Studijski program

GIS u ekologiji bilja (144461)

ECTS bodovi 3.00
Engleski jezik R1
E-učenje R1
Sati nastave 30
Predavanja 20
Vježbe u praktikumu 6
Seminar 2
Terenske vježbe 2
Izvođač predavanja
izv. prof. dr. sc. Ivica Ljubičić
izv. prof. dr. sc. Sandro Bogdanović
Izvođač vježbi
izv. prof. dr. sc. Ivica Ljubičić
dr. sc. Martina Temunović
Ocjenjivanje
Dovoljan (2) 60-70%
Dobar (3) 71-80%
Vrlo dobar (4) 81-90%
Izvrstan (5) 91-100%
Uvjeti za dobivanje potpisa
Redovito pohađanje nastave

Nositelj predmeta

izv. prof. dr. sc. Ivica Ljubičić
izv. prof. dr. sc. Ivica Ljubičić

Opis predmeta

Danas je za uspješan rad u bilo kojem segmentu agronomske struke, potrebno znanje i razumijevanje osnova geografskih informacijskih sustava (GIS).
GIS je skup opreme i alata, potrebnih za prikaz prostornih podataka koji su u današnje vrijeme sve pristupačniji, napredniji i nužni u mnogim disciplinama, uključujući time ekologiju bilja i hortikulturu.
Cilj predmeta je naučiti studenta da već stečena znanja na preddiplomskom studiju o hortikulturnim vrstama proširi i poveže s ekološkim čimbenicima koji na njih utječu u prostornom i vremenskom kontekstu. Na taj će se način doći do novih (geografski ujednačenih) informacija bitnih za ekologiju hortikulturnih vrsta i određivanje ekoloških niša pojedinih biljnih vrsta i kultivara. Cilj je također, integrirati u GIS postojeće prostorne podatke o potencijalnim voćnim i ukrasnim vrstama za introdukciju u hortikulturu i time kreirati nove primijenjene geoinformacije kombiniranjem različitih ekoloških varijabli iz okoliša.

Vrsta predmeta

  • Diplomski studij / Hortikultura / Povrćarstvo (izborni predmet, 3. semestar, 2. godina)
  • Diplomski studij / Hortikultura / Ukrasno bilje (izborni predmet, 3. semestar, 2. godina)
  • Diplomski studij / Hortikultura / Vinogradarstvo i vinarstvo (izborni predmet, 3. semestar, 2. godina)
  • Diplomski studij / Hortikultura / Voćarstvo (izborni predmet, 3. semestar, 2. godina)

Opće kompetencije

S obzirom na površinu, te raspoložive ljudske resurse, jasno da bi kartiranje staništa i biljnog pokrova koristeći tradicionalne metode trajalo dugo uz velike materijalne troškove. Stoga je upotrebom snimaka visokih rezolucija i metodom daljinskog promatranja i GIS-a, moguće identificirati staništa, vegetaciju i ekološke čimbenike, a što će omogućiti praćenje prostornih i vremenskih promjena vegetacije i okoliša.
Integracijom postojećih podataka o rasprostranjenosti hortikulturnih vrsta s različitim ekološkim varijablama u GIS-u, omogućiti će se modeliranje karata potencijalne rasprostranjenosti i povoljnosti staništa uslijed budućih promjena u okolišu, kao i za primjerice predviđanje utjecaja klimatskih promjena.

Oblici nastave

  • Konzultacije
    Srijeda_9-11 sati (ili po dogovoru: mail, cloud, tel, GSM)_tijekom semestra_Zavod za botaniku (I pav/2 kat)
  • Predavanja
  • Seminari
    Primjena stečenih znanja s predavanja i vježbi, prikazati će se kroz seminarski rad (samostalno ili u grupama po 2-3 studenta)
  • Terenske vježbe
    GPS uređaj, bespilotne letjelice (drone)_upoznavanje i primjena (rad u grupama od 10-15 studenata)
  • Vježbe u praktikumu
    u sklopu vježbi se stečena teoretska znanja primjenjuju u radu na računalu (vježbe se provode u grupama od 10-15 studenata)

