Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Obrana doktorskog rada :: Vinko Batinić dipl.ing.agr

Datum održavanja:

Morfologija vimena dominantnih pasmina kao pokazatelj proizvodnje mlijeka i pogodnosti za strojnu mužnju ovaca u Bosni i Hercegovini
24.07.2020. :: 14:30 sati :: Velika vijećnica

Mentor:

  • prof.dr.sc. Alen Džidić

Povjerenstvo za obranu doktorskog rada:

  • prof.dr.sc. Neven Antunac
  • doc.dr.sc. Dragica Šalamon
  • izv.prof.dr.sc. Amina Hrković- Porobija     

Sažetak

Budući oplemenjivački zahvati s ciljem poboljšanja proizvodnje ovčjeg mlijeka u BIH ovisiti će o kvaliteti procijene količine proizvedenog mlijeka, te kemijskog sastava mlijeka. Nužnost prelaska sa ručne na strojnu mužnju je najveći uzgojni izazov i predstavlja imperativ opstojnosti proizvodnje autohtonih sireva i opstanka mliječnog ovčarstva. Stoga , nužna procjena morfoloških osobitosti vimena dominantnih pasmina ovaca u BIH, značajno bi doprinijela u optimizaciji povoljnih sustava strojne mužnje ovaca . Radi budućih jasnih selekcijskih kriterija kod dominantnih pasmina ovaca u BIH (kupreške, privorske, stolačke (humske) i vlašićke pramenke), utvrdili smo njihovu proizvodnju mlijeka, analizirali kemijski sastav mlijeka i utvrdili broj somatskih stanica i ukupan broj mikroorganizama u mlijeku. Kako bi odredili njihovu pogodnost za strojnu mužnju izmjerili smo vanjske mjere vimena i ujedno odredili dužinu, promjer i kut koji sisa zatvara sa okomicom vimena. Utvrdili smo laktacijske krivulje procijene proizvodnje mlijeka i laktacijske krivulje procijene kemijskog sastava mlijeka. Prilikom odabira stada na početku laktacije uvažen je kriterij izvornog okolišnog ambijenta koji je utjecao na formiranje pasminskih specifičnosti ovaca. Nakon provedenih istraživanja zaključujemo da sve pasmine imaju malu prosječnu proizvodnju mlijeka koja se smanjuje kroz laktaciju, dok udio mliječne masti, proteina i suhe bezmasne tvari raste. Ukupan broj mikroorganizama i broj somatskih stanica u mlijeku kroz laktaciju blago se povećavaju te njihov ukupan broj upućuje na kvalitetu i dobro zdravlje vimena. Sadržaj laktoze u mlijeku je najveći početkom laktacije kada imamo i najveću proizvodnju mlijeka, nakon čega blago pada. Zbog činjenice da su dominantne pasmine ovaca u BIH držane u ekstenzivnim uvjetima s lošim menadžmentom koji se posebice očituje u nekontroliranom pripustu ovnova, sve su imale atipične laktacijske krivulje proizvodnje mlijeka, sem kupreške pramenke. Najbolju procjenu laktacijskih krivulja većine svojstava imao je Guo-Swalve matematički model, jer je imao najveći koeficijent determinacije i najmanji korijen srednje kvadratne pogreške. Male izmjerene dimenzije vimena (dužina i širina vimena), uz mali dio cisterne vimena koji se nalazi ispod otvora sisa i malih kutova koje sise zatvaraju s okomicom vimena, kod svih istraživanih ovaca , ukazuju na izostanak selekcije na mliječnost. Sve dominante pasmine ovaca u BIH imaju morfološke osobitosti vimena koje su pogodne za strojnu mužnju. Tjelesne mase promatranih pasmina ovaca povećavaju se tijekom laktacije.

Ključne riječi: morfologija vimena, laktacijske krivulje, selekcija, proizvodnja mlijeka, kemijski sastav mlijeka.