Studijski program Akademski kalendar Raspored nastave Ispitni rokovi Dokumenti Stručna praksa Stručni projekt Završni rad

Agroklimatologija (26118)

ECTS bodovi 6.00
Engleski jezik R1
E-učenje R1
Sati nastave 60
Predavanja 42
Auditorne vježbe 14
Seminar 4
Izvođač predavanja
prof. dr. sc. Milan Mesić
izv. prof. dr. sc. Željka Zgorelec
doc. dr. sc. Aleksandra Perčin
doc. dr. sc. Ivana Šestak
doc. dr. sc. Darija Bilandžija
Izvođač vježbi
doc. dr. sc. Aleksandra Perčin
Marija Galić, mag. ing. agr.
doc. dr. sc. Ivana Šestak
doc. dr. sc. Darija Bilandžija
Izvođač seminara
doc. dr. sc. Ivana Šestak
izv. prof. dr. sc. Željka Zgorelec
doc. dr. sc. Aleksandra Perčin
doc. dr. sc. Darija Bilandžija
Ocjenjivanje
Dovoljan (2) 60-70%
Dobar (3) 71-80%
Vrlo dobar (4) 81-90%
Izvrstan (5) 91-100%

Nositelj predmeta

prof. dr. sc. Milan Mesić
prof. dr. sc. Milan Mesić

Opis predmeta

Modul Agroklimatologija daje temeljna znanja o utjecaju atmosfere na biljke i životinje, uči studente o utjecaju vremenskih prilika i klime na organiziranje poljoprivredne proizvodnje. Osim podjele atmosfere po visini, detaljnog tumačenja troposfere i sastava zraka posebno se objašnjavaju i atmosferske primjese i njihov utjecaj na život te Sunčevo zračenje, promjene u atmosferi, osunčavanje i osvjetljenje na Zemljinoj površini. Tumači se i zračenje Zemljine površine, protuzračenje atmosfere, energijski obračun te biološko djelovanje energije Sunčeva i Zemljina zračenja. U sadržaju modula je i detaljan prikaz razmjene energije u biosferi, topline u tlu i vodi, procesa grijanja i hlađenja vode, tla i zraka, varijabilnosti temperature tla, topline u atmosferi, temperature zraka te važnosti vanjske temperature za biljke i životinje. Prikazan je i utjecaj vremena na fotosintezu i respiraciju te na metabolizam životinja. U poglavlju Voda u poljoprivredi tumače se procesi isparavanja vode, evaporacija i transpiracija, mjerenje i izračunavanje količine isparene vode, voda u tlu, vlaga u zraku, oblaci, naoblaka i njezina raspodjela. Postanak i oblici oborine te obilježja oborinskog rasporeda u Hrvatskoj, potrebna su znanja za svakog agronoma, kao i utjecaj reljefa na vlagu u tlu i zraku te meteorološke definicije sušnih i kišnih razdoblja. U dijelu modula koji obrađuje atmosferski tlak, strujanje zraka, zračne mase, fronte i ciklone, posebno se objašnjava vjetar i njegov utjecaj na biljke i životinje. Navode se osnove obrade klimatskih podataka, podjele klime i godišnji tijek vremena u Hrvatskoj.

Vrsta predmeta

  • Preddiplomski studij / Ekološka poljoprivreda (obvezni predmet, 1. semestar, 1. godina)
  • Preddiplomski studij / Fitomedicina (izborni predmet, 5. semestar, 3. godina)
  • Preddiplomski studij / Hortikultura (obvezni predmet, 1. semestar, 1. godina)

Opće kompetencije

Nakon završetka modula studenti će moći demonstrirati temeljno znanje i razumijevanje osnovnih teoretskih i praktičnih principa iz područja ekologije u smislu kruženja tvari i energije u agroekosustavu, fizičkih i kemijskih procesa u atmosferi, agroklimatologije, klimatologije i agrometeorologije; identificirati i objasniti atmosferske i klimatske prilike, njihove promjene i utjecaje na agrosferu; prikupiti, obraditi, interpretirati i valorizirati relevantne klimatološke podatke; primijeniti stečena znanja u praksi.

