Obrana doktorskog rada :: Tihana Kovačićek, mag.ing.agr. / Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Obrana doktorskog rada :: Tihana Kovačićek, mag.ing.agr.

Datum održavanja:

Izrada i testiranje modela evaluacije procesa kreiranja agrarne politike u segmentu postavljanja ciljeva i odabira mjera
13. lipnja 2018. :: 11 sati ::  VI/A


Izrada i testiranje modela evaluacije procesa kreiranja agrarne politike u segmentu postavljanja ciljeva i odabira mjera
13. lipnja 2018.: 11 sati:  VI/A
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada:

  • Doc.dr.sc. Ornella Mikuš, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
  • Prof.dr.sc. Đurđica Žutinić, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
  • Dr.sc. Maruška Vizek, Ekonomski institut, Zagreb

Mentori:

  • Prof.dr.sc. Ramona Franić, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
  • Prof.dr.sc. Zdravko Petak, Sveučilište u Zagrebu Fakultet političkih znanosti

Sažetak

Temeljem rezultata prethodnih istraživanja domaćeg agrara, u ovo istraživanje se krenulo od pretpostavke kako ciljevi agrarne politike u područjima samodostatnosti, konkurentnosti, dohotka i ruralnog razvoja nisu ostvareni zbog nepoštivanja standardiziranog procesa kreiranja javnih politika. Razvijen je model kombinacijom modela prema Vedungu (2009) i Miroševiću (2012), te testiran na odabranim ciljevima i mjerama razvojnih dokumenata hrvatske poljoprivrede.

Razvijeni model se sastoji od pet razina istraživanja. Na prvoj razini je, komparativnom analizom, utvrđen sklad ili sukob domaćeg i međunarodnog konteksta. Na drugoj razini je, mapiranjem ključnih agrarnopolitičkih događaja međunarodnog i domaćeg konteksta s ishodima politika (ciljevima i mjerama), utvrđen utjecaj konteksta. Propitano je i uvažavanje sugestija znanstvenika. Na trećoj razini je utvrđeno zadovoljavaju li razvojni dokumenti nužne tehničke uvjete provedivosti. Pri tome su, kao kriteriji uzeti uvjeti koje definira Mirošević (2012). Analizom dokumenata kronološkim redom utvrđeno je jesu li tehničke manjkavosti ispravljene, što ukazuju na postojanje učenja o politikama (policy learning). Logika intervencije je analizirana na četvrtoj razini, a na petoj je primijenjen model ostvarenosti cilja (Vedung, 2009). Zadnje dvije razine propituju jasnoću, preciznost i konkretnost postavljanja ciljeva.

Razdoblje istraživanja (1995.-2013.) je podijeljeno na četiri podrazdoblja: (1) 1995.-2000.; (2) 2001.-2004.; (3) 2005.-2008. i (4) 2009.-2013. Analizirani razvojni dokumenti su Strategija razvitka poljoprivrede Republike Hrvatske (1995.), Strategija poljoprivrede i ribarstva RH (2002)., Nacionalni program za poljoprivredu i seoska područja (2003.-2005.); Programi SAPARD i IPARD, te Strategija ruralnog razvoja Republike Hrvatske (2008.-2013.).

Rezultati istraživanja pokazuju kako su međunarodni i domaći kontekst bili u sukobu u razdoblju od 1995.-2008. U prva dva razdoblja (1995.-2004.) je postotak uvaženih preporuka znanstvene zajednice iznad 60%. U ishodima politika u tri od četiri razdoblja prevladava domaći kontekst, a međunarodni je dominira samo u ishodima politika u razdoblju 2005.-2008. Uvjete nužne tehničke provedivosti zadovoljavaju samo SAPAR i IPARD Program. Sve elemente logike intervencije sadrže Strategije iz 1995. i 2002. Ostali dokumenti nemaju definirane posrednike. Svi ciljevi se teško pretvaraju u mjerljive, što znači da su nejasni, općeniti i nekonkretni. Međunarodni kontekst ima pozitivan utjecaj samo na ciljeve samodostatnost i ruralni razvoj, a domaći kontekst negativan utjecaj na ostvarenje sva četiri cilja. Rezultati politika su pozitivni samo u dohodovnom cilju.

Iako je utvrđeno postojanje učenja o javnim politikama i uvažavanje preporuka znanstvene zajednice, istraživanje ipak ukazuje na nepoštivanje standardiziranog procesa kreiranja politika.

Ključne riječi: agrarna politika, Hrvatska, evaluacija, razvojni dokumenti hrvatske poljoprivrede, učenje o javnim politikama, utemeljenost politika na dokazima