Studijski program

Razvoj oblikovanja krajobraza (154266)

ECTS bodovi 6.00
Engleski jezik R1
Sati nastave 60
Predavanja 35
Seminar 6
Terenske vježbe 4
Projektantske vježbe 15
Izvođač predavanja
doc. dr. sc. Iva Rechner Dika
Izvođač vježbi
doc. dr. sc. Iva Rechner Dika
Ocjenjivanje
Dovoljan (2) 60-70%
Dobar (3) 71-80%
Vrlo dobar (4) 81-90%
Izvrstan (5) 91-100%
Uvjeti za dobivanje potpisa
Redovito pohađanje nastave i izvršavanje postavljenih zadataka.

Nositelj predmeta

doc. dr. sc. Iva Rechner Dika
doc. dr. sc. Iva Rechner Dika

Opis predmeta

Modul upoznaje studente s povijesnim pregledom krajobraznog oblikovanja i s društvenom ulogom vrtne umjetnosti kroz povijest. Komparacija zapadnih i istočnih civilizacija. Začetci oblikovanja u prapovijesno doba kao kulturni krajobraz. Pregled europskog povijesnog stvaralaštva: Egipat i antika - srednji vijek - renesansa - barok - engleski krajobrazni stil - eklekticizam 19. st. - moderna u 20.st. - Land Art - suvremeni trendovi. Stvaralaštvo Dalekog Istoka: Kina - Japan - Islam u Aziji, Africi i Europi. Tradicija vrtne umjetnosti u Hrvatskoj. Važnost baštine vrtne umjetnosti te problemi njezinog vrednovanja i zaštite. Studenti kroz vježbe i seminare savladaju poznavanje osnovnih oblikovnih i strukturnih obilježja pojedinog povijesnog razdoblja. Polaganje ispita se provodi preko parcijalnih testova znanja i/ili završnog ispita, čemu prethodi obavezno izvršavanje seminarskih radova i zadataka na vježbama.

Vrsta predmeta

Opće kompetencije

Predmet osposobljava studente za razumijevanje uloge krajobraznog oblikovanja kroz povijest s ciljem formiranja adekvatnog odnosa prema baštini te ih upoznaje s bogatstvom gramatike u krajobraznom oblikovanju i njezinim razvojem kroz povijest.

Oblici nastave

  • Predavanja
    Predavanja po tematskim cjelinama predviđene nastavnim planom.
  • Projektantske vježbe
    u sklopu vježbi studenti analiziraju riječnik oblikovanja i sintaksu karakteristična za svako povijesno razdoblje. Skiciranje. Konačan produkt – mapa analitičkih skica s opisima za sva povijesna razdoblja.
  • Seminari
    kroz seminare se studenti upoznaju s osnovnim značajkama drugih umjetnosti (arhitektura, slikarstvo, kiparstvo) određenih povijesnih razdoblja.

Ishodi učenja i način provjere

Ishod učenja Način provjere
Ustanoviti razliku između postojećeg i željenog stanja krajobrazne baštine Pismeni, Usmeni
Poznavati temelje i osnove razvoja i djelovanja krajobrazne arhitekture kroz povijest Pismeni, Usmeni, Projektantske vježbe
Prepoznati osnovne značajke različitih stilova krajobraznog oblikovanja Pismeni, Usmeni, Projektantske vježbe
Primijeniti odgovarajuće ručne grafičke tehnike uobičajene na području krajobrazne arhitekture Pismeni, Projektantske vježbe
Prepoznati i vrednovati postojeća stanja krajobrazne baštine Pismeni, Usmeni, Projektantske vježbe

Način rada

Obaveze nastavnika

Uredno održavanje svih oblika nastave. Određeno vrijeme za konzultacije izvan redovne nastave.

Obaveze studenta

Redovito pohađanje nastave i izvršavanje postavljenih zadataka

Polaganje ispita

Elementi praćenja Maksimalno bodova ili udio u ocjeni Bodovna skala ocjena Ocjena Broj sati izravne nastave Ukupni broj sati rada prosječnog studenta ECTS bodovi
Međuispit pismeni I i II ili završni ispit 50% 0-59%
60-70%
71-80%
81-90%
91-100%
Nedovoljan (1)
Dovoljan (2)
Dobar (3)
Vrlo dobar (4)
Izvrstan (5)
35 105 3
Seminari 10% 0-59%
60-70%
71-80%
81-90%
91-100%
Nedovoljan (1)
Dovoljan (2)
Dobar (3)
Vrlo dobar (4)
Izvrstan (5)
6 18 0,5
Projektantske vježbe 30% 0-59%
60-70%
71-80%
81-90%
91 -100%
Nedovoljan (1)
Dovoljan (2)
Dobar (3)
Vrlo dobar (4)
Izvrstan (5)
19 57 2
Usmeni ispit 10 0-59%
60-70%
71-80%
81-90%
91-100%
Nedovoljan (1)
Dovoljan (2)
Dobar (3)
Vrlo dobar (4)
Izvrstan (5)
0,5
UKUPNO 100% 60 180 6