Oblici nastave

  • Auditorne vježbe
    Auditorne vježbe će se održavati u dvije grupe.
  • Predavanja
    Predavanja će se održavati u jednoj grupi.
  • Seminari
    Seminari će se održavati u četiri grupe.

Ishodi učenja i način provjere

Ishod učenja Način provjere
Sveobuhvatno temeljno znanje o utjecaju atmosferskih procesa na uzgoj biljaka i životinja, ekologiji i funkcijama ekosustava u smislu kruženja tvari i energije koje utječu na klimu, kemijske procese u atmosferi, vodene resurse, bioraznolikost i geografsku raspodjelu biljnog svijeta, 4 pitanja iz nastavih cijelina koja obuhvaćaju navedeni ishod učenja
Objasniti prirodne i antropogeno izazvane promjene i njihov utjecaj na klimu, vodene resurse i biogeokemijske cikluse 4 pitanja iz nastavih cijelina koja obuhvaćaju navedeni ishod učenja
Argumentirati spoznaje o variranju ekoloških funkcija s obzirom na klimatske, hidrološke, pedološke i biološke uvjete; o utjecaju iskorištavanja resursa i promjene zemljišnog pokrova na klimu, hidrologiju i biogeokemijske cikluse u različitim područjima. 4 pitanja iz nastavih cijelina koja obuhvaćaju navedeni ishod učenja
Iskazati temeljne informacije o nacionalnoj, europskoj i globalnoj politici zaštite okoliša 4 pitanja iz nastavih cijelina koja obuhvaćaju navedeni ishod učenja
Razumjeti potencijalni utjecaj globalnih klimatskih promjena na poljoprivredne i prirodne ekosustave. 4 pitanja iz nastavih cijelina koja obuhvaćaju navedeni ishod učenja
Primijeniti holistički pristup problemima u domeni ekološke klimatologije - sposobnost analize i sinteze. 4 pitanja iz nastavih cijelina koja obuhvaćaju navedeni ishod učenja

Način rada

Obaveze nastavnika

Oblici nastave
Predavanja – nastava se izvodi PPT prezentacijama
Seminari – studentima se zadaju zadaci vezani uz trenutnu nastavnu tematiku
Vježbe – na vježbama se rješavaju računski zadaci vezani uz trenutnu nastavnu tematiku te se znanje zadataka ocjenjuje putem parcijalnih ispita.
Ispravljanje ispita

Obaveze studenta

Predavanja – redovno pohađanje nastave (uvjet za potpis) Seminari – uredeno ispunjene obaveze unutar zadanih zadataka Vježbe - redovno pohađanje nastave (uvjet za potpis)

Polaganje ispita

Elementi praćenja Maksimalno bodova ili udio u ocjeni Bodovna skala ocjena Ocjena Broj sati izravne nastave Ukupni broj sati rada prosječnog studenta ECTS bodovi
1.parcijalni ispit 25% 60-70 %
71-80 %
81-90 %
91-100 %
Dovoljan (2)
Dobar (3)
Vrlo dobar (4)
Izvrstan (5)
20 60 2
2.parcijalni ispit 25% 60-70 %
71-80 %
81-90 %
91-100 %
Dovoljan (2)
Dobar (3)
Vrlo dobar (4)
Izvrstan (5)
20 60 2
Pismeni ispit 50% 60-70 %
71-80 %
81-90 %
91-100 %
Dovoljan (2)
Dobar (3)
Vrlo dobar (4)
Izvrstan (5)
20 60 2
UKUPNO 100% 60 180 6

