|
AGRICULTURAE
CONSPECTUS SCIENTIFICUS
Volumen 65, Br. 2, 2000. (129-140)
PREGLEDNI ZNANSTVENI RAD
Oplemenjivanje ratarskog i povrtnog bilja u Hrvatskoj
Vinko KOZUMPLIK
Zdravko MARTINIĆ-JERČIĆ
SAŽETAK
Prva sorta poljoprivrednog bilja odabrana iz planskog međusortnog križanja
u Hrvatskoj bila je sorta kukuruza Stražimirac. Autor sorte bio je Dragutin
Stražimir iz Donje Zeline. Sorta se proširila u proizvodnji polovinom
XIX stoljeća. Početak znanstvenog oplemenjivačkog rada u Hrvatskoj bio
je vezan uz Kraljevsko gospodarsko-šumarsko učilište u Križevcima. G.
Bohutinsky je prvi hrvatski biljni oplemenjivač i znanstvenik. Radio je
na ovom učilištu od 1904-1914.g. Najviše je poznat po sorti pšenice Sirban
prolifik. Bohutinsky i Mandekić već u prvoj dekadi XIX st. rade i na proučavanju
samooplodnih linija i hibrida kukuruza. Ovaj problem su kasnije, prije
II svjetskog rata, na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu proučavali
Tavčar i Kvakan. Nakon Mandekića u Križevcima je radio na oplemenjivanju
poljoprivrednog bilja Korić od 1922-1931., kada je prešao u Osijek. Najpoznatija
mu je sorta pšenice U1. Bio je uspješan i u oplemenjivačkom radu na kukuruzu.
Tavčar je bio autor više sorata poljoprivrednih kultivara iako je bio
prvenstveno genetičar i pedagog. Prije drugog svjetskog rata na oplemenjivanju
bilja rađeno je uspješno i na vlastelinstvima u istočnoj Hrvatskoj, već
od 1909. na imanju grofa Pejačevića u Rumi, nešto kasnije na imanju grofa
Eltza u Vukovaru i dr.
Nakon II svjetskog rata oplemenjivački rad na poljoprivrednom i povrtnom
bilju bio je najviše izvođen u Institutu za oplemenjivanje i proizvodnju
bilja u Zagrebu (danas Bc Instutut) i na Poljopirvednom institutu u Osijeku.
Na oplemenjivanju duhana radilo se u Duhanskom instutu u Zagrebu, a na
šećernoj repi u Institutu za šećernu repu u Osijeku. Na oplemenjivanju
povrća rađeno je u Institutu za povrće u Botincu. Na oplemenjivanju bilja
rađeno je i na sadašnjem Agronomskom fakultetu u Zagrebu i na Poljoprivrednom
instututu u Križevcima, a u novije vrijeme i u nekoliko privatnih tvrtki.
Hrvatskim biljnim oplemenjivačima je do 1999. g. priznato ukupno 730 domaćih
kultivara pretežno oraničnog bilja. Najpoznatija imena nakon II svjetskog
rata su Potočanac, autor prvih visokorodnih polupatuljastih sorata pšenice
i Palaveršić, autor prvog hrvatskog hibrida kukuruza. Selekcije oba autora
su svojevremeno dominirala u proizvodnji u Hrvatskoj. Kod većine poljoprivrednih
kultura domaće selekcije su i danas najviše tražene od strane hrvatskih
proizvođača.
KLJUČNE RIJEČI
oplemenjivanje bilja, sorta oranične kulture, povrtne kulture
Zavod za oplemenjivanje bilja, genetiku, biometriku i eksperimentiranje
Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska
Primljeno: 15. listopada 1999.
ZAHVALA
Kod pripreme rukopisa pomogli su oplemenjivači Instituta za oplemenjivanje
i proizvodnju bilja Zagreb, Poljoprivrednog instituta Osijek, Agronomskog
fakulteta Zagreb,
Poljoprivrednog fakulteta Osijek, te tvrtki Jošt d.o.o. i Agrigenetics
d.o.o. na čemu im autori najtoplije zahvaljuju.
|
