Studijski program

Akarologija (144427)

ECTS bodovi 3.00
Engleski jezik R1
E-učenje R1
Sati nastave 30
Predavanja 14
Vježbe u praktikumu 6
Seminar 4
Terenske vježbe 6
Izvođač predavanja
prof. dr. sc. Božena Barić
Izvođač vježbi
prof. dr. sc. Božena Barić
doc. dr. sc. Ivana Pajač Živković
Izvođač seminara
doc. dr. sc. Ivana Pajač Živković
Ocjenjivanje
Dovoljan (2) 60-70%
Dobar (3) 71-80%
Vrlo dobar (4) 81-90%
Izvrstan (5) 91-100%
Uvjeti za dobivanje potpisa
Redovito pohađanje nastave, vježbi i izrada seminarskog rada.

Nositelj predmeta

prof. dr. sc. Božena Barić
prof. dr. sc. Božena Barić

Opis predmeta

Predstavnici reda Acarina (grinje) spadaju u najzastupljenije predstavnike iz razreda Arachnida u poljoprivredi. Među njima su najčešći štetnici voćaka, vinove loze, ukrasnog bilja. Unutar reda nalaze se važni antagonisti štetnih grinja. Korisne grinje, većinom iz porodice Phytoseiidae, regulatori su populacije štetnika iz porodice crvenih pauka (Tetranychidae), te grinja šiškarica (Eriophydae). Modul će dati osnovna znanja iz morfologije, biologije i ekologije grinja. Posebna pozornost bit će posvećena najzastupljenijim štetnim vrstama, po poljoprivrednim kulturama i uvjetima koji omogućavaju nastanak velikih populacija. Studenti će dobiti osnove determinacije i identifikacije vrsta, te način oštećenja biljnog tkiva. Modul razmatra mogućnosti korištenja grinja u biološkoj zaštiti i mogućnosti laboratorijskog uzgoja grinja za potrebe biološke zaštite. Terenske i vježbe u praktikumu omogućuju studentima bolje upoznavanje s problematikom, a putem seminara studenti savladavaju vještine samostalnog rada.
Polaganje ispita se provodi praćenjem aktivnosti studenata tijekom semestra, parcijalnim testom znanja i završnim usmenim ispitom.

Vrsta predmeta

  • Diplomski studij / Fitomedicina (izborni predmet, 2. semestar, 1. godina)

Opće kompetencije

Predmet osposobljava studente za determinaciju grinja na temelju izgleda šteta na biljkama. Osposobljava studente za odabir najpovoljnijeg načina i sredstava za zaštitu bilja koji smanjuju njihovu populaciju, posebice u stakleničkoj proizvodnji povrća i cvijeća gdje su grinje najveći problem.

Oblici nastave

  • Predavanja
  • Seminari
    Studenti, u grupi od 4 , izrađuju i prezentiraju predavanja iz zadanih tema.
  • Terenske vježbe
    Studenti na fakultetskim objektima obavljaju preglede biljnih organa i determiniraju vrste i razvojne stadije grinja.
  • Vježbe u praktikumu
    Izvodi se šest sati vježbi u dvije grupe, obzirom na broj studenata. Studenti obavljaju zimski pregled grana i procjenjuju populaciju grinja na biljnom materijalu.

Ishodi učenja i način provjere

Ishod učenja Način provjere
identificirati najvažnije porodice i vrste grinja fitofaga, set pitanja unutar pisanog ispita i usmenog ispita te izrade seminarskog rada
procijeniti važnost izbora sredstava za zaštitu bilja u svrhu smanjenja populacije grinja set pitanja unutar pisanog ispita i usmenog ispita te izrade seminarskog rada
predvidjeti i prepoznati štete od fitofagnih grinja na poljoprivrednim kulturama set pitanja unutar pisanog ispita i usmenog ispita te izrade seminarskog rada
procijeniti štetnu populaciju grinja za najvažnije poljoprivredne kulture set pitanja unutar pisanog ispita i usmenog ispita te izrade seminarskog rada
integrirati biološke mjere suzbijanja u zaštitu od grinja set pitanja unutar pisanog ispita i usmenog ispita te izrade seminarskog rada

Način rada

Obaveze nastavnika

Predavanja
Predmetni nastavnik predavanje organizira kao power point prezentacije s osiguranim vremenom za interaktivnu nastavu. Predavanja nastavnih jedinica koje obuhvaća predmet moraju biti organizirana prema satnici i održati se unutar 15 tjedana izravne nastave.
Seminarske radove studenata organizira i provodi nastavnik na predmetu u cilju dopune i proširenja znanja iz cjelokupnog područja. Teme seminarskih radova nastavnik mora dodijeliti studentima na početku semestra i osigurati im minimalno 8 tjedana za pripremu. Nastavnik organizira usmenu prezentaciju seminarskih radova i zajedno sudjeluje u raspravi. Ukupnu kvalitetu seminarskog rada (usmena prezentacija i napisani tekst) nastavnik ocjenjuje brojem bodova od 1 do 10, a prolazna se ocjena smatra 5.
Vježbe koje studenti prolaze ne ocjenjuju se posebno, nego se evidentira njihovo zalaganje na vježbama.