Tjedni plan nastave

  1. Uvod u strukturu modula, Vrijeme i klima, Meteorologija, Atmosfera i podjela atmosfere
  2. Sastav zraka u prirodnim uvjetima, Atmosferske primjese i njihov utjecaj na život, Sunčevo ozračenje; Spektar elektromagnetskog zračenja
  3. Promjene Sunčeva ozračenja u atmosferi, Sunčevo ozračenje na Zemljinoj površini; Insolacija, Mjerenje Sunčeva ozračenja; Utjecaj reljefa na Sunčevo ozračenje. Primjena sunčane energije, Zračenje Zemljine površine; Protuzračenje atmosfere, Energijski obračun, Sunčevo i Zemljino zračenje
  4. Biološko djelovanje energije Sunčeva i Zemljina zračenja, Razmjena energije u biosferi, Toplina u tlu i vodi, Dnevni i godišnji hod temperature tla; Mjerenje temperature tla
  5. Temperatura tla – zadaci, Toplina u atmosferi; Vertikalne promjene temperature, Vertikalni temperaturni gradijent, Primjeri zadataka temperatura tla, Posjet meteorološkoj postaji Maksimir
  6. Dnevni i godišnji hod temperature zraka; Raspodjela temperature na Zemlji i u Hrvatskoj, Utjecaj reljefa na temperaturu; Mjerenje temperature; Obrana od mraza, Važnost vanjske temperature za biljke i životinje
  7. Biološke sume; GDD stupnjevi Temperaturni pragovi, Utjecaj vremena na fotosintezu, respiraciju i metabolizam životinja, Kratki znanstveno-popularni film (Izvor: BBC, Drvo znanja)
  8. Seminari i I. parcijalni ispit
  9. Evaporacija i transpiracija; Mjerenje i izračun količine isparene vode, Voda u tlu; Izračun evapotranspiracije po Thornthwait-u, Vlaga u zraku, Rosište; Relativna vlažnost zraka
  10. Pretvorbe vodene pare u zraku, Podjela oblaka prema obliku i postanku, Oblici oborina; Oborinski režim u Hrvatskoj, Mjerenje količine oborina; Obrana od tuče
  11. Važnost atmosferske vode za biljke i životinje, Langov kišni faktor; Indeks suše, Utjecaj reljefa na vlagu u tlu i zraku, Atmosferski tlak; Atmosfersko strujanje, Strujanje planetarnog razmjera; Zračne mase, fronte, ciklone
  12. Utjecaj podloge i reljefa na miješanje i strujanje zraka, Važnost atmosferskog strujanja za biljke i životinje, Sezonski vjetrovi, Meteorološki izvještaji i prognoze za potrebe poljoprivrede, Utjecaj suše na poljoprivredu, Utjecaj prekomjernih oborina na poljoprivredu i okoliš – lizimetri,Utjecaj temperaturnih ekstrema na poljoprivredne kulture
  13. Film – Neugodna istina (Al Gore), Godišnji tijek vremena u Hrvatskoj; Fitoklima, Mikroklima, Walterov klimatski dijagram, Koppenova podjela klime
  14. Izvješća o promjeni klime - IPCC
  15. Seminari i II. parcijalni ispit

Obvezna literatura

  1. Penzar I., Branka Penzar, 2000. Agrometeorologija, Školska knjiga, Zagreb.
  2. Bašić, F., M. Bogunović, M.Božić, S.Husnjak, I.Jurić, I.Kisić, M.Mesić, N.Mirošević, D.Romić, I.Žugec, Regionalizacija hrvatske poljoprivrede, knjiga u rukopisu, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 274 str. Zagreb, 2001.
  3. Peto nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime, 2010. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. http://klima.mzoip.hr/default.aspx?id=187

Preporučena literatura

  1. Bonan, G. B., 2002. Ecological Climatology: Concepts and Applications, Cambridge University Press, Cambridge, UK, 678 p.
  2. GriffithsJ. F., 1994. Handbookof Agricultural Meteorology, Oxford University Press, New York, US, 320 p.
  3. Agriculturaland Forest Meteorology, Journal, Elsevier ScienceLtd. http://www.sciencedirect.com/
  4. Revised 1996 IPCC Guidelines for National Greenhouse Gas Inventories, Workbook(Volume 2) – Agriculture, 63p. http://www.ipcc-nggip.iges.or.jp/public/gl/invs5c.htm
  5. Branka Penzar i sur. 1996. Meteorologija za korisnike, Školska knjiga d.d., Hrvatskometeorološko društvo, Zagreb, 274 str.

Sličan predmet na srodnim sveučilištima

  • BOKU - Bioclimatology
  • University of Reading - Vegetation, Agriculture and the Atmosphere
  • Sveučilište Josip Juraj Strossmayera u Osijeku - Agroklimatologija