Studijski program INTER-EnAgro Akademski kalendar Raspored nastave Ispitni rokovi Dokumenti Stručna praksa Stručni projekt Diplomski rad

Ishrana bilja i kvaliteta hrane (157082)

ECTS bodovi 6.00
Engleski jezik R2
E-učenje R1
Sati nastave 60
Predavanja 40
Laboratorijske vježbe 14
Seminar 6
Ocjenjivanje
Dovoljan (2) 60-70%
Dobar (3) 71-80%
Vrlo dobar (4) 81-90%
Izvrstan (5) 91-100%
Uvjeti za dobivanje potpisa
Odrađena nastava.

Nositelj predmeta

doc. dr. sc. Marko Petek
doc. dr. sc. Marko Petek

Opis predmeta

Pravilnom ishranom moguće je proizvesti kvalitetne, zdravstveno ispravne, nutritivno vrijedne i estetski lijepe namirnice koje više privlače potrošače, a proizvođači su zadovoljniji većom otkupnom cijenom. Moderna poljoprivredna proizvodnja sve više važnosti pridaje kvaliteti, a ne količini hrane. To je dakako posljedica i novijeg promišljanja i bolje edukacije potrošača. Pravilnom ishranom biljke mogu se unijeti u ljudski organizam znatno veće količine nutrijenata (minerala, šećera, proteina) i promotora zdravlja (vitamina, antioksidansa, glukozinolata), čime se mogu spriječiti mnoge bolesti. Modul ima zadatak povezati trenutne spoznaje iz ishrane bilja koristeći najnovija znanstvena istraživanja, ali dakako, i multidisciplinarnost istraživanja. Značajna uloga optimalne ishrane manifestira se, s jedne strane optimumom nekih nutrijenata (proteini, šećeri, minerali), a s druge strane smanjenim akumuliranjem toksičnih tvari poput nitrata, oksalata i teških metala. Nakon odslušanog modula studenti će dobiti uvid u važna saznanja kako se pravilnim odabirom tla, gnojiva i kultura postižu maksimalni efekti obzirom na kvalitetu hrane, vodeći pri tom i brigu o okolišu.

Vrsta predmeta

Opće kompetencije

Prikupiti adekvatna znanja o ulozi ishrane bilja u kvaliteti hrane. Znanja potrebna za nastavak obrazovanja na doktorskom i/ili specijalističkom studiju. Sudjelovati u nastavnom i/ili znanstveno-istraživačkom procesu. Intervjuirati krajnjeg korisnika, prikupiti sve relevantne pokazatelje te prilagoditi rješenje potrebama korisnika na terenu. Samostalno planirati i voditi ishranu bilja u procesu proizvodnje hrane. Provoditi proces kontrole zdravstvene ispravnosti i nutritivne vrijednosti namirnica.

Oblici nastave

  • Laboratorijske vježbe
    U sklopu laboratorijskih vježbi izvode se osnovne kemijske analize supstrata za potrebe pisanja preporuke za gnojidbu hortikulturnog bilja. Laboratorijske vježbe provode se u skupinama od po 10 studenata.
  • Predavanja
  • Seminari
    Seminarski rad je samostalan rad grupe studenata gdje studenti timski razrađuju problematiku vezanu za ishranu bilja i predlažu praktična rješenja.

