Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Obrana završnog specijalističkog rada :: Josip Marić, dipl. ing. agr.

Datum održavanja:

Utjecaj tehnologije uzgoja janjadi na razvijenost trupa i kakvoću janjećeg mesa
22. 03. 2018. :: 10:00 :: Dvorana Zavoda za specijalno stočarstvo

Povjerenstvo za ocjenu rada u sastavu:

  • doc. dr. sc. Zvonimir Prpić, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, predsjednik
  • prof. dr. sc. Boro Mioč, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet
  • doc. dr. sc. Ivan Vnučec, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet
  • doc. dr. sc. Ante Kasap, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet
  • doc. dr. sc. Zdravko Barać, Sveučilište u Zadru

Predloženi mentori:

  • prof. dr. sc. Boro Mioč, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet
  • doc. dr. sc. Ivan Vnučec, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet

SAŽETAK

Hrvatske izvorne pasmine ovaca su osnova nacionalne proizvodnje janjećeg mesa te su zbog toga iznimno važne za ostvarivanje dohotka ruralnog stanovništva, ponajviše u našim brdsko-planinskim i priobalnim područjima te na otocima. Odlike janjećih trupova iz navedenih područja uglavnom su rezultat kombinacije pasmine i tehnologije uzgoja životinja, odnosno međuodnosa ovaca (janjadi) i okolišnih čimbenika. Stoga je cilj ovog rada utvrditi utjecaj uzgojne, primarno hranidbene tehnologije na kakvoću janjećeg mesa te utjecaj dobi janjadi pri klanju na klaoničke pokazatelje, razvijenost trupa, boju mesa, pH vrijednost mesa i kemijski sastav janjećeg mesa. Istraživanjem je bilo obuhvaćeno ukupno 360 janjadi triju pasmina (120 paške, 120 istarske i 120 ličke). Prva skupina janjadi (paška) od partusa do klanja bila je hranjena isključivo ovčjim mlijekom-sisanjem; druga skupina (istarska janjad) uz mlijeko je konzumirala sijeno, a treća skupina janjadi (lička janjad), uz mlijeko je konzumirala pašu. Prosječne vrijednosti klaoničkih pokazatelja i odlika trupova janjadi bile su različite između uzgojnih područja, što se u najvećoj mjeri pripisuje različitoj dobi i tjelesnoj masi janjadi pri klanju. Očekivano je najveći randman utvrđen u janjadi paške ovce (59,79%), dok se veća tjelesna masa pri klanju u istarske i ličke pramenke negativno odrazila na randman janjadi (52,56% i 52,02%). Najveća masa organa koji nisu sastavni dio trupa utvrđena je u ličke janjad (11,4 kg) zatim u janjadi istarske ovce (8,7 kg) te janjadi paške ovce (4,0 kg). Najveća vrijednost L* pokazatelja boje MLD-a utvrđena je u istarske janjadi (47,03), a najmanja u janjadi ličke pramenke (39,20). Najmanja vrijednost a* pokazatelja boje MLD-a utvrđena je u istarske janjadi (16,63). Janjad ličke pramenke imala je pak najmanju vrijednost a* pokazatelja boje na MRA (16,47). Najveća vrijednost L* pokazatelja MRA utvrđena je u istarske janjadi (54,21), a najveća vrijednost b* pokazatelja iste mišićne regije u paške janjadi (3,73). Najduži leđni mišić (MLD) janjadi paške ovce sadržavao je najmanje bjelančevina (19,25%) i najviše masti (5,59%). MLD istarske i janjadi ličke pramenke sadržavali su gotovo identičnu količinu bjelančevina (20,39% i 20,41%), dok je navedeni mišić istarske janjadi sadržavao najmanje masti (1,98%) od svih istraživanih skupina janjadi.