Studijski program

Krš kao prostorni fenomen (26269)

ECTS bodovi 3.00
Engleski jezik R1
E-učenje R1
Sati nastave 30
Predavanja 20
Seminar 5
Terenske vježbe 5
Ocjenjivanje
Dovoljan (2) 60-70%
Dobar (3) 71-80%
Vrlo dobar (4) 81-90%
Izvrstan (5) 91-100%

Nositelj predmeta

doc. dr. sc. Kristina Krklec
doc. dr. sc. Kristina Krklec

Opis predmeta

Krš predstavlja poseban okoliš koji obuhvaća oko 50% površine Republike Hrvatske. Tijekom povijesti, nalazeći u njemu prirodno stanište i gospodarski ga iskorištavajući, čovjek je ostvario jak utjecaj na ovom, posebno osjetljivom području. U novije vrijeme, na području Hrvatske osobito je ugrožen priobalni otočni krški prostor gdje uslijed sve jače agresivne gradnje i širenja gospodarstva (osobito turizma) dolazi do uništavanja (i zapuštanja) tradicionalnih krajobraznih obilježja tog prostora. U brdsko – planinskom dijelu Hrvatske, gdje također dominira krš, uočljiva je sve veća potreba za njegovom zaštitom. Naime, prirodni resursi ovog prostora u gospodarskom smislu su iznimno vrijedni, ali još uvijek nedovoljno iskorišteni. Upravo stoga, nameće se potreba da se studente Krajobrazne arhitekture (putem predavanja, izrade seminara i terenskog rada) upozna što bolje sa prirodnim značajkama krša, te s dosadašnjim, ali i mogućim budućim utjecajima čovjeka na ovaj iznimno osjetljiv prostor.

Vrsta predmeta

Opće kompetencije

Upoznavanje studenata s karakteristikama krških područja u Hrvatskoj i svijetu. Studenti trebaju biti u stanju prepoznati i opisati različite tipove krških reljefnih oblika, te procese koji su doveli do njihova nastanka. Poznavanje osnovne krške terminologije i metoda istraživanja krša. Stečena znanja o prirodnim značajkama (geološke, hidrološke, geomorfološke, pedološke i vegetacijske) i antropogenim utjecajima (način gospodarenja) ovog iznimno osjetljivog prostora omogućit će studentu objektivno vrednovanje reljefa i povezivanje s drugim prirodnim sastavnicama.

Oblici nastave

  • Predavanja
  • Seminari
  • Terenske vježbe

Ishodi učenja i način provjere

Ishod učenja Način provjere
Opisati i objasniti građu i dinamiku krških područja Kolkoviji, završni ispit
Raspoznati osnovne tipove reljefnih oblika krških područja. Kolkoviji, završni ispit
Prepoznati temeljne procese nastanka različitih reljefnih oblika. Kolkoviji, završni ispit
Raspoznati tipove i dinamiku procesa na području krša, te njihov utjecaj na prirodne sastavnice i čovjeka Kolkoviji, završni ispit
Razumjeti djelovanje fizikalnih i kemijskih procesa, te njihovu ulogu u oblikovanju krških područja u smislu praktične primjene stečenih znanja Kolkoviji, završni ispit
Interpretirati procese nastanka i trenutno aktivne procese na određenom krškom prostoru, te upotrijebiti to znanje pri gospodarenju prostorom Kolkoviji, završni ispit
Vrednovati područja krša, te faktore koji vode prema njihovoj ugroženosti Kolkoviji, završni ispit
Razaznati oblike ugroženosti krških područja Kolkoviji, završni ispit

Način rada

Obaveze nastavnika

Redovno izvoditi nastavu.
Pratiti prisustvo studenata na nastavi.
Održavati konzultacije sa studentima po potrebi.
Organizirati 2 testa znanja tijekom semestra i cjelovite ispite u redovitim ispitnim rokovima.

Obaveze studenta

Prisustvovanje predavanjima i vježbama je obavezno, a tijekom semestra student je dužan izraditi i prezentirati seminarski rad čija je tema vezana na jednu od nastavnih jedinica.
Student je dužan polagati parcijalne ispite znanja tijekom semestra ili cjelovit ispit u redovitim ispitnim rokovima.