Ishodi učenja i način provjere

Ishod učenja Način provjere
Imenovati i opisati sve medije za rast biljaka koje koristimo za proizvodnju hrane. Sudjelovanje u raspravama, parcijalni ispit, usmeni ispit,završni ispit.
Opisati utjecaj medija za rast biljaka na kvalitetu namirnica. Sudjelovanje u raspravama, parcijalni ispit, usmeni ispit,završni ispit.
Sistematizirati uloge pojedinih biogenih elemenata i/ili teških metala prema nutritivnim, toksikološkim i ekološkim aspektima. Sudjelovanje u raspravama, parcijalni ispit, usmeni ispit,završni ispit.
Klasificirati biljke prema zahtjevima za hranivima. Sudjelovanje u raspravama, parcijalni ispit, usmeni ispit,završni ispit.
Identificirati simptome nedostatka i/ili viška biogenih elemenata na terenu te izdvojiti fiziološke poremećaje od biljnih bolesti. Sudjelovanje u raspravama, parcijalni ispit, usmeni ispit,završni ispit.
Razlikovati ulogu dušika u nutritivnoj vrijednosti namirnice (aminokiseline, proteini) i toksikološkom aspektu (nitrati). Sudjelovanje u raspravama, parcijalni ispit, usmeni ispit,završni ispit.
Identificirati ulogu ostalih biogenih elemenata u nastanku nutrijenata i promotora zdravlja. Sudjelovanje u raspravama, parcijalni ispit, usmeni ispit,završni ispit.
Opisati načine gnojidbe za pojedine namjene proizvodnje hrane i argumentirati razloge optimiziranja za kvalitetu hrane. Sudjelovanje u raspravama, parcijalni ispit, usmeni ispit,završni ispit.
Odabrati i koristiti modernu tehnologiju u analitici tla, biljnog materijala i hrane. Sudjelovanje u raspravama, parcijalni ispit, usmeni ispit,završni ispit.
Argumentirati važnost optimiziranja ishrane u proizvodnji hrane. Sudjelovanje u raspravama, parcijalni ispit, usmeni ispit,završni ispit.

Način rada

Obaveze nastavnika

Poučavati studente i prezentirati na jednostavan i razumljiv način obrazovni sadržaj predmeta za koje mora imati kompetencije. Procijeniti u kojoj su mjeri studenti usvojili obrazovne ciljeve i ostvarili očekivane ishode učenja. Ocijeniti ishode učenja studenata kroz zadane kriterije vrednovanja postavljene u našem sustavu ocjenjivanja (ocjene od nedovoljan (1) do odličan (5)), i kompatibilne s ECTS sustavom, a koristeći tehnike ispitivanja u obliku postavljenih pitanja pisanog i usmenog ocjenjivanja te seminara.

Obaveze studenta

Redovito pohađati nastavu. U nastavi aktivno sudjelovati u raspravi, postavljati i odgovarati na pitanja na predavanjima i seminarima. Samostalno rješavati radne zadatke iz teorijskih i praktičnih problema. Seminarske radove pripremati grupno, a dionice prezentirati pojedinačno, te aktivno sudjelovati u raspravi i odgovarati na postavljena pitanja nastavnika i/ili drugih studenata.

Polaganje ispita

Elementi praćenja Maksimalno bodova ili udio u ocjeni Bodovna skala ocjena Ocjena Broj sati izravne nastave Ukupni broj sati rada prosječnog studenta ECTS bodovi
Pohađanje nastave (predavanja + vježbe) (N) 10% 54 54 2
Parcijalni ispit (PI) 30% < 60%
60 - 70 %
71 - 80 %
81 -90 %
91 -100 %
Nedovoljan (1)
Dovoljan (2)
Dobar (3)
Vrlo dobar (4)
Izvrstan (5)
1 45 1,5
Seminar (S) 30% < 60 %
60-70%
71-80%
81-90%
91-100%
Nedovoljan (1)
Dovoljan (2)
Dobar (3)
Vrlo dobar (4)
Izvrstan (5)
5 30 1
Usmeni ispit (UI) 30% < 60%
60-70%
71-80%
81-90%
91-100%
Nedovoljan (1)
Dovoljan (2)
Dobar (3)
Vrlo dobar (4)
Izvrstan (5)
51 1,5
UKUPNO 100% 60 180 6
Pohađanje nastave (predavanja + vježbe) (N) 10% 54 54 2
Seminar (S) 30% <60%
60-70%
71-80%
81-90%
91-100%
Nedovoljan (1)
Dovoljan (2)
Dobar (3)
Vrlo dobar (4)
Izvrstan (5)
5 30 1
Završni ispit (pisani i usmeni dio) (ZI) 60% <60%
60-70%
71-80%
81-90%
91-100%
Nedovoljan (1)
Dovoljan (2)
Dobar (3)
Vrlo dobar (4)
Izvrstan (5)
1 96 3
Ukupno 100% 60 180 6
Elementi praćenja Opis Rok Nadoknada
Parcijalni ispit (PI) Moguće kroz ispravak na kraju semestra.
Seminar (S) Ocjenju se prikazano znanje i vještina pisanja, te izlaganja.
Seminar (S) Ocjenju se prikazano znanje i vještina pisanja, te izlaganje.
Završni ispit (pisani i usmeni dio) (ZI) Ispitni rok.