Ishodi učenja i način provjere

Ishod učenja Način provjere
znati osnove primjene GIS-a u ekologiji bilja, koje će moći i znati primijeniti u hortikulturi Usmeni
moći odabrane samonikle, ali i hortikulturne vrste povezati sa značajkama staništa i okolišnim varijablama u prostornom i vremenskom kontekstu Vježbe, Usmeni
prepoznati koje su okolišne varijable bitne u hortikulturi i primijeniti ih u GIS sustavu Vježbe, Usmeni
kombiniranjem (postojećih) okolišnih varijabli znati izraditi digitalnu kartu (u određenom kompjuterskom programu), koja će sadržavati atribute bitne za hortikulturnu proizvodnju Vježbe, Seminar, Usmeni
prezentirati mogućnosti upotrebe GIS-a u ekologiji bilja i hortikulturi, te biti osposobljeni za timski rad Seminar

Način rada

Obaveze nastavnika

Svi nastavni materijali su organizirani i prema nastavnim cjelinama dostupni studentu; forum za komunikaciju sa studentima; kalendar važnijih događanja za kolegij; obavijesti vezane uz kolegij; zadaci za utvrđivanje znanja po pojedinim nastavnim cjelinama; upute za korištenje nastavnih materijala uz zasebne cjeline, provođenje usmenih ispita i seminara.

Obaveze studenta

Prisustvovanje predavanjima, vježbama i seminarima je obavezno, te studenti moraju sudjelovati u učenju u okviru predmeta posredstvom sustava za e-učenje. Uvjeti za pristupanje ispitu su redovno pohađanje predavanja i vježbi, izrada seminara, te redovno rješavanje svih zadataka s predavanja i vježbi.

Polaganje ispita

Elementi praćenja Maksimalno bodova ili udio u ocjeni Bodovna skala ocjena Ocjena Broj sati izravne nastave Ukupni broj sati rada prosječnog studenta ECTS bodovi
Aktivnost na nastavi (predavanja i vježbe) 20% 60-70
71-80
81-90
91-100
Dovoljan (2)
Dobar (3)
Vrlo dobar (4)
Izvrstan (5)
28 28 0,9
Seminar 60% 60-70
71-80
81-90
91-100
Dovoljan (2)
Dobar (3)
Vrlo dobar (4)
Izvrstan (5)
2 32 1,1
Usmeni ispit 20% 60-70
71-80
81-90
91-100
Dovoljan (2)
Dobar (3)
Vrlo dobar (4)
Izvrstan (5)
30 1
UKUPNO 100% 30 90 3
Elementi praćenja Opis Rok Nadoknada
Aktivnost na nastavi (predavanja i vježbe) Vodi se evidencija nazočnosti studenta
Seminar Nakon pohađanja nastave, studenti će izraditi seminar i prezentirati ga.
Usmeni ispit Usmeni dio ispita održava se nakon aktivnog pohađanja nastave (obavezna predavanja i vježbe) te pozitivno ocijenjenog seminara. Ispitu se obavezno pristupa u zakazano vrijeme. Ispitno gradivo je obuhvaćeno obveznom ispitnom literaturom, te materijalima i prezentacijama. Ispitni rokovi su navedeni unaprijed u ISVU

