Studijski program INTER-EnAgro Akademski kalendar Raspored nastave Ispitni rokovi Dokumenti Stručna praksa Stručni projekt Diplomski rad

Primijenjena vegetacijska ekologija (185569)

ECTS bodovi 6.00
E-učenje R1
Sati nastave 60
Predavanja 30
Vježbe u praktikumu 14
Seminar 8
Terenske vježbe 8
Izvođač predavanja
prof. dr. sc. Dario Baričević
doc. dr. sc. Ivana Vitasović Kosić
Izvođač vježbi
prof. dr. sc. Dario Baričević
doc. dr. sc. Ivana Vitasović Kosić
Izvođač seminara
prof. dr. sc. Dario Baričević
doc. dr. sc. Ivana Vitasović Kosić
Preduvjeti
Botanika
Ocjenjivanje
Dovoljan (2) 61-70%
Dobar (3) 71-80%
Vrlo dobar (4) 81-90%
Izvrstan (5) 91-100%
Uvjeti za dobivanje potpisa
Redovito pohađanje nastave, prisustvovanje terenskoj nastavi te izrada i prezentacija seminara.

Nositelji predmeta

prof. dr. sc. Dario Baričević
prof. dr. sc. Dario Baričević
doc. dr. sc. Ivana Vitasović Kosić
doc. dr. sc. Ivana Vitasović Kosić

Opis predmeta

Cilj je predmeta integriranje elementarnih znanja o ekologiji biljnih staništa, biljnih zajednica i samoniklih biljaka na njima. Obraditi će se travnjačka vegetacija koje je nastala antropogenim utjecajem (krčenjem šuma, ispašom) i procesi koji se događaju na tim staništima, bilo da se radi o prirodnoj sukcesiji (uslijed napuštanja poljoprivrednih djelatnosti) ili preintenzivnom atropogenom utjecaju (ukrasni ili sportski travnjaci, golf tereni i sl.). Također obraditi će se šumska vegetacija koja obuhvaća najveću površinu RH, te vegetacija kamenjara, planinskih rudina, cretova, vegetacija uz obale rijeka i mora. Nadalje, dati će se pregled najzačajnijih oblika vegetacije Hrvatske, uz praktičnu analizu mogućnosti boljeg korištenja samoniklih biljnih vrsta u različitim prirodnim i antropogenim prostorima (gradski parkovi, vrtovi, šetnice). S tim spoznajama studenti će steći znanja potrebna za planiranje i gospodarenje prirodnim i doprirodnim ekosustavima na principima prirodnosti i biološke raznolikosti, te za tumačenje i analizu relevantnih ekoloških i krajobraznih studija kao i elaborata za prostorno planiranje. Dodatno, na temelju ekoloških parametara naglasiti će se biljne vrste i staništa koja su pod zakonskom regulativom te mogućnosti gospodarenja u takvim područjima.

Vrsta predmeta

Opće kompetencije

Znanja i vještine stečene na preddiplomskom studiju Agronomije, Krajobrazne arhitekture, Šumarstva, Ekologije ili srodnih studija okolišnih znanosti.

Oblici nastave

  • Auditorne vježbe
    Posjedovanje i korištenje vlastitog PC-a, tableta ili nekog sličnog gadgeta s pristupom na internet poželjno.
  • Predavanja
  • Seminari
    Seminar (dodijeljene ili izborne teme vezane uz tematiku vegetacijske ekologije) izvodi se praktično i pismeno, uz konačnu usmenu prezentaciju. Pri tome se stječu vještine spretnosti pisanja i prezentiranja rezultata u okviru suradničkog učenja, kao i uvježbavanje javnog nastupa. Molim studente da poštuju dogovorene rokove.
  • Terenske vježbe
    1 cjelodnevni terenski izlazak, te nekoliko kraćih terenskih izlazaka u toku nastave. Obilazak zanimljivih lokacija u Hrvatskoj s primjerima dobrih postupaka za stanište i biljne vrste na njima. Nastava obuhvaća terensko upoznavanje studenata s funkcioniranjem prirodnih ekosustava i to prije svega utjecajem edafskih, geomorfoloških i biotskih čimbenika na florni sastav i pridolazak različitih tipova vegetacije. Također će biti upoznati s funkcioniranjem Javnih ustanova zaštićenih područja u smislu vegetacijskih istraživanja, vrednovanja te gospodarenjem.

