Studijski program Akademski kalendar Raspored nastave Ispitni rokovi Dokumenti Stručna praksa Stručni projekt Završni rad

Povijest umjetnosti (26397)

ECTS bodovi 6.00
Engleski jezik R1
E-učenje R1
Sati nastave 60
Predavanja 50
Seminar 10
Ocjenjivanje
Uvjeti za dobivanje potpisa
Redovito pohađanje nastave. Studenti s više od 3 izostanka gube mogućnost dobivanja potpisa.

Nositelj predmeta

prof. dr. sc. Miljenko Jurković
prof. dr. sc. Miljenko Jurković

Opis predmeta

U okviru kolegija Povijest umjetnosti studenti će se upoznati s temeljnim pojmovima iz povijesti umjetnosti te će ih znati s razumijevanjem primijeniti u analizi likovnih djela i pojava. Povijesno-umjetničke teme se sagledavaju u širokome vremenskom trajanju, od umjetnosti staroga vijeka do suvremenih umjetničkih tendencija, s osobitim naglaskom na arhitekturu i njezin suodnos s krajolikom. Kroz cjelovitu analizu umjetničkih djela studenti se upoznaju s njihovim strukturnim, oblikovnim i značenjskim razinama, a stečeno znanje moći će primijeniti u daljnjem teorijskom i praktičnom bavljenju krajobraznom arhitekturom. U tom smislu veliki naglasak je stavljen i na razumijevanje stilskih mijena kroz povezanost s odgovarajućim društveno-povijesnim kontekstom te na prepoznavanje i analizu glavnih karakteristika pojedinih stilskih razdoblja. Pri tome se studenti upoznaju s osnovnim metodama povijesno-umjetničkoga pristupa likovnome djelu poput formalne, komparativne i ikonografske analize.
Kolegij Povijest umjetnosti studentima nudi sveobuhvatan uvid u povijest svjetske i nacionalne umjetnosti, pružajući im na taj način znanja i vještine potrebne za uspješno savladanje daljnjih razina njihova studijskoga obrazovanja te uspješniju i kvalitetniju integraciju u akademsku zajednicu.

Vrsta predmeta

Opće kompetencije

Kroz kolegij studenti stječu osnovna znanja iz povijesti umjetnosti: a) usvajaju temeljnu povijesno-umjetničku terminologiju primijenjujući ju u analizi likovnih djela; b) usvajaju potrebna znanja za provođenje formalne, komparativne, stilske i ikonografske analize likovnoga djela; c) interpretiraju stilske mijene u njihovoj korelaciji s odgovarajućim društveno-povijesnim kontekstom; d) upoznaju najrelevatnije likovne primjere svjetske i nacionalne povijesti umjetnosti; e) upoznaju glavne predstavnike pojedinih stilskih razdoblja i likovnih pravaca te njihove stvaralačke opuse.

Studenti stječu vještine analitičkoga i kritičkoga mišljenja kroz primjenu cjelovite analize likovnih djela i kritičko sagledavanje brojnih likovnih pojava. Kroz kolegij uče dubinski promatrati likovne pojave te ovu vještinu mogu primijeniti u svome praktičnome radu kao budući krajobrazni arhitekti te u kritičkome vrednovanju neposrednoga, složenog vizualnog okruženja.

Putem kolegija studenti stječu pozitivan stav prema svjetskoj i nacionalnoj umjetničkoj baštini temeljen na usvojenom znanju, njegovu razumijevanju i primijeni te prepoznaju važnost kulturno-umjetničke baštine u oblikovanju njihova osobnoga identiteta i stručnoj formaciji.

