Studijski program

Populacijska genetika u oplemenjivanju bilja (144319)

ECTS bodovi 3.00
Engleski jezik R1
E-učenje R1
Sati nastave 30
Predavanja 20
Vježbe u praktikumu 6
Terenske vježbe 4
Izvođač predavanja
prof. dr. sc. Hrvoje Šarčević
prof. dr. sc. Jerko Gunjača
Izvođač vježbi
prof. dr. sc. Hrvoje Šarčević
dr. sc. Ana Lovrić
Ocjenjivanje
Dovoljan (2) 60-70%
Dobar (3) 71-80%
Vrlo dobar (4) 81-90%
Izvrstan (5) 91-100%

Nositelj predmeta

prof. dr. sc. Hrvoje Šarčević
prof. dr. sc. Hrvoje Šarčević

Opis predmeta

Modul će biti izveden kroz dva programska dijela. U prvom dijelu će se obraditi osnove biljne populacijske genetike kroz upoznavanje studenata s genetskom strukturom populacija u ovisnosti o sustavima oplodnje, evolucijskim čimbenicima i oplemenjivačkim postupcima. Naglasak će biti na specifičnostima sustava oplodnje kod biljaka (samooplodnja, djelomična samooplodnja i stranooplodnja). U drugom dijelu obrađivat će se kvantitativna varijabilnost i selekcija kroz upoznavanje s komponentama fenotipske i genotipske vrijednosti kao i komponentama fenotipske i genotipske varijance za kvantitativna svojstva. Nakon toga će biti obrađeni faktori koji utječu na uspješnost selekcije i njezin učinak na genetsku strukturu populacije. Poseban naglasak bit će na korištenju heterozisa kao i korištenju genetskih resursa u oplemenjivanju bilja.

Vrsta predmeta

  • Diplomski studij / Biljne znanosti (izborni predmet, 2. semestar, 1. godina)

Opće kompetencije

Student dobiva neophodna teorijska i praktična znanja o strukturi i dinamici biljnih populacija kao i o kvantitativno-genetičkim principima što će mu pomoći u opisivanju kvantitativne varijabilnosti u biljnim populacijama. Razumijevanje učinaka različitih metoda u održavanju i poboljšavanju biljnih populacija omogućit će studentu rad u tvrtkama, koje se bave oplemenjivanjem bilja i sjemenarstvom, bankama gena te zaposlenje u vladinim i nevladinim institucijama u području poljoprivredne proizvodnje kao i nastavak poslijediplomskog studija.

Oblici nastave

  • Konzultacije
    termin konzultacija objavljuje se na prvim predavanjima u dogovoru sa studentima
  • Predavanja
    predavanja se odvijaju u 10 tjedana po 2 školska sata.
  • Provjere znanja
    završni pismeni ispit
  • Terenske vježbe
    u okviru 2 sata terenskih vježbi studenti će se upoznati s postupcima selekcije na primjeru nekoliko praktičnih oplemenjivačkih programa
  • Vježbe u praktikumu
    u praktikumu će se u okviru 6 sati vježbi rješavati zadaci vezani uz opis genetske strukture populacije te korištenje molekularnih podataka u analizi raznolikosti biljnih populacija

Ishodi učenja i način provjere

Ishod učenja Način provjere
opisati razine genetske varijabilnosti u biljnim populacijama, Završni pismeni ispit
objasniti evolucijske faktore koji utječu na genetsku strukturu biljnih populacija, Završni pismeni ispit
izvesti statističke analize na populacijskim genetskim podacima, sažeti i interpretirati rezultate u pisanom i usmenom obliku, Završni pismeni ispit
razumjeti i opisati niz molekularnih laboratorijskih tehnika kao i mjerila raznolikosti biljnih populacija na osnovi molekularnih podataka, Završni pismeni ispit
objasniti komponente varijabilnosti kvantitativnih svojstava te njihov utjecaj na uspješnost selekcije u biljnim populacijama, Završni pismeni ispit
prepoznati važnost očuvanja genetskih resursa i njihovog korištenja u oplemenjivanju bilja. Završni pismeni ispit

Način rada

Obaveze nastavnika

Održavanje izravne nastave - predavanja, vježbe, terenske vježbe. Održavanje usmenih ispita i konzultacija. Izrada nastavnih materijala.

Obaveze studenta

Redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje na predavanjima i vježbama. Polaganje ispita.

Polaganje ispita

Elementi praćenja Maksimalno bodova ili udio u ocjeni Bodovna skala ocjena Ocjena Broj sati izravne nastave Ukupni broj sati rada prosječnog studenta ECTS bodovi
Pismeni ispit 100% <60%
60-70%
71-80%
81-90%
91-100%
Nedovoljan (1)
Dovoljan (2)
Dobar (3)
Vrlo dobar (4)
Izvrstan (5)
30 60 3
Ukupno 30 60 3

Tjedni plan nastave

  1. Osnove vjerojatnosti i statističke distribucije.
  2. Struktura kromosoma i genetska varijabilnost .
  3. Genetička struktura populacije, Hardy-Weinbergov zakon .
  4. Vježbe, Hardy-Weinbergov zakon.
  5. Slučajna oplodnja na dva lokusa, neravnoteža gametne faze.
  6. Vježbe, Neravnoteža gametne faze.
  7. Promjena frekvencije alela u populaciji
  8. Terenska nastava - upoznavanje s tipovima oplemenjivačkih populacija i metodama selekcije u oplemenjivačkim programima u Hrvatskoj.
  9. Evolucija kulturnog bilja.
  10. Korištenje molekularnih markera u analizi raznolikosti biljnih populacija.
  11. Vježbe, procjena raznolikosti populacije.
  12. Genski učinci i varijance kod kvantitativnih svojstava .
  13. Selekcija na kvantitativna svojstva u oplemenjivanju bilja .
  14. Korištenje heterozisa u oplemenjivanju bilja.
  15. Dugoročna selekcija i korištenje genetskih resursa u oplemenjivanju bilja

Obvezna literatura

  1. Populacijska genetika u oplemenjivanju bilja (interna skripta). Zagreb: Agronomski fakultet

Preporučena literatura

  1. Falconer, D.S., Mackay, Trudy F.C. (1996). Introduction to quantitative genetics. Harlow: Longman.
  2. Hallauer, A.R. ,Miranda, J.B.(1988). Quantitative genetics in maize breeding. Ames: Iowa State Univ. Press.
  3. Hartl,D.L. ,Clark, A.G. (1997). Principles of Population Genetics. Sunderland: Sinauer Ass., Inc.

Sličan predmet na srodnim sveučilištima

  • Genetika populacije, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
  • Population and Quantitative Genetics (3502-450), University of Hohenheim
  • Population and Quantitative Genetics, Wageningen UR