Ishodi učenja i način provjere

Ishod učenja Način provjere
identificirati, procijeniti važnost i razlikovati tipove staništa i vegetacije u Hrvatskoj, seminar, kolokviji, usmeno
praktično prepoznavati samoniklu floru i vegetaciju te znati primijeniti u praksi; smjestiti u određeni prostor, seminar, kolokviji, usmeno
praktično naučiti koristiti baze podataka i ekološke varijable u prostoru, znati prosuđivati zakonsku regulativu i primijeniti prilikom procjene utjecaja na okoliš, seminar, kolokviji, usmeno
definirati elemente kvalitete krajobraza, valorizirati i planirati zaštitu vegetacijskih i krajobraznih tipova unutar staništa, seminar, kolokviji, usmeno
spoznati važnost zaštite biljne i biološke raznolikosti, utvrditi i objasniti načine interakcija između različitih tipova vegetacije te procijeniti njihov utjecaj na stanište, seminar, kolokviji, usmeno
praktično spoznati negativne aspekte čovjekovog djelovanja na prirodu i okoliš, naročito uočavanjem problema degradacije okoliša, seminar, kolokviji, usmeno
odabrati prikladne metode zaštite i oblikovanja krajobraza, praktično koristeći informatičke i GIS tehnologije, seminar, kolokviji, usmeno
biti osposobljeni za samostalni i timski rad. seminar,

Način rada

Obaveze nastavnika

Nastavni materijali su organizirani i prema nastavnim cjelinama dostupni na sustavu za e-učenje Moodle; forum za komunikaciju sa studentima; kalendar važnijih događanja za kolegij; obavijesti vezane uz kolegij; upute za korištenje nastavnih materijala uz zasebne cjeline, predavanja i ocjenjivanje studentskih zadaća (seminara), provođenje usmenih ispita.

Obaveze studenta

Merlin u okviru kojeg mogu koristiti materijali vezani uz predavanja, primjeri vježbi, zadataka i dr. Uvjeti za dobivanje potpisa i pristupanje ispitu su redovito pohađanje nastave, prisustvovanje terenskoj nastavi te izrada i prezentacija seminara.

Polaganje ispita

Elementi praćenja Maksimalno bodova ili udio u ocjeni Bodovna skala ocjena Ocjena Broj sati izravne nastave Ukupni broj sati rada prosječnog studenta ECTS bodovi
Seminar 35 <60%
61-70%
71-80%
81-90%
91-100%
Nedovoljan (1)
Dovoljan (2)
Dobar (3)
Vrlo dobar (4)
Izvrstan (5)
30 60 2
Aktivnost na terenskoj i učioničkoj nastavi 15 <60%
61-70%
71-80%
81-90%
91-100%
Nedovoljan (1)
Dovoljan (2)
Dobar (3)
Vrlo dobar (4)
Izvrstan (5)
4 15 0,5
Kolokvij 20 <60%
61-70%
71-80%
81-90%
91-100%
Nedovoljan (1)
Dovoljan (2)
Dobar (3)
Vrlo dobar (4)
Izvrstan (5)
22 30 1
Usmeni ispit 30 <60%
61-70%
71-80%
81-90%
91-100%
Nedovoljan (1)
Dovoljan (2)
Dobar (3)
Vrlo dobar (4)
Izvrstan (5)
4 75 2,5
Ukupno 100 60 180 6
Elementi praćenja Opis Rok Nadoknada
Seminar Dodijeljene ili izborne teme vezane uz tematiku vegetacijske ekologije. Molim studente da poštuju zadane rokove. u toku nastave u toku nastave
Aktivnost na terenskoj i učioničkoj nastavi Studenti su dužni redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u svim vidovima nastave, kao i pravovremeno obaviti zadatke. u toku nastave u toku nastave
Kolokvij Pitanja otvorenog tipa (nabrojite i opišite, definirajte, vrednujte, usporedite i sl.). Prepisivanje je zabranjeno u toku nastave u toku nastave
Usmeni ispit Usmeni ispit obuhvaća gradivo navedeno u nastavnom programu. u redovnim rokovima u redovnim rokovima