Oblici nastave

  • Predavanja
  • Provjere znanja
  • Seminari

Ishodi učenja i način provjere

Ishod učenja Način provjere
Definirati, objasniti i primijeniti temeljne povijesno-umjetničke pojmove. Kolokviji, pismeni ispit
Analizirati osnovne oblikovne, značenjske i strukturne karakteristike umjetničkih djela. Kolokviji, pismeni ispit
Provesti formalnu, stilsku, ikonografsku i komparativnu analizu likovnih djela. Kolokviji, pismeni ispit
Prepoznati i objasniti stilske mijene na odabranim umjetničkim djelima od staroga vijeka do suvremenoga doba. Kolokviji, pismeni ispit
Objasniti i interpretirati odgovarajući društveno-povijesni kontekst umjetničkih djela i pojava. Kolokviji, pismeni ispit
Primijeniti usvojena znanja iz povijesti umjetnosti na kritičko sagledavanje neposrednoga vizualnog okruženja, s osobitim naglaskom na ostvarenja krajobrazne arhitekture. Kolokviji, pismeni ispit
Demonstrirati temeljnu razinu komunikacije utemeljene na relevantnim argumentima i interpretacijama iz područja povijesti umjetnosti. Kolokviji, pismeni ispit

Način rada

Obaveze nastavnika

Redovito izvoditi nastavu, pratiti prisustvo i aktivnost studenata na nastavi, organizirati tri kolokvija (parcijalna testa znanja) tijekom semestra i cjelovite ispitne testove u redovnim i izvanrednim ispitnim rokovima.

Obaveze studenta

Uvjeti za dobivanje potpisa i pristupanje ispitu su redovno pohađanje predavanja i seminara. Student je dužan polagati parcijalne ispite znanja tijekom semestra ili cjeloviti ispit u redovnim i izvanrednim ispitnim rokovima.

Polaganje ispita

Elementi praćenja Maksimalno bodova ili udio u ocjeni Bodovna skala ocjena Ocjena Broj sati izravne nastave Ukupni broj sati rada prosječnog studenta ECTS bodovi
Parcijalni ispit 1 33,33 % < 60%
61-70%
71-80%
81-90%
91-100%
Nedovoljan (1)
Dovoljan (2)
Dobar (3)
Vrlo dobar (4)
Izvrstan (5)
1 41 2
Ukupno 33,33 % < 60% 61-70% 71-80% 81-90% 91-100% Nedovoljan (1) Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Izvrstan (5) 1 41 2
Parcijalni ispit 2 33,33 % < 60%
61-70%
71-80%
81-90%
91-100%
Nedovoljan (1)
Dovoljan (2)
Dobar (3)
Vrlo dobar (4)
Izvrstan (5)
1 41 2
Ukupno 33,33 % < 60% 61-70% 71-80% 81-90% 91-100% Nedovoljan (1) Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Izvrstan (5) 1 41 2
Parcijalni ispit 3 33,33 % < 60%
61-70%
71-80%
81-90%
91-100%
Nedovoljan (1)
Dovoljan (2)
Dobar (3)
Vrlo dobar (4)
Izvrstan (5)
1 41 1
Ukupno 33,33 % < 60% 61-70% 71-80% 81-90% 91-100% Nedovoljan (1) Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Izvrstan (5) 1 41 2

Pismeni ispit

U slučaju da student ne položi ispit putem parcijalnih ispita tijekom semestra, polaže cjeloviti pisani ispit koji uključuje cjelokupno gradivo kolegija. Ispit se prijavljuje u sustavu ISVU unutar propisanih ispitnih rokova.

Elementi praćenja Opis Rok Nadoknada
Parcijalni ispit 1 Studenti imaju mogućnost polaganja kolegija putem parcijalnih ispita od kojih svaki čini 33,33% ukupne ocjene. Parcijalni ispiti su pismeni i organizirani su u sklopu nastave, a konačna ocjena dobiva se iz prosjeka tri položena parcijalna ispita. Ukoliko student ne položi parcijalne ispite dužan je polagati pismeni ispit. Prijavljuje se kod nastavnika. U toku nastave.
Parcijalni ispit 2 Studenti imaju mogućnost polaganja kolegija putem parcijalnih ispita od kojih svaki čini 33,33% ukupne ocjene. Parcijalni ispiti su pismeni i organizirani su u sklopu nastave, a konačna ocjena dobiva se iz prosjeka tri položena parcijalna ispita. Ukoliko student ne položi parcijalne ispite dužan je polagati pismeni ispit. Prijavljuje se kod nastavnika. U toku nastave.
Parcijalni ispit 3 Studenti imaju mogućnost polaganja kolegija putem parcijalnih ispita od kojih svaki čini 33,33% ukupne ocjene. Parcijalni ispiti su pismeni i organizirani su u sklopu nastave, a konačna ocjena dobiva se iz prosjeka tri položena parcijalna ispita. Ukoliko student ne položi parcijalne ispite dužan je polagati pismeni ispit. Prijavljuje se kod nastavnika. U toku nastave.

