Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Metode ribarskih istraživanja otvorenih voda (173802)

ECTS bodovi 6.00
Engleski jezik R3
Sati nastave 30
Predavanja 10
Auditorne vježbe 10
Seminar 10
Izvođač predavanja
prof. dr. sc. Marina Piria
prof. dr. sc. Renata Bažok
izv. prof. dr. sc. Tea Tomljanović
Izvođač vježbi
prof. dr. sc. Marina Piria
Izvođač seminara
prof. dr. sc. Marina Piria
Ocjenjivanje

Nositelj predmeta

prof. dr. sc. Marina Piria
prof. dr. sc. Marina Piria

Opis predmeta

Cilj modula je upoznati studente s metodama koje se upotrebljavaju u ribarskim istraživanjima otvorenih voda, te ih osposobiti za samostalna istraživanja i kreiranje novoga znanja.

Vrsta predmeta

Opće kompetencije

Nakon položenog predmeta doktorand će biti osposobljen:
Razumijevati kompleksne procese koji se zbivaju u slatkovodnoj i morskoj sredini, te reagirati u slučaju njihovoga onečišćenja. Protumačiti odnose i međuzavisnost među živim vodenim organizmima. Odabrati i primijeniti adekvatne metode u procjeni ribljih zajednica.
Planirati ribarska istraživanja otvorenih voda, analizirati i prezentirati dobivene podatke.
Samostalno kreirati znanstveni rad iz područja ribarskih istraživanja otvorenih voda.
Pokazati odgovornost za etičke aspekte antropogenih utjecaja na vodene ekosustave.

Oblici nastave

  • Konzultacije
  • Predavanja
  • Provjere znanja
  • Seminari

Tjedni plan nastave

  1. Metodologija terenskog rada. Uzimanje uzoraka vode i biološkog materijala, te terenska obrada podataka. Uporaba fizikalnih, kemijskih i bioloških metoda istraživanja u ribarstvu. Temeljne geološke, fizikalne, kemijske i biološke karakteristike mora, te slatkovodnih stajačica, tekućica i antropogenih akumulacija. Determinacija i osnovne osobine vodenih organizama. Utjecaj antropogenog djelovanja na metabolizam vodenog ekosustava i na ribe. Kategorizacija i onečišćenost voda. Produkcioni odnosi u vodenim ekosustavima. Saprobiološka kategorizacija voda. Značaj i metode zaštite mora i kopnenih voda. Rezidui pesticida u vodi, biljkama i životinjama, toleranca i način izračunavanja, karenca, propisi i ograničenja primjene pesticida. Otrovnost pesticida za ribe, čimbenici koji utiču na otrovnost; način utvrđivanja LD50; razvrstavanje pesticida po otrovnosti za ribe. Morfologija riba u funkciji ekološke niše. Merističke metode. Moformetrijske metode – klasične i suvremene (“truss network”). Uloga visine heritabiliteta (h2) na relevantnost podataka. Uporaba ključeva za determinaciju riba. Uloga morfologije u temeljnoj sistematici riba. Biodiverzitet i temeljna ekologija morskih, slatkovodnih i bočatih riba Hrvatske. Endemizam hrvatske ihtiofaune. Uporaba i interakcija morfologijskih i molekularno bioloških metoda u proučavanju i očuvanju biodiverziteta riba. Kromosomi riba i njihove abnormalnosti. Kariotipovi riba. Determinacija spola kod riba. Oštećenja ribljih kromosoma kao indikatori onečišćenja voda. Metode procjene ribljih populacija. Metodika određivanja rasta riba (povratno računanje, von Bertalanffyjeva i druge krivulje, ī1-10, Φ’ i drugi parametri rasta). Metode određivanja kondicionog stanja riba (CF, W=aLb, K). Metode računanja smrtnosti riba (ukupna, prirodna, ribolovna). Ribarski monitoring i izrada ribolovno-gospodarskih osnova. “Case studies” suvremenih istraživanja otvorenih kopnenih voda i mora.
  2. -
  3. -
  4. -
  5. -
  6. -
  7. -
  8. -
  9. -
  10. -
  11. -
  12. --
  13. -
  14. -
  15. -

Obvezna literatura

  1. Treer, T., Piria, M. (2019) Osnove primijenjene ihtiologije. Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zagreb, 145p.
  2. Treer T., Safner R., Aničić I., Lovrinov M. (1995): Ribarstvo. Globus, Zagreb, 464 pp