Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Obrana doktorskog rada :: Josipa Perković, dipl. ing.

Datum održavanja:

Učinci gnojidbe dušikom i malčiranja na vegetativna, fiziološka i organoleptička svojstva te komponente prinosa lubenice (Citrullus lanatus L.)
Utorak, 12. ožujka 2019. :: 12:00 :: Velika vijećnica

Povjerenstvo za obranu doktorskog rada:

  • Prof. dr. sc. Mirjana Herak Ćustić, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
  • Prof. dr. sc. Jerko Gunjača, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
  • Dr. sc. Dean Ban, Institut za poljoprivredu i turizam Poreč

Mentori rada:

  • Prof. dr. sc. Nina Toth
  • Doc. dr. sc. Smiljana Goreta Ban

SAŽETAK

Lubenica je važna poljoprivredna kultura, uzgaja se radi ploda peponisa, koji se iskorištava u tehnološkoj zrelosti, a konzumira najčešće svjež. Iako sadrži preko 90% vode, plod je bogat nutritivnim i antioksidativnim spojevima. Lubenica je jednogodišnja termofilna kultura i visokih zahtjeva za količinom svjetla. Dušik je jedno od najznačajnijih i najzastupljenijih makrohraniva za formiranje prinosa i kvalitete plodovitog povrća. Intenzivna poljoprivredna praksa te istraživanja upućuju na obročnu gnojidbu lubenice dušikom, fertirigacijom po pojedinim fenofazama, u različitim preporučenim dozama. Lubenica se, u intenzivnoj poljoprivrednoj praksi najčešće uzgaja na crnom polietilenskom (PE) filmu koji uz mnoge druge dobrobiti povećava i iskoristivost hranjiva. Malčevi utječu još i na mikroklimatsko okruženje biljke: temperaturu tla u zoni korijena, apsorpciju i refleksiju svjetla od malča, te na dostupnost fotosintetski aktivne radijacije (FAR). Ciljevi istraživanja bili su utvrditi optimalnu razinu dušika i tip malča koji će najbolje utjecati na vegetativni rast, prinos i kvalitetu ploda lubenice te najpovoljniji učinak na mikroklimatsko okruženje lubenice i sve mjerene pokazatelje. Dvogodišnji poljski pokus s dva faktora postavljen je po split - plot metodi u tri ponavljanja na lokaciji u blizini Pule, u Istri. Gnojidba dušikom bila je glavni faktor u četiri razine (kontrola, 60, 120 i 180 kg N ha-1), a malčiranje podfaktor u tri razine (nepokriveno tlo, slama pšenice, crni PE-film). Prikupljani su i mikroklimatski podaci o temperaturi tla i zraka te količina reflektiranog FAR. Mjereni su pokazatelji vegetativnog porasta, ukupan dušik lista, HNT broj, pokazatelji fotosinteze, prinos i sastavnice, fizikalna svojstva i topiva suha tvar ploda te senzorna analiza ploda uz pomoć panela. Više doze dušika nisu utjecale na povećanje vegetativnog rasta, ukupnog prinosa, i sastavnica, sadržaja topive suhe tvari ploda, ali su utjecale na višu organoleptičku ocjenu ploda lubenice u obje godine. Malčiranje crnim PE-filmom, najpovoljnije je utjecalo na rani vegetativni rast lubenice, viši HNT broj lista lubenice, na prinos i sastavnice u ranim berbama 2010. godine. S druge strane, u kasnim berbama 2010. godine najviši broj i prinos tržnih plodova imale su lubenice uzgajane na slami. Upotreba crnog PE-filma djelovala je povoljnije od ostalih malčeva na sumu toplinskih jedinica u zoni korijena (STT) te na tjedne prosječne temperature pet centimetara ispod tla, dok je najveća refleksija FAR zabilježena pri malčiranju slamom. Kombinacija crni PE-film uz kontrolnu gnojidbu od 42 kg N ha-1 dovoljna je za pozitivne vrijednosti vegetativnog rasta, ranog prinosa te fizikalnih svojstava ploda. Za najvišu organoleptičku kvalitetu ploda, uz crni PE-malč dovoljna je gnojidba od 60 kg N ha-1. Najpovoljnije mikroklimatske uvjete, prosječnu tjednu temperaturu i STT, moguće je postići malčiranjem crnim PE-filmom.

Ključne riječi: Citrullus lanatus (Thunb.) Matsum & Nakai, fotosintetski aktivna radijacija, suma toplinskih jedinica.