Doktorski Odbor PDSD Dokumenti PDS Procedura odbora PDSD Obrasci DR.SC. Poljoprivredne znanosti Info Popis modula Specijalistički Ribarstvo Program Stočarstvo Program Dokumenti Fitomedicina Program Dan doktorata Kontakt

Fitomedicina

Dobrodošli na novi poslijediplomski specijalistički studij "Fitomedicina" koji se izvodi od akademske godine 2018./2019.

Studij pripada biotehničkom znanstvenom području, znanstvenom polju poljoprivrede, znanstvene grane fitomedicine. Traje jednu akademsku godinu (2 semestra, odnosno 60 ECTS-a).

Provedba studija u nadležnosti je Odbora za poslijediplomske specijalističke studije, a predsjednik Odbora je izv. prof. dr. sc. Nikica Šprem.

O studiju

Razlozi pokretanja predloženog studijskog programa

Glavni razlog pokretanja poslijediplomskog specijalističkog studija Fitomedicine proizlazi iz sve većih zahtjeva i zadaća koje se postavljaju pred agronomsku struku u praksi te se pokretanjem specijalističkog studija polaznicima želi ponuditi da steknu šira teorijska znanja i praktična znanja iz područja fitomedicine koja će pridonijeti razvoju struke u praksi te njihovom profesionalnom i osobnom razvoju. Nadalje, provedbom projekta o standardu zanimanja u sklopu Operativnog programa „Razvoj ljudskih potencijala“ 2007. – 2013. anketirana su  renomirana poduzeća i obiteljska poljoprivredna gospodarstva iz raznih područja agronomije, od malih do multinacionalnih kompanija. Cilj anketiranja bio je dobiti spoznaje o znanjima i vještinama koje poslodavci traže na tržištu rada. Kao ključne poslove poslodavci najviše navode organiziranje zaštite poljoprivrednih kultura i općenito znanja iz područja fitomedicine. Više od polovice ispitanih poslodavaca misli da će u budućnosti potreba za fitomedicinskim poslovima biti veća od sadašnje, a četvrtina ispitanika misli da bi tehnolozi svoja znanja i vještine trebali steći u procesu školovanja.

Sukladno promjenama sustava visokog obrazovanja u Europi, Bolonjskoj deklaraciji te Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a radi harmonizacije studija s europskim programima visokog obrazovanja Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, uz tri postojeća, pokrenuo je i izradu novog studijskog programa na razini poslijediplomskoga studija iz područja fitomedicine kao još jednu od sastavnica cjeloživotnog obrazovanja (Long Life Learning – LLL). Tako bi novostečena znanja i vještine polaznicima osigurali snalaženje u uvjetima brzog razvitka znanstvenih i stručnih spoznaja i novih tehnologija.

Evidentno je da postoji kontinuirana potreba za specijalistički i interdisciplinarno visokoobrazovanim stručnjacima, koji će područje fitomedicine moći voditi i unapređivati te pronalaziti nova rješenja u skladu s novim izazovima i problemima. Potreba za trajnim stručnim usavršavanjem nije nepoznata niti našim agronomima, niti zaštitarskoj struci. Iako je danas pristup informacijama lako dostupan putem interneta, imati informaciju nije isto što i imati znanje za koje nam treba kritičko promišljanje, dugogodišnje cjeloživotno obrazovanje i evaluacija kvalitete informacija kojima smo okruženi.

Otvorenost studija prema pokretljivosti polaznika

Poslijediplomski specijalistički studij Fitomedicine otvoren je za sve polaznike koji su završili sveučilišni dodiplomski studij (u trajanju 8 ili 9 semestara, dipl. ing. ili ekvivalent prijašnjem sustavu) odnosno sveučilišni diplomski studij (mag. struke po bolonjskom 3+2 sustavu) u biotehničkim ili drugim znanostima uz polaganje razlikovnih ispita. ECTS sustav vrednovanja nastavnih sadržaja osnova je za pokretljivost polaznika prema drugim visokim učilištima ili poslijediplomskom doktorskom studiju.

