Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Obrana doktorskog rada :: Dunja Halapija Kazija, dip.ing.agr.

Datum održavanja:

Genetička i pomološka identifikacija domaćih genotipova šljive iz Slavonije

srijeda, 17. prosinac 2014. :: 13:00 :: Velika vijećnica

Mentori rada

  • Prof. dr. sc. Ivan Pejić, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
  • Prof. dr. sc. Marija Pecina, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Povjerenstvo za obranu doktorskog rada:

  • Prof. dr. sc. Zlatko Čmelik, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
  • Prof. dr. sc. Jerko Gunjača, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
  • Doc. dr. sc. Fuad Gaši, Univerzitet u Sarajevu Poloprivredno - prehrambeni fakultet

SAŽETAK

U istraživanju je analizirano 47 uzoraka šljiva iz 31 mjesta u Slavoniji, koje pripadaju vrstama P. domestica L. i P. instititia L., s ciljem identifikacije tradicionalnih sorti pomoću genetičkih markera mikrosatelita, morfoloških kvantitativnih i kvalitativnih svojstava. Da bi genetička analiza bila što preciznija i omogućila procjenu genetske strukture skupine, prikupljeni su dodatni uzorci iz Like (7), Bosne i Hercegovine (2) i Srbije (9), pokusnog voćnjaka Zavoda za voćarstvo, HCPHS (15) i rasadnika u Hrvatskoj (7), što je ukupno iznosilo 87 uzoraka. Genetička analiza provedena je pomoću 9 mikrosatelitiskih biljega UDP 96 005, BPPCT 34, BPPCT 39, BPPCT 40, Pac A18, Pac A33, Pac A49, Pac B22, Pac B35. Morfološka ispitivanja provedena su in istu, na 47 uzoraka iz Slavonije tijekom 2005. – 2007. godine. Analizirano je 11 kvantitativnih i 11 kvalitativnih morfoloških svojstava.

Genetičkom analizom je od 87 analiziranih uzoraka određeno 66 uzoraka različitog genotipa, 21 duplikat, dva para sinonima, 30 homonima i 39 uzoraka jedinstvenog SSR profila iz Slavonije. Imena identificiranih genotipova tradicionalnih sorti iz Slavonije bila su: 'Bela staroverska', 'Bijela kasna mirisava', 'Bjelica', 'Bjelica jajara', 'Bijela rana', 'Bijela sitna 1', 'Bijela sitna 2', 'Bijela sitna 3', 'Bistrica', 'Brdaklija', 'Cerićanka', 'Crnica', 'Dabinka', 'Debeljara 1', 'Debeljara 2', 'Glodara', 'Ilinjača', 'Kalača', 'Kamenjara', 'Komočanka', 'Mandalenka', 'Pasjara', 'Pintara', 'Ružica', 'Sitna bjelica', 'Torgulja 1', 'Torgulja 2', 'Torgulja 3', 'Trnovača 1', 'Trnovača 2' i 'Valpovka'. Utvrđeno je 168 različitih alela, prosječno 18.7 alela po lokusu. Značajna razlika između tradicionalnih hrvatskih i internacionalnih referentnih sorti utvrđena je pomoću FST vrijednosti (FST = 0.022; P<0.0001) i analizom molekularne varijance (AMOVA) (fCT =0.054; P < 0.05). Prema klaster analizi na temelju Bayesian–skog modela u programu Structure primke su se kod rezultata K = 4 grupirale prema vrstama: šljive (P. domestica), mirabele (P. insititia var. syriaca) i brdaklije (P. insititia), dok se kod rezultata K = 8 grupa šljiva podijelila na nove grupe koje su pokazale odnose među sortama.

Određene su morfološke razlike između šljiva i mirabela, no brdaklije, koje su genetski najrazličitije, u morfološkim kvantitativnim i kvalitativnim svojstvima imale su sličnosti i sa šljivama i mirabelama, zbog čega ih je bilo najteže razlikovati morfološkim analizama kao vrstu.

Ključne riječi: šljiva, mirabela, brdaklija, mikrosateliti, morfološka kvantitativna svojstva, morfološka kvalitativna svojstva