Polaganje ispita

Elementi praćenja Maksimalno bodova ili udio u ocjeni Bodovna skala ocjena Ocjena Broj sati izravne nastave Ukupni broj sati rada prosječnog studenta ECTS bodovi
Pohađanje nastave 28 28
I. Kolokvij 33 0-60
61-70
71-80
81-90
91-100
Nedovoljan (1)
Dovoljan (2)
Dobar (3)
Vrlo dobar (4)
Izvrstan (5)
1 91 1,5
II. Kolokvij 33 0-60
61-70
71-80
81-90
91-100
Nedovoljan (1)
Dovoljan (2)
Dobar (3)
Vrlo dobar (4)
Izvrstan (5)
1 31 1,5
UKUPNO 100% 30 90 3
Elementi praćenja Opis Rok Nadoknada
Seminar Student izrađuje i prezentira seminarski rad čija je tema vezana na jednu od nastavnih jedinica. Prije izlaska na III. kolokvij. Dodatni seminarski rad.
I. Kolokvij Po 20 pitanja otvorenog tipa (nabrojite i opišite, definirajte, izračunajte i sl.). Prepisivanje je zabranjeno
II. Kolkovij Po 20 pitanja otvorenog tipa (nabrojite i opišite, definirajte, izračunajte i sl.). Prepisivanje je zabranjeno
Završni ispit U slučaju da student ne položi ispit putem parcijalnih ispita tijekom semestra, polaže cjeloviti pisani ispit koji uključuje cjelokupno gradivo. Tijekom ispitnih rokova

Tjedni plan nastave

  1. Uvod - Porijeklo imena krš, povijest istraživanja krša i pristupi istraživanju krša.
  2. Osnovni uvjeti nastanka krša kao dominantnog okoliša. Geološka osnova, geokemijski procesi, klimatski utjecaji, pedološki utjecaji, vegetacijski i antropogeni utjecaji na razvoj i oblikovanje krša; karbonatne stijene.
  3. Morfološka evolucija krša. Uvjeti, intenzitet i dubina okršavanja.
  4. Tipovi krša.
  5. Krš na Zemlji.
  6. Hidrološke osobitosti krša. Pojava vode u kršu na površini i u podzemlju (izvori, tekućice u kršu, voda u krškom podzemlju).
  7. Razvoj i oblikovanje površinskih (egzokrških) reljefnih oblika 1. dio
  8. Razvoj i oblikovanje površinskih (egzokrških) reljefnih oblika 2. dio
  9. Ispit
  10. Razvoj i oblikovanje podzemnih (endokrših) reljefnih oblika.
  11. Sedimenti u speleološkim objektima; korištenje speleoloških objekata; život u podzemlju.
  12. Čovjek i krš: razvoj i gustoća naseljenosti na krškim područjima, način gradnje na kršu i gospodarenja (stočarstvo, ratarstvo, šumarstvo i eksploatacija kamena).
  13. Terenska nastava: upoznavanje studenata s geološkim, hidrološkim, pedološkim i vegetacijskom osobinama, te njihovim značenjem pri oblikovanju krškog reljefa na određenom prostoru.
  14. Seminar - samostalna izrada seminarskog rada na jednu od ponuđenih - odabranih tema vezanih uz problematiku krša.
  15. Ispit

Obvezna literatura

  1. Ford, D. , Williams, P. (2007). Karst Geomorphology and Hydrology. Chichester: John Wiley & Sons Ltd.
  2. Gams, I. (2004). Karst in Slovenia in space and time. Ljubljana: Založba ZRC, SAZU.
  3. Herak, M. (1972). Karst of Yugoslavia. - in: Herak, M. , Stringfield,V.T. (eds.). Karst: Important Karst Regions of the Northern Hemisphere. Elsevier, 25–83.
  4. Herak, M. (1990). Geologija. Zagreb: Školska knjiga.

Preporučena literatura

  1. Bačani, A. (2006). Hidrogeologija I. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet.
  2. Dreybrodt, W. (1988). Processes in karst systems: physics, chemistry, and geology. Berlin, New York: Springer.
  3. Gabrovšek, F. (2009). On concepts and methods for the estimation of dissolutional denudation rates in karst areas. Geomorphology, 106, 9-14
  4. Bonacci, O., Jukić, D., Ljubenkov, I. (2010). Definition of catchment area in karst: case of the rivers
  5. Krčić and Krka, Croatia. –in: Hydrological Sciences–Journal–des Sciences Hydrologiques, 51(4). 682-699.

Sličan predmet na srodnim sveučilištima

  • Karst Geomorphology, University of Nova Gorica
  • Karst Geomorphology, Fatih University
  • Karst Geology and Karst Hydrology, University of Bergen