Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Obrana doktorskog rada :: Dijana Horvat, dipl.ing.

Datum održavanja:

Ukrasna vrijednost, urod i kakvoća sjemena vrsta Nigella damascena L. i  Nigella sativa L. u različitim uvjetima uzgoja
20.12.2017. ::  9:00 sati :: Mala vijećnica

Mentor rada:  

  • izv.prof.dr.sc. Vesna Židovec

Povjerenstvo za obranu doktorskog rada:

  • Doc. dr. sc. Klaudija Carović- Stanko, docentica, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
  • Prof. dr. sc. Ines Han Dovedan, redovita profesorica, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
  • Doc. dr. sc. Marija Vukobratović, Hrvatska poljoprivredna agencija

SAŽETAK

Suvremeni način života nameće nove trendove u industiji ukrasnog bilja što rezultira povećanom potražnjom za vrstama skromnih agroteničkih zahtjeva, otpornim na bolesti i štetnike. Crnjika (Nigella damascena L.) i crni kim (Nigella sativa L.) svojim skromnim agrotehničkim karakteristikama i višestrukom iskoristivosti predstavljaju nove potencijalne usjeve za uzgoj u ukrasne, prehrambene i ekološke svrhe.  

Provedena istraživanja imala su za cilj utvrditi utjecaj uvjeta uzgoja i gnojidbe na ukrasnu vrijednost, urod i kakvoću sjemena. Na površinama Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima postavljen je istovjetni višefaktorijelni pokus s dvije biljne vrste crnjikom i crnim kimom. Faktori u istraživanju su uvjeti uzgoja (zaštićeni prostor, otvoreno), godina (2012., 2013.) i gnojidba (kontrola, gnojeno sa 30 kg·ha-1 dušika ili 30 kg·ha-1 fosfora). Tijekom vegetacije provedena su morfometrijska mjerenja i određivanje sastavnica i uroda sjemena. Svojstva kakvoće sjemena ispitana su u laboratoriju za kontrolu kakvoće poljoprivrednog reprodukcijskog materijala Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima. Prema rezultatima provedenog istraživanja uzgoj u zaštićenom prostoru utjecao je na ukrasnu vrijednost samo kod crnjike. Uzgojem u zaštićenom prostoru kod obje vrste postignute su veće vrijednosti sastavnica uroda sjemena, što je rezultiralo i višim urodom sjemena po hektaru. Sukladno očekivanom, sjeme proizvedeno u zaštićenom prostoru imalo je manji postotak bolesti kod obje vrste. Viša vlaga, energija i klijavost sjemena crnjike postignuti su u zaštićenom prostoru, dok je kod crnog kima postignuta samo viša masa 1000 sjemenki. Kod crnjike je godina utjecala na ukrasnu vrijednost i broj sjemenki u tobolcu, ali razlike u urodu sjemena po biljci i urodu sjemena po hektaru u dvije godine uzgoja nisu postignute kod ni jedne vrste. Uzgojem u dvije godine postignute su značajne razlike u vlagi sjemena kod obje vrste. Energija i klijavost sjemena crnog kima značajno se razlikovala u dvije godine, dok je kod crnjike razlika postignuta samo u energiji klijanja, a na samu klijavost sjemena godina nije značajno utjecala. Gnojidba dušikom i fosforom imala je najveći utjecaj na ukrasnu vrijednost, urod sjemena po biljci i urod sjemena po hektaru. Utjecaj gnojidbe fosforom na masu 1000 sjemenki potvrđen je ovim istraživanjem kod obje vrste, dok na klijavost sjemena gnojidba fosforom nije utjecala.

Visina uroda sjemena postignuta gnojidbom dušikom i fosforom trebala bi biti osnovna smjernica u uzgoju ovih vrsta. Neovisno o istraživanim uvjetima postignuta je visoka kakvoća sjemena kod obje vrste, što potvrđuje činjenicu da živimo u zemlji sa neograničenim mogućnostima u uzgoju sjemena.

 Ključne riječi: crnjika, crni kim, uvjeti uzgoja, urod sjemena, kakvoća sjemena