|
POLJOPRIVREDNA ZNANSTVENA
SMOTRA
Volumen 63, Dodatak Br. 4, 1998. (339-345)
IZVORNI
ZNANSTVENI RAD
Komponente
prinosa i kvalitete kultivara brokule (Brassica oleracea L. convar.
botrytis (L.) Alef. var. italica Plenck)
Nina TOTH
Ivanka ŽUTIĆ
B. NOVAK
SAŽETAK
U
cilju introdukcije brokule u Hrvatsku tijekom trogodišnjeg razdoblja (1994.-
96.) istraživane su komponente prinosa i kvalitete 10 hibridnih kultivara
(cv.) s namjerom izdvajanja najpodesnijih za svježu potrošnju i prerađivačku
industriju. Istraživanje je provedeno u klimatskim prilikama sjeverozapadne
Hrvatske u ljetno- jesenskom roku uzgoja, bez navodnjavanja. Pokus je
postavljen po metodi slučajnog bloknog rasporeda u četiri ponavljanja.
Presadnice sa grudom supstrata sađene su u fazi 4-5 razvijenih listova
na razmak 0.6 m x 0.45 m.
Meteorološki uvjeti i razvoj cvatova uvjetovali su učestalost berbi tijekom
kojih su vršnim cvatovima mjereni masa i promjer uz ocjenu kompaktnosti
i zrnatosti, te dužina i promjer cvjetnih stapki. Postranim su cvatovima
mjereni masa i promjer uz ocjenu zrnatosti te dužina cvjetne stapke.
Po visini ukupnog prinosa ostvarenog u tri godine istraživanja niti jedan
kultivar nije pokazao izrazitu prednost. Međutim, najveći prinos i prosječnu
masu vršnih cvatova ostvarili su kultivari Fiesta, Bolivia, Platini i
Viking (6.3, 6.2, 6.2 i 6.0 t×ha -1 , odnosno 169, 168, 168 i 162 g).
Ocjene kompaktnosti ovih cvatova ukazuju na njihovu izuzetnu čvrstoću.
Kultivari Citation i Cruiser isticali su se po produkciji i prinosu postranih
cvatova (2.2 i 2.4 t×ha -1 ). Za uzgoj brokule u sjeverozapadnoj Hrvatskoj
u ljetno-jesenskom roku uzgoja mogu se preporučiti kultivari Bolivia,
Fiesta, Platini i Viking za svježu potrošnju te Citation i Cruiser za
prerađivačku industriju.
KLJUČNE RIJEČI
brokula,
kultivar, kvaliteta, prinos
Zavod
za povrćarstvo
Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska
Primljeno: 18. studenog 1998.
|