Tjedni plan nastave

  1. Uvod. Zemljopisni položaj i ekološki uvjeti za razvitak različitih vegetacijskih tipova u Republici Hrvatskoj. Pregled vegetacijskih tipova. Horizontalna i vertikalna raščlanjenost. Fitogeografske značajke. Povijesni razvoj flore i vegetacije. Sintaksonomski pregled biljnih zajednica u RH. Ugrožene i rijetke biljne zajednice. Zaštićene, rijetke i ugrožene biljne vrste.
  2. Biljke i zajednice kopnenih sustava - vodene biljne zajednice, voda kao biotop, prilagodbe vodenih biljaka vodenim ekosustavima. Vegetacija u slatkim vodama. Terofiti i travnjačke zajednice. Zajednice siparišta i stijena, te njihova primjena u urbanim i prirodnim područjima.
  3. Biljke i zajednice kopnenih sustava - Trščaci i vlažni travnjaci s velikim šaševima (Phragmiti- Caricetea elatae). Izvorišta, niski cretovi i zamočvareni travnjaci, te njihova primjena u urbanim i prirodnim područjima.
  4. Biljke i zajednice kopnenih sustava - travnjaci (Festuco-Brometea, Thero-Brachypodietea, Seslerietea juncifoliae), te njihova primjena u urbanim i prirodnim područjima.
  5. Biljke i zajednice kopnenih sustava - Ruderalne zajednice i šumski rubovi i živice (buffer zone) te njihova primjena u urbanim i prirodnim područjima.
  6. Šumske biljke i vegetacija - Povremeno poplavne i vlažne šumske zajednice. Nizinski pojas kontinentalne regije – ekološki uvjeti pridolaska. Poplavne šumske i grmolike zajednice. Šume vrba i šume topola. Močvarne grmolike i šumske zajednice. Šume crne johe, šikare barske ive. Vlažne nizinske zajednice. Šume hrasta lužnjaka i poljskoga jasena. Zaštićene i ugrožene biljne vrste. Status zajednica prema NKS-u i mreži Natura 2000.
  7. Šumske biljke i vegetacija - Šumske zajednice nizinskog vanpoplavnog područja i brežuljkastog pojasa te uloga ekoloških čimbenika u formiranju vegetacijskih tipova i šumskih zajednica. Acidofilne šume hrasta kitnjaka, pitomoga kestena i obične breze. Ugrožene i zaštićene biljne vrste i šumske zajednice. Status zajednica prema NKS-u i mreži Natura 2000.
  8. Šumske biljke i vegetacija - Bukove šume brdskog vegetacijskog pojasa. Zajednice sveze Fagion sylvaticae. Sveza Aremonio-Fagion i njene podsveze. Zajednice sveze Aremonio-Fagion. Značaj i specifičnosti bukovih šuma RH. Ugrožene i zaštićene biljne vrste i šumske zajednice. Flora bukovih šuma u zelenim površinama urbanih cjelina. status zajednica prema NKS-u i mreži Natura 2000.
  9. Šumske biljke i vegetacija - Šume i drugi borealni vegetacijski tipovi u RH (cretovi, klekovina). Šumske zajednice obične jele. Šumske zajednice obične smreke. Zajednice bora klekovine. Ugrožene i zaštićene biljne vrste i šumske zajednice. Položaj u NKS-u i ekološkoj mreži Natura 2000. Borealne vrste u urbanim sredinama. Prilagodbe vrsta prema negativnim sredinama.
  10. Šumske biljke i vegetacija - Šumska vegetacija mediteranske regije Horizontalna i vertikalna raščlanjenost. Ekološki uvjeti. Vegetacijski tipovi. Ostale zajednice vazdazelene vegetacije. Flora mediteranskih šuma u urbanim cjelinama. Status zajednica prema NKS-u i ekološkoj mreži Natura 2000.
  11. Šumske biljke i vegetacija - Posebno vrijedna, rijetka i ugrožena šumska staništa. Šumska staništa plemenitih listača. Pojam i areal plemenitih listača. Karakteristike staništa. Valorizacija i ugroženost šumskih zajednica. Šume i šikare hrasta medunca. Bazofilne borove šume na dolomitima. Reliktni značaj zajednica. Ugrožene i zaštićene vrste. Endemi i relikti. Položaj u NKS-u i ekološkoj mreži Natura 2000.
  12. Interpretacija vegetacijskih istraživanja - identifikacija i opis biljnih zajednica, sistematski položaj, promjene flornoga sastava i površina, stabilnost fitocenoza. Valorizacija vegetacije, ugroženost, zaštita, nmačin gospodarenja i uređenje.
  13. Kartiranje vegetacije te korištenje baza podataka - Upotreba GIS vegetacijskih podloga. Interpretacija i implemantacija vegetacijskih podloga kao osnova za planiranje i izradu projekata te postupaka u prostoru. Upoznavanje s bazama podataka (FCD) te monitoring vrsta i staništa.
  14. Ekoindikatorske osobine biljnih vrsta i zajednica, florni sastav kao indikator vrijednosti, stanja i promjena ekosustava. Inventarizacija stanja te održavanje ekološke stabilnosti i biološke raznolikosti. Multidisciplinarni pristup rješavanju problema narušenosti ekosustava.
  15. Antropogenizirana staništa i alohtone biljke te njihov utjecaj na bioraznolikost. Mjere očuvanja određenih tipova staništa i stanje u Hrvatskoj - Mjere smanjenja negativnog utjecaja na okoliš na primjerima alohtonih biljnih vrsta (prikazi studija utjecaja na okoliš).

Obvezna literatura

  1. J.Topić i J. Vukelić: Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema direktivi o staništima EU, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 2009.
  2. J. Vukelić: Šumska vegetacija Hrvatske, Sveučilište u Zagrebu Šumarski fakultet i Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 2012.
  3. J. Vukelić, S. Mikac, D. Baričević, D. Bakšić, R. Rosavec: Šumska staništa i šumske zajednice u Hrvatskoj – Nacionalna ekološka mreža, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 2008.
  4. I. Trinajstić: Biljne zajednice Republike Hrvatske, Akademija šumarskih znanosti, Zagreb, 2008.
  5. T. Nikolić: Flora. Biološka raznolikost Hrvatske. Priručnik za inventarizaciju i praćenje stanja. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 2006.
  6. M. Oluić: Snimanje i istraživanje Zemlje iz svemira: sateliti-senzori-primjena. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Geosat, Zagreb, 2001, odabrana poglavlja.
  7. Predavanja, bilješke i materijali s Merlin-sustava za e-učenje.

Preporučena literatura

  1. T. Nikolić (ur.): Flora Croatica Database (URL http://hirc.botanic.hr/fcd). Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, 2017
  2. J. Gurevitch, S.M. Scheiner, G.A. Fox: The ecology of plants, second edition. Sinauer Associates, Inc., Publishers, 2006.
  3. T. Nikolić, B. Mitić, I. Boršić: Flora Hrvatske - Invazivne biljke, Alfa d.d., Zagreb, 2014.
  4. B. Janev Hutinec (ur.): Invazivne strane vrste u zaštićenim područjima Grada Zagreba. Javna ustanova Maksimir, Kerschoffset Zagreb d.o.o., 2015.
  5. J. Tivy: Biogeography; A study of plants in the biosphere. 3- rd. edition. Longman Group Ltd., Harlow, 1995.
  6. V. Glavač: Vegetationsökologie - Grundfragen, Aufgaben, Methoden. Gustav Fischer, Jena, Stuttgart, 1996.
  7. I. Horvat, V. Glavač, H. Ellenberg: Vegetation Südosteuropas. Gustav Fischer Verlag, Stuttgart, 1974.
  8. I. Vitasović Kosić, J. Juračak, Ł. Łuczaj: Using Ellenberg-Pignatti values to estimate habitat preferences of wild food and medicinal plants: an example from northeastern Istria (Croatia), Journal of Ethnobiology and Ethnomedicine, 2017, 13 (31), 2017 doi:10.1186/s13002-017-0159-6.
  9. I.Vitasović Kosić, M. Britvec: Florističke i vegetacijske značajke šumskih rubova i travnjaka Ćićarije (Hrvatska). Šumarski list 138(3-4): 167-184, 2014.
  10. I. Vitasović Kosić, F. M. Tardella, A. Catorci: Effect of Management Modification on the Coenological Composition of the North Adriatic Pastoral Landscape (Ćićarija, Croatia). Hacquetia 11(1): 17-46, 2012.
  11. I. Vitasović Kosić, F. M. Tardella, M. Ruščić, A. Catorci: Assessment of floristic diversity, functional composition and management strategy of North Adriatic pastoral landscape (Croatia). Polish Journal of ecology 59(4): 765-776, 2011.
  12. J.Vukelić, I.Trinajstić, D. Baričević: Šumska vegetacija hrvatskog Sredozemlja. Šume hrvatskoga Sredozemlja. Matić, S. (ur.) Zagreb: Akademija šumarskih znanosti, Str. 193-214, 2011.
  13. J. Vukelić, I. Šapić, A. Alegro, V. Šegota, I.Stankić, D. Baričević: Phytocoenological analysis of grey alder (Alnus incana L.) forests in the Dinarides of Croatia and their relationship with affiliated communities. Tuexenia. 37; 65-78, 2017.

Sličan predmet na srodnim sveučilištima

  • Primjenjena šumarska fitocenologija, Sveučilište u Zagrebu Šumarski fakultet.
  • Vegetacijska ekologija, Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet.
  • Vegetacijska ekologija, Univerza v Mariboru, Fakulteta za naravoslovje in matematiko.