Tjedni plan nastave

  1. Uloga ishrane bilja u nutritivnoj vrijednosti namirnica
  2. Upotreba supstrata u proizvodnji hrane
  3. Utjecaj tla i biljke na usvajanje hraniva
  4. Ulazak hraniva u korijen
  5. Pasivno kretanje hraniva kroz biljku
  6. Aktivno kretanje hraniva kroz biljku
  7. Uloga dušika u metabolizmu biljke – nutritivna vrijednost (proteini) – toksikološki aspekt (nitrati i oksalati u hrani)
  8. Minerali u tlu i biljci (P, K, Ca, Mg) i njihova važnost za ljudsko zdravlje
  9. Minerali u tlu i biljci (Mn, Zn, Fe, Cu) i njihova važnost za ljudsko zdravlje + 1. vježba - obilazak terena i uzorkovanje namirnica (tržnice i marketi)
  10. Uloga ishrane na tvorbu bioaktivnih spojeva (glukozinolati, polifenoli, vitamini) + 2. vježba – priprema namirnica za analizu u laboratoriju
  11. 1. seminar (uvod u problematiku prikupljanja literature i pisanja) + 3. vježba – određivanje minerala u namirnicama (makroelementi)
  12. 4. vježba – određivanje minerala u namirnicama (mikroelementi)
  13. 5. vježba – određivanje nitrata u namirnicama
  14. 6. vježba – određivanje teških metala u namirnicama + 2. seminar (konzultacije)
  15. 15. 7. vježba – obrada i komentiranje analitičkih podataka dobivenih tijekom vježbi + 3. seminar (prezentacija seminara)

Obvezna literatura

  1. Lešić, Ružica, Borošić, J., Buturac, I., Herak Ćustić, Mirjana, Poljak,M., Romić, D. (2004). Povrćarstvo, ishrana povrća i gnojidba. Čakovec: Zrinski d. o. o.
  2. Ćustić, Mirjana (1998). Kemijska sredstva u poljoprivredi: pravilna i sigurna primjena gnojiva 3/6. Zagreb: Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RH .
  3. Ćustić, Mirjana (1996). Djelovanje gnojidbe dušikom na aminokiselinski sastav glavatog radiča: disertacija. Zagreb: vlast. nakl.
  4. Petek, M. (2009). Mineralni sastav cikle (Beta vulgaris var. conditiva Alef.) pri organskoj i mineralnoj gnojidbi: disertacija. Zagreb: vlast. nakl.
  5. Ugrinović, Kristina (2004). Utjecaj doza i oblika N-gnojiva na odnos nitrata i oksalata u cikli (Beta vulgaris var. conditiva Alef.): disertacija. Zagreb: vlast. nakl.
  6. Gluhić, D. (2004). Utjecaj gnojidbe dušikom, fosforom i kalijem na profila polifenola kod cv. Cabernet Sauvignon (Vitis vinifera L.): magistarski rad. Zagreb: vlast. nakl.
  7. Fabek, S.(2012). Vrijednost brokule (Brassica oleracea L. var.italica Plenck.) kao funkcionalne hrane ovisna o sorti, roku uzgoja i gnojidbi dušikom: disertacija. Zagreb: vlast. nakl.

Preporučena literatura

  1. Finck, A. (1982). Fertilizers and Fertilization: introduction and practical guide to crop fertilization. Basel: Chemie Verlag.
  2. Fardossi, A. ,Baumgarten, K., Bauer,K. (2003). Richlinien für die Sachgerechte Dügung im Weinbau. Wien: BMLFUW, AGES.
  3. Bergmann, W. (1992). Nutritional Disorders of Plants. Jena, Stuttgart: Gustav Fisher.
  4. Marschner, H. (1998). Mineral Nutrition of Higher Plants. Hohenheim: Institute of Plant Nutrition, University of Hohenheim.

Sličan predmet na srodnim sveučilištima

  • Soil Fertility and Soil Ecology in Organic Farming, BOKU
  • Molecular Plant Nutrition, Justus-Liebig-University of Giesen