Tjedni plan nastave

  1. (P) Uvod u modul. Povijest i razvoj oblikovanja - konceptne razlike. Evolucijski i periodični prikaz. Suvisnost od društveno-političkih prilika. Društvena uloga vrtne umjetnosti. Problem povijesne baštine. (S) Uvod u seminare i vježbe.
  2. (P) Egipat i antikni svijet. Stvaralaštvo u dolinama Eufrata, Tigrisa i Nila. Prijenos agrarnih uzoraka u spiritualni krajobraz. Razvoj osnovnih oblika reda u oblikovanom krajobrazu. Grčka i Imperium Romanum. (PV) Analize relevantnih primjera.
  3. (P) Srednji vijek i renesansa – novi horizonti. Zaton vrtne umjetnosti u Srednjem vijeku – samostanski vrtovi i Hortus conclusus. Preporod u renesansi na temeljima grčko-rimske antike. (PV) Analize relevantnih primjera. (S) Značajke drugih umjetnosti u renesansi.
  4. (P) Barok. Vrtna umjetnost u funkciji predstavljanja svjetovne vlasti. Odraz političkog apsolutizma u velikopoteznim kompozicijama baroka. (PV) Analize relevantnih primjera. (S) Značajke drugih umjetnosti u baroku.
  5. (P) Engleski krajobrazni stil. Naturoidni način krajobraznog oblikovanja kao politička deklaracija i sredstvo u konfliktu građanskog društva sa dvorom. Univerzalno prihvatljive značajke engleskog stila i njihov utjecaj na kasniji razvoj krajobraznog oblikovanja. (PV) Analize relevantnih primjera. (S) Značajke drugih umjetnosti u 19.st.
  6. (P) Kina – inspiracije prirode i njen prijenos u simbolne strukture. Mogućnosti i upitnost oblikovanja na temelju oponašanja prirode. Uloga daoizma. Jedinstveno jednostavan rječnik oblikovanja. (PV) Analize relevantnih primjera.
  7. (P) Japan - simbolizam na osnovi čiste apstrakcije. Metafizička osnova japanskog stvaralaštva. Jezerski i čajni vrt. Vrtovi zena – najviši domet purizma u krajobraznom oblikovanju. (PV) Analize relevantnih primjera.
  8. (kolokvij I) (P) Tradicija Islama. Kuranska utemeljenost vrtne umjetnosti u islamskim zemljama. Stroga geometrija motiva čahar-bag – univerzalna formula oblikovanja. Stvaralaštvo Iberijskog poluotoka. Miješanje islamske i evropske tradicije – sinteze. (PV) Analize relevantnih primjera.
  9. (P) Njemačke zemlje. Oblikovanje između geometrije i krajobraznog stila. Kontinuitet razvoja u slijedu: srednji vijek - renesansa – barok – krajobrazni stil. Bogata i istodobno najbolje čuvana baština u Evropi. (PV) Analize relevantnih primjera.
  10. (P) Atlantske zemlje – Nizozemska – Belgija – Švedska – Danska. Autohtono i pod stranim utjecajem razvijano stvaralaštvo u velikom rasponu stilova. (PV) Analize relevantnih primjera.
  11. (P) Slavenske zemlje. Raznolikost kultura i iz toga proizašlih tradicija krajobraznog oblikovanja – Češka –Rusija – Poljska - Slovenija. Stvaralaštvo u Hrvatskoj. Od dubrovačke renesanse, preko baroka do krajobraznih parkova. (PV) Analize relevantnih primjera.
  12. Terenska nastava
  13. (P) 20. stoljeće i suvremenost. Nacionalne škole i internacionalni stil. Suvremeni trendovi. (PV) Analize relevantnih primjera.
  14. (P) Teorija i praksa revitalizacije povijesne baštine vrtne umjetnosti. (S) Značajke drugih umjetnosti u 20. st.
  15. (kolokvij II) (S) Primjeri dobre prakse revitalizacije baštine krajobraznog oblikovanja.

Obvezna literatura

  1. Ogrin, D. (1993). Vrtna umetnost sveta: pregled svetovne dediščine, Pudon i Ewo
  2. Šćitaroci, O. (1995). Dvorci i perivoji u Slavoniji, Zagreb
  3. Šišić, B. (1991). Dubrovački renesansni vrt, Dubrovnik
  4. bilješke sa predavanja

Preporučena literatura

  1. Oxford Companion to Gardens (2001). London
  2. Jellicoe, G. (1975). The landscape of man, Thames and Hudson

Sličan predmet na srodnim sveučilištima

  • Razvoj krajinskega oblikovanja, Biotehniška fakulteta Univerze v Ljubljani
  • History of Landscape Architecture, Edinburgh College of Art
  • History of landscape architecture, Universität für Bodenkultur Wien