Tjedni plan nastave

  1. - Umjetnost Krete i Mikene; Umjetnost antičke Grčke
  2. - Umjetnost antičkoga Rima; Umjetnost kasne antike
  3. - Ranokršćanska umjetnost; Umjetnost Bizanta
  4. - Umjetnost ranog srednjeg vijeka
  5. - Umjetnost romanike
  6. - Umjetnost gotike
  7. - Umjetnost renesanse i manirizma
  8. - Umjetnost baroka i rokokoa
  9. - Arhitektura i urbanizam 19. st.
  10. - Slikarstvo i skulptura 19. st.
  11. - Arhitektura i urbanizam 1. pol. 20. st.
  12. - Slikarstvo i skulptura 1. pol. 20. st.
  13. - Arhitektura i urbanizam 2. pol. 20 st.
  14. - Slikarstvo i skulptura 2. pol. 20. st.
  15. - Dizajn, fotografija, film, novi mediji

Obvezna literatura

  1. P. J. E. Davies, W. B. Denny, F. F. Hofrichter, J. Jacobs, A. M. Roberts; D. L. Simon, Jansonova povijest umjetnosti: zapadna tradicija, 7. izdanje, Varaždin: Stanek d.o.o., 2008. [prema djelu H. W. Jansona Povijest umjetnosti / History of art: a survey of the major visual arts from the dawn of history to the present day, prvo izdanje 1962.]
  2. M. Jurković, Umjetnička baština Hrvatske, u: Hrvatska na prvi pogled: udžbenik hrvatske kulture, S. L. Udier (ur.), Zagreb, Filozofski fakultet, 2014., str. 230-269.
  3. Bilješke sa predavanja.

Preporučena literatura

  1. J. Boardman, Greek Art (4. revidirano izdanje), Thames and Hudson, London, 2004.
  2. D. Strong, Roman Art (revidirano izdanje, ur. R. Ling), Yale University Press, New Haven/London, 1995.
  3. R. Krautheimer, Early Christian and Byzantine Architecture, Yale University Press, London, 1986.
  4. J. Beckwith, Early Medieval Art, Thames and Hudson, London, 1974.
  5. R. Toman (ur.), Romanesque: architecture – sculpture – painting, Könemann, Köln, 1997.
  6. R. Toman (ur.), Gothic: architecture – sculpture – painting, Könemann, Köln, 2004.
  7. J. T. Paoletti, G. M. Radke, Art in Renaissance Italy, Laurence King Publishing, London, 2011.
  8. R. Wittkower, Art and Architecture in Italy 1600-1750 (revidirano izdanje, ur. J. Connors i J. Montagu), Yale University Press, New Haven/London, 1999.
  9. E. G. Holt (ur.), From the Classicist to the Impressionists. Art and Architecture in the 19th Century, Yale University Press, New Haven/London, 1986.
  10. I. F. Walter (ur.), Umjetnost 20. stoljeća, Taschen, Köln/VBZ, Zagreb, 2004.
  11. M. Pelc (ur.), Hrvatska umjetnost: Povijest i spomenici, Institut za povijest umjetnosti – Školska knjiga, Zagreb, 2010.

Sličan predmet na srodnim sveučilištima

  • Umetnostna zgodovina, Univerza v Ljubljani, Biotehniška fakulteta, Krajinska arhitektura