Obaveze studenta

Preporučuje se prisutnost na predavanjima, uz moguće izostanke od 30%. Vježbe i seminari su obavezni dio nastave. Obveza svakog studenta je izrada seminarskog rada i prezentacija u power point-u nakon čega se razvija rasprava između studenata i nastavnika. Studenti, slušači seminarskog rada zajedno s nastavnikom ocjenjuju zalaganje, prezentaciju i obranu seminarskog rada.

Polaganje ispita

Elementi praćenja Maksimalno bodova ili udio u ocjeni Bodovna skala ocjena Ocjena Broj sati izravne nastave Ukupni broj sati rada prosječnog studenta ECTS bodovi
Redovito pohađanje nastave (20% odsutnosti je opravdano) sudjelovanje na vježbama u praktikumu i terenskim. 26 26 0,87
Izrada i prezentacija seminarskog rada 30% 4 12 0,4
pismeni ispit 30% 0-59
60 - 70
71 - 80
81-90
91 - 100
Nedovoljan (1)
Dovoljan (2)
Dobar (3)
Vrlo dobar (4)
Izvrstan (5)
26 0,87
usmeni ispit 40% 0-59
60 -70
71-80
81 -90
91 -100
Nedovoljan (1)
Dovoljan (2)
Dobar (3)
Vrlo dobar (4)
Izvrstan (5)
26 0,86
UKUPNO 100% 1-5 30 90 3
Elementi praćenja Opis Rok Nadoknada
Redovito pohađanje nastave (20% odsutnosti je opravdano) sudjelovanje na vježbama u praktikumu i terenskim. tijekom semestra nema
Izrada i prezentacija seminarskog rada Studenti u grupi od najviše 4 izrađuju seminarski rad na zadane teme i prezentiraju ga. Tijekom semestra nema
pismeni ispit Gradivo koje se slušalo tijekom semestra bilo u predavanjima, vježbama ili seminarima obuhvaćeno je u pisanom ispitu. 15. tjedan semestra nema
usmeni ispit Usmeni ispit se polaže u redovitim ispitnim rokovima. redoviti ispitni rokovi dozvoljena 3 izlaska na ispit nakon kojega je komisijski ispit.

Tjedni plan nastave

  1. Uvod u akarologiju, literatura potrebna za praćenje modula P
  2. Klasifikacija grinja i njihova važnost u poljoprivredi. Elementi za determinaciju i identifikaciju najvažnijih vrsta.P
  3. Fitofagne grinje u poljoprivredi. Čimbenici razvoja velikih populacija. P
  4. Fitofagne grinje u poljoprivredi. Načini suzbijanja u pojedinim kulturama. P
  5. Korisne grinje u poljoprivredi. Porodice i vrste grinja antagonista P
  6. Važnost grinja u ekosustavu. Oribatidae indikatori biološke ravnoteže P
  7. Grinje u biološkoj zaštiti. Način uzgoja predatorskih grinja u biološkoj zaštiti. P
  8. Zimski pregled grana V
  9. Zimski pregled grana V
  10. Pregled biljnog materijala V
  11. Terenske vježbe V
  12. Terenske vježbe V
  13. Terenske vježbe V
  14. Seminarski radovi S
  15. Seminarski radovi S

Obvezna literatura

  1. Oštrec, Ljerka (1998.). Zoologija, Štetne i korisne životinje u poljoprivredi. Čakovec: Zrinski d.d.
  2. Korunić, Z. (1981.). Štetnici uskladištenih poljoprivrednih proizvoda (biologija, ekologija, suzbijanje). Zagreb: vlast. nakl.
  3. Maceljski, M. (1998.). Poljoprivredna entomologija. Čakovec: Zrinski d.d.

Preporučena literatura

  1. Gwilym O. Evans (1992.). Priciples of Acarology. Wallingford, Oxon: C:A:B

Sličan predmet na srodnim sveučilištima

  • Ökologische Grundlagen der biologischen Schädlingskontrolle, BOKU