Dakle, otvorenost i pokretljivost polaznika na razini sveučilišta osigurana je (1) mogućnošću upisa ovog studija za ostale stručnjake, (2) mogućnošću polaznika da upisuju izborne predmete na drugim srodnim studijima, (3) ponudom izbornih predmeta polaznicima s drugih srodnih programa na Sveučilištu te (4) mogućnošću uključivanja polaznika u međunarodne komparabilne programe s obzirom na to da je plan i program usklađen s europskim standardima obrazovanja.

Uvjeti upisa na studij

Pravo upisa na specijalistički studij Fitomedicina imaju polaznici koji su završili sveučilišni dodiplomski studij (u trajanju 8 ili 9 semestara, dipl. ing. ili ekvivalent prijašnjem sustavu) odnosno sveučilišni diplomski studij (mag. struke po bolonjskom 3+2 sustavu) u biotehničkim ili drugim znanostima (Statut Sveučilišta u Zagrebu, čl. 55, st. 9). Polaznicima koji su završili studije izvan biotehničkih znanosti upis se može odobriti uz polaganje razlikovnih ispita koje će utvrditi nadležni Odbor Fakulteta. Na studij se mogu upisati polaznici koji imaju u prethodnom obrazovanju srednju ocjenu najmanje 3,5. Ako je srednja ocjena niža (ne niža od 3,0), trebaju priložiti preporuke dvaju profesora. Studenti iz inozemstva, kojima je nostrificirana diploma, također se mogu upisati na studij, ako zadovoljavaju druge ovdje navedene uvjete. Pri upisu na studij pristupnici trebaju ispuniti i druge uvjete navedene u javnom natječaju.

Kompetencije koje polaznik stječe završetkom studija

Završetkom sveučilišnog poslijediplomskog specijalističkog studija Fitomedicine, sukladno ovom programu studija, pristupnik stječe kompetencije samostalnog prepoznavanja štetnih organizama u uzgoju poljoprivrednih kultura,  i to integriranim pristupom organiziranja i provođenja mjera suzbijanja štetnih organizama prema načelima dobre gospodarske prakse uz očuvanje biološke raznolikosti i zaštitu okoliša. Ovim studijem također se omogućuje nastavak cjeloživotnog obrazovanja. Kompetencije stečene specijalističkim studijem toga programskoga sadržaja, a posebno uzimajući u obzir kontinuitet preddiplomskog i diplomskoga studija iz biotehničkog područja, mogu se podijeliti na opće i posebne kompetencije. Opće kompetencije temeljene su na cjelovitom obrazovanju koje sadrži teorijska i aplikativna znanja iz područja fitomedicine. Posebne kompetencije temelje se na visokostručnoj  osposobljenosti pristupnika u postavljanju, analiziranju i uporabi novih pristupa u rješavanju problema suzbijanja štetnih organizama u voćarsko-vinogradarskoj, ratarskoj i povrtlarskoj proizvodnji te u uzgoju ukrasnoga bilja, kao i u rješavanju zaštitarskih problema u ekološkoj proizvodnji. Osnovne i posebne kompetencije pristupnicima će omogućiti samostalan profesionalan i osobni razvoj, samostalno djelovanje i unapređenje područja fitomedicine implementacijom novih stručnih spoznaja u praksu.

Akademski naziv koji se stječe završetkom studija

Završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija osoba stječe akademski naziv sveučilišni specijalist, odnosno sveučilišna specijalistica uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa (sveučilišni/sveučilišna specijalist/specijalistica fitomedicine) koji se može koristiti uz akademski naziv. Kratica naziva je univ. spec. uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa (univ. spec. fitomedicine), može se koristiti uz kraticu akademskog naziva (mag. ing. fitomedicine univ. spec. fitomedicine) i stavlja se iza imena i prezimena osobe (Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju; članak 6, NN 107/07).  

Struktura studija, ritam studiranja i obveze polaznika

Tijekom specijalističkog studija polaznici u prvom semestru upisuju šest obveznih predmeta, čime stječu 26 ECTS boda, a četiri boda obvezni su steći upisom jednog ili više izbornih predmeta s liste izbornih predmeta za specijalistički studij. U drugom su semestru polaznici obvezni steći 4 ECTS boda u izvannastavnim aktivnostima, 5 ECTS bodova prijavom, izradom i obranom završnog specijalističkog rada te 21 ECTS bod upisom izbornih predmeta, od čega 18 ECTS bodova s liste izbornih predmeta za studij i najviše 3 ECTS boda s drugih poslijediplomskih specijalističkih studija. Ispunjavanjem svih studijskih obveza polaznici stječu ukupno 60 ECTS bodova.

Studij se sastoji od šest obveznih predmeta čime se stječe 26 ECTS boda, od obveznih izvannastavnih aktivnosti u vrijednosti 4 ECTS boda, zatim upisom izbornih predmeta za studij u vrijednosti 22 ECTS boda, upisom 3 ECTS boda s liste izbornih predmeta s drugih srodnih poslijediplomskih specijalističkih studija te 5 ECTS bodova prijavom, izradom i obranom završnog specijalističkog rada. Ispunjavanjem svih studijskih obveza polaznici stječu ukupno 60 ECTS bodova. Obveza polaznika za upis u drugi semestar jest ostvareno najmanje 26 ECTS bodova. Student može pristupiti obrani završnog specijalističkog rada nakon što je položio sve obvezne i izborne predmete, odradio izvannastavne aktivnosti i ostvario najmanje 55 ECTS boda te podmirio sve financijske obveze prema Fakultetu.

Studenti upisuju specijalistički studij u trajanju od jedne godine (dva semestra) i obvezni su završiti studij u roku od dvije godine. Iznimno, voditelj studija na prijedlog Stručnog vijeća specijalističkog studija može na zamolbu studenta odobriti produljenje studija i odrediti plaćanje dodatnih troškova, ali ne dulje od četiri godine, u koje se ne uračunava rodiljni dopust, dulja bolest i slično.

Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova

Vijeće poslijediplomskih studija (Odbora za poslijediplomske specijalističke studije) na prijedlog Stručnog vijeća studija individualno odobrava prijenos ECTS bodova s drugih poslijediplomskih ili specijalističkih studijskih programa u zemlji ili inozemstvu. Pripisivanje bodovne vrijednosti predmetima koje studenti biraju s drugih studija ovisit će o procjeni zahtjevnosti pojedinog predmeta, a prema uputama Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Student može steći do 3 ECTS boda upisom predmeta s drugih poslijediplomskih ili specijalističkih studijskih programa u zemlji i inozemstvu.

Uvjeti pod kojima polaznik stječe pravo na potvrdu (certifikat) o apsolviranom dijelu studijskog programa, kao dijelu cjeloživotnog obrazovanja

Nakon svakog odslušanog pojedinačnog predmeta i položenog ispita student može dobiti potvrdu (certifikat) o apsolviranom dijelu studijskog programa i stečenim ECTS bodovima kao dijelu cjeloživotnog obrazovanja. Ova potvrda izdaje se na posebni zahtjev studenta. U drugom slučaju, apsolvirani se dijelovi studijskog programa i ESTS bodovi upisuju u indeks.

Način završetka studija

Student završava poslijediplomski sveučilišni studij izradom i javnom obranom završnog specijalističkog završnog rada (SZR) pod vodstvom mentora. Javna obrana tog rada treba biti najavljena na oglasnoj ploči Fakulteta najmanje osam dana prije obrane.

Izrada specijalističkoga završnoga rada započinje upisom u drugi semestar kada je student dužan predložiti temu svoga rada nadležnom tijelu Fakulteta (Odboru za poslijediplomske specijalističke studije) uz suglasnost mentora. Za mentora može izabrati nastavnika koji izvodi nastavu na specijalističkom studiju. Prijava teme mora sadržavati: prijedlog naslova, obrazloženje teme, prijedlog jezika pisanja i obrane te obrazloženje pisanja i obrane na stranom jeziku. Pokretanje postupka za ocjenu završnog specijalističkog rada pristupnik kojem je prihvaćena tema, može pokrenuti kad je ispunio sve propisane obveze utvrđene planom i programom studija. Student podnosi zahtjev nadležnom tijelu Fakulteta koje imenuje Povjerenstvo za ocjenu rada od najmanje tri člana. Mentor ne može biti predsjednik Povjerenstva. Izabrani članovi Povjerenstva za ocjenu SZR-a podnose izvješće nadležnom tijelu Fakulteta (Odboru za poslijediplomske specijalističke studije). Specijalistički završni rad treba sadržavati prikaz provedenog istraživanja iz područja fitomedicine. Rad treba pisati prema zahtjevima stručnih i znanstvenih časopisa i sadržavati 50 do 70 stranica teksta. Vijeće Fakulteta, nakon prihvaćene pozitivne ocjene SZR-a, u pravilu na istoj sjednici, a na prijedlog nadležnog tijela Fakulteta, imenuje Povjerenstvo od najmanje tri člana. Odobreno povjerenstvo prosuđuje uspješnost obrane specijalističkog rada.

Uvjeti izvođenja studija

Mjesta izvođenja studijskog programa

Temeljno mjesto realizacije studijskog programa jest Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet.

Podaci o prostoru i opremi predviđenima za izvođenje studijskog programa

Osnovni prostor za izvođenje studija jest Agronomski fakultet, koji ima više od 20 laboratorija i 5 znanstveno-nastavnih pokušališta te najveću poljoprivrednu knjižnicu u Republici Hrvatskoj. Godine 2005. potporom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta otvoren je i novi paviljon s nizom najsuvremenijih laboratorija za znanstvena i stručna istraživanja. Takav ustroj osigurava dnevnu povezanost s najnovijim znanstvenim spoznajama i vrhunski rad u cjelokupnom znanstvenom polju. Dio tih kapaciteta bit će upotrijebljen za izvođenje ovog studija. Izvođenje studijskog programa najvećim će dijelom biti orijentirano na prostore i opremu Zavoda za herbologiju Agronomskog fakulteta i Zavoda za poljoprivrednu zoologiju Agronomskog fakulteta. Zavod za herbologiju raspolaže s jednom učionicom opremljenom računalom i LCD projektorom, jednim praktikumom opremljenim binokularima, računalom i LCD projektorom te sa šest nastavničkih kabineta. Zavod za herbologiju opremljen je klima komorom za utvrđivanje klijavosti i metoda prekidanja dormantnosti korovnih vrsta, sito treskalicom za suho i mokro prosijavanje za utvrđivanje sjemenki korova iz banke sjemena tla, laboratorijskom prskalicom TLC/HPTCL za utvrđivanjem herbicidnog učinka, mjernim instrumentom za uzorkovanje neporemećenog sloja tla, potrošnim laboratorijskim materijalom te bogatim fondom stručnih i znanstvenih knjiga te časopisa iz područja herbologije. Zavod za poljoprivrednu zoologiju raspolaže s jednom učionicom opremljenom računalom i LCD projektorom, jednim praktikumom opremljenim sa deset binokularnih lupa, računalom i LCD projektorom, staklenikom površine 100 m2, entomološkim i nematološkim laboratorijima opremljenim s uređajem za izdvajanje cistolikih nematoda iz uzoraka tla (Spears, 1968) te uređajem za izdvajanje slobodnoživućih nematoda iz uzoraka tla i biljaka (Oostenbrink - MEKU GmbH), s tri klima komore za uzgoj kukaca, aplikatorom za istraživanje sredstva za zaštitu bilja i drugom opremom za identifikaciju, uzgoj i proučavanje biologije i ekologije štetnih i korisnih kukaca. Zavod za poljoprivrednu zoologiju raspolaže i „mini“ laboratorijem u kojem su smještene dvije binokularne lupe i jedan mikroskop s pripadajućim računalnim programima morfometrije te 13 nastavničkih kabineta. Na tim zavodima zaposleno je 13 nastavnika u znanstvenonastavnim zvanjima, četiri asistenta, jedan stručni suradnik, dva tehnička suradnika i tajnica. Uz nastavnike s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u nastavu se uključuju i stručnjaci iz prakse (Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Zavod za zaštitu bilja).

Optimalan broj studenata

Optimalan broj studenata jest do deset. Ako je za neki od predmeta zainteresirano manje od tri polaznika, studentima će se ponuditi mogućnost svladavanja predmeta kroz konzultacije s predmetnim nastavnikom.