Tjedni plan nastave

  1. Primjena GIS-a u ekologiji bilja i hortikulturi (P) - osnove GIS-a: GIS kao interdisciplinarna znanost
  2. Primjena GIS-a u ekologiji bilja i hortikulturi (P) - osnove ekologije bilja: biljna vrsta i kultivar, stanište, okoliš, ekološki čimbenici, jedinka i populacija, ekološki sustav i biosfera
  3. Primjena GIS-a u ekologiji bilja i hortikulturi (P) - povezivanje GIS-a i ekologije bilja: osvajanje staništa i sukcesije (prostorne promjene u vegetaciji kao posljedica napuštanja poljoprivredne proizvodnje)
  4. Primjena GIS-a u ekologiji bilja i hortikulturi (P) - povezivanje GIS-a i hortikulture: primjer kultivara vinove loze, ukrasnih, povrtnih i voćnih vrsta, te uzajaman odnos sa ekološkim čimbenicima i značaj određivanja ekoloških niša pri planiranju i podizanju nasada u GIS okruženju
  5. Prikupljanje, prikaz i analiza prostornih podataka i geoinformacija (P) - što su prostorni podaci i geoinformacije te kako ih prikupiti, prikazati, koristiti i primijeniti u hortikulturnoj proizvodnji
  6. Prikupljanje, prikaz i analiza prostornih podataka i geoinformacija (P) - uporaba karata i snimaka (rasteri i vektori)
  7. Prikupljanje, prikaz i analiza prostornih podataka i geoinformacija (P) - fotointerpretacija snimaka i rezolucije
  8. Prikupljanje, prikaz i analiza prostornih podataka i geoinformacija (P) - fotointerpretacija snimaka i koordinatni sustavi
  9. Prikupljanje, prikaz i analiza prostornih podataka i geoinformacija (P) - geokodiranje i kartiranje staništa i vrsta, MTB mreža, nacionalna klasifikacija staništa (NKS)
  10. Prikupljanje, prikaz i analiza prostornih podataka i geoinformacija / kolokvij (P) - izrada novih vektorskih slojeva koji će sadržavati bitne elemente (atribute) za hortikulturu
  11. Primjena GIS-a u ekologiji bilja i hortikulturi (V) - upoznavanje sa načinom rada GIS programa i instalacija na računalo, izrada i praktični rad s rasterima i vektorima
  12. Primjena GIS-a u ekologiji bilja i hortikulturi (V) – Terenske vježbe: GPS pozicioniranje, kartiranje rasprostranjenosti staništa, vrsta i dr.
  13. Primjena GIS-a u ekologiji bilja i hortikulturi (V) - Izrada digitalnih karata potencijalne rasprostranjenosti biljnih vrsta/kultivara za introdukciju u hortikulturu
  14. Modeliranje ekološke niše i klimatskih promjena (V) - rad u FCD (Flora Croatica database) bazi podataka i dr.
  15. Seminar (S)

Obvezna literatura

  1. Horvat, I. (1949). Nauka o biljnim zajednicama. Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb
  2. Nikolić, T. (2006). Flora: priručnik za inventarizaciju i praćenje stanja. U Biološka raznolikost Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb
  3. Topić, J., Ilijanić, Lj., Tvrtković, N., Nikolić, T. (2006). Staništa: priručnik za inventarizaciju, kartiranje i praćenje stanja. U Biološka raznolikost Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb
  4. Oluić, M. (2001). Snimanje i istraživanje Zemlje iz Svemira: sateliti, senzori, primjena. HAZU i Geosat, Zagreb
  5. Jurišić, M., Plaščak, I. (2009). Geoinformacijski sustav, GIS u poljoprivredi i zaštiti okoliša. Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek

Preporučena literatura

  1. Nikolić, T. ur. (2015). Flora Croatica Database (URL http://hirc.botanic.hr/fcd). Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb
  2. Topić, J., Vukelić, J. (2009). Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima EU
  3. Nikolić, T., Milašinović, B., Radović, A., Temunović, M., Grgurev, M. (2015). Repozitorij prostornih podataka u sklopu Flora Croatica baze podataka. Glasnik Hrvatskog botaničkog društva 2 (1): 22-23
  4. Gurevitch, J., Scheiner, S.M., Fox, G.A. (2002). The Ecology of Plants. Sinauer Associates, Inc. Sunderland, Massachusetts
  5. Kenedy, M. (1996). The Global Positioning System and GIS. AnnArbor Press, Inc. Chelsea, Michigan
  6. Pahernik, M. (2006). Uvod u Geografsko Informacijske Sustave. Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Glavni stožer Oružanih snaga RH, Zapovjedništvo za združenu izobrazbu i obuku "Petar Zrinski", Zagreb
  7. Johnston, C.A. (1998). Geographic information systems in ecology. Methods in Ecology Series. Blackwell Science, Malden, MA. 239 pp.

Sličan predmet na srodnim sveučilištima

  • Primjena GIS-a u biologiji, Biološki odsjek PMF-a, Sveučilište u Zagrebu
  • Daljinska istraživanja i GIS u šumarstvu, Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu