rada:

  • Prof.dr.sc. Đurđica Žutinić, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet
  • Prof.dr.sc. Željko Španjol, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet
  • Prof.emeritus Janez Marušič, Univerza v Ljubljani, Biotehniška fakulteta

Sažetak doktorskog rada:

Teorijsko polazište ovog rada jest da usklađivanje stajališta u planiranju prostora predstavlja temelj za provedbu održivoga prostornog razvoja. Polazeći od toga da je zaštita kvalitetâ krajobraza nositelj zajedničkih ciljeva svih sektora bilo je potrebno istražiti moguće pristupe u rješavanju problema održivosti u procesu prostornoga planiranja, a prethodno ispitati stajališta različitih sektorskih skupina, utvrditi moguće razlike između kriterija vrednovanja i izvore konflikata te odrediti moguće načine njihovog usklađivanja i implementiranja u proces prostornog planiranja.

Stoga su u ovom radu inicijalno definirani osnovni pojmovi vezani uz krajobraz, krajobrazne kvalitete, krajobrazno planiranje, održivi razvoj i sudjelovanje javnosti. Na temelju pregleda dosadašnjih iskustava, utvrđeni su principi u rješavanju problema održivosti u prostornom planiranju. Rad je ukazao na potrebe za novim znanjima u krajobraznoj arhitekturi, od kojih je modeliranje, kao strategija istraživanja, detaljnije opisana s naglaskom na potrebe njenog korištenja u sustavnom rješavanju prostornih problema. Nadalje, radom je ukazano na probleme i konflikte koji mogu proizaći prilikom zaštite prirode te upravljanja zaštićenim dijelovima prirode. Na temelju opisa područja istraživanja, Delte Neretve, te interpretacije prirodnih vrijednosti prostora i pregleda postojećih planova i kartografskih prikaza, definirana je osnova za konceptualizaciju intervjua sa stručnjacima sektora zaštite prirode, poljoprivrede i lovstva odabranih kao ciljne skupine empirijskog istraživanja. Utvrđeno je da se kriteriji vrednovanja prirodnih kvalitetâ razlikuju između stručnjaka različitih sektora, a da se kriteriji vrednovanja potencijala krajobraza za razvoj ne razlikuju između stručnjaka različitih sektora. Dobiveni rezultati su u nastavku implementirani u postupak vrednovanja kroz izradu modela percepcije prirodnih kvaliteta i potencijala krajobraza za razvoj. Modeli su zatim uspoređeni analizom krostabulacije, koja je u idućem koraku bila temelj za utvrđivanje razlika između dobivenih modela. Nadalje, na temelju interpretacije Izmjena i dopuna prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije te stručnih podloga utvrđeni su razvojni zahtjevi prostora, te potencijalni utjecaji razvoja. Dobiveni podaci korišteni su za provedbu metodološkog postupka rješavanja problema i konflikata u prostoru kroz primjenu metode modeliranja ranjivosti kvaliteta krajobraza. Rezultat tog postupka jest konačni model ranjivosti kvaliteta krajobraza koji je dobiven korištenjem aritmetičke sume između modela ranjivosti kvaliteta krajobraza i modela ranjivosti percepcije prirodnih kvaliteta i potencijala krajobraza za razvoj koji je proizašao iz ispitivanja stavova stručnjaka odabranih sektora. Ovako dobiveni modeli ranjivosti koji osim stručnih procjena vrijednosti mogu uključivati i vrijednosne modele proizašle iz stavova javnosti, važan su doprinos održivom planiranju. Istraživanje u nekim dijelovima koincidira s dijelovima procesa krajobraznog planiranja a to su kako slijedi; (1) transformacija stavova javnosti, bilo da se radi o stručnoj ili laičkoj, u vrijednosne modele, (2) izrada kartografskih prikaza tih modela, (3) implementacija vrijednosnih modela u sustav modeliranja ranjivosti kvaliteta krajobraza i (4) uključivanje rezultata u postupak prostornog planiranja. Navedeni je slijed neophodan korak prema planiranju održivog prostornog razvoja. Time se u radu potvrdila druga hipoteza, a to je da uključivanje analize ranjivosti u postupak prostornoga planiranja doprinosi optimizaciji sektorskih zahtjeva.

Ključne riječi: krajobraz, vrijednosti, modeliranje, ranjivost, prostorno planiranje, zaštita prirode, lovstvo, poljoprivreda, stručnjaci