Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Obrana doktorskog rada :: Katarina Lukšić, mag. ing. agr.

Datum održavanja:

Morfološka i genetska raznolikost divlje loze (Vitis vinifera subsp. sylvestris Gmel Hegi) u Hrvatskoj
19.11.2020. :: 12:00 sati :: online

Javna obrana održat će se putem online aplikacije Zoom (https://zoom.us/), a bit će dostupna 19.11.2020. :: 12:00 sati :: na poveznici: https://us04web.zoom.us/j/78142191727?pwd=SlFpaGpjb0JQSUlxY3RRSEpWbnJoUT09

Mentori doktorskog rada:

  • prof.dr.sc. Ivan Pejić i
  • doc.dr.sc. Goran Zdunić

Povjerenstvo za obranu doktorskog rada:

  • prof.dr.sc. Edi Maletić, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
  • prof.dr.sc. Zlatko Šatović, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
  • dr.sc. Marijan Bubola, Institut za poljoprivredu i turizam Poreč

SAŽETAK

Divlja loza (Vitis vinifera subsp. sylvestris Gmel Hegi) je dvodomna drvenasta penjačica i srodnik kultivirane loze (Vitis vinifera subsp. vinifera L.) koja je uglavnom hermafroditna. Sylvestris i vinifera čine genetski i taksonomski kontinuum što otežava njihovu identifikaciju. U Hrvatskoj do nedavno, nisu bila provođena istraživanja sylvestris populacija. Ovim istraživanjem provedena je detaljna morfološka i genetička karakterizacija te analiza gospodarski važnih svojstava 112 sylvestris jedinki sa sedam in situ populacija u Hrvatskoj te 67 F1 sjemenjaka sylvestris jedinki. Morfološka karakterizacija obuhvatila je mladicu, odrasli list i spol cvijeta putem 21 OIV deskriptora te morfometrijske karakteristike grozda, bobica i sjemenki direktnim mjerenjem na ženskim jedinkama. Fenotipski je praćena pojava gljivičnih bolesti, pepelnice i plamenjače, temeljem razvoja simptoma in vivo na jedinkama sjemenjaka te inokulacijom isječaka listova (leaf disk) sporama gljivica. Genetske analize provedene su upotrebom 24 SSR lokusa, devet kloroplastnih SSR, četiri SSR lokusa za otpornost na bolesti te APT3 markera za determinaciju spola cvijeta. Morfološkim analizama definiran je najčešći sylvestris profil. Analizom sjemenki utvrđene su značajne razlike između sylvestris i vinifera. Mikrosatelitskim markerima utvrđen je visok polimorfizam istraživanog seta i genetska raznolikost sylvestris populacija uspoređena je s jedinkama vinifera i podloga. Klaster metode (NJ, PCoA i Structure) jasno su razdvojile grupe sylvestris, vinifera i podloge uz utvrđena preklapanja grupa sylvestris i vinifera. Utvrđeno je 19% feralnih jedinki unutar sylvestris populacija. Potvrđena je prisutnost dva klorotipa A i D, s dominacijom klorotipa A (64%). Puno roditeljstvo rekonstruirano je za 23% sjemenjaka. Izdvojena grupa sjemenjaka sylvestris pokazala je različite razine fenotipske djelomične otpornosti na pepelnicu i plamenjaču. Analiza alelne različitosti na lokusima povezanim s Ren1 gen regijom otpornosti na pepelnicu, identificirala je sylvestris jedinke in situ i sjemenjaka koje nose rezistentne alele. Identifikacija feralnih jedinki samo morfološkim analizama nije bila dovoljna već u kombinaciji s genetičkim metodama. Rezultati upućuju na veću sličnost hrvatskih sylvestris populacija, populacijama zapadne Europe, no pojedine populacije i svojstva bila su bliža istočnim i crnomorskim populacijama što odgovara geografskom položaju Hrvatske između ovih regija.

Ključne riječi: Vitis vinifera subsp. sylvestris, mikrosateliti, genetska raznolikost, klorotip, struktura populacija, roditeljska analiza, protok gena, APT3, leaf disk