Print

Krš kao prostorni fenomen (26269)

Course coordinator

Course description

Krš predstavlja poseban okoliš koji obuhvaća oko 50% površine Republike Hrvatske. Tijekom povijesti, nalazeći u njemu prirodno stanište i gospodarski ga iskorištavajući, čovjek je ostvario jak utjecaj na ovom, posebno osjetljivom području. U novije vrijeme, na području Hrvatske osobito je ugrožen priobalni otočni krški prostor gdje uslijed sve jače agresivne gradnje i širenja gospodarstva (osobito turizma) dolazi do uništavanja (i zapuštanja) tradicionalnih krajobraznih obilježja tog prostora. U brdsko – planinskom dijelu Hrvatske, gdje također dominira krš, uočljiva je sve veća potreba za njegovom zaštitom. Naime, prirodni resursi ovog prostora u gospodarskom smislu su iznimno vrijedni, ali još uvijek nedovoljno iskorišteni. Upravo stoga, nameće se potreba da se studente Krajobrazne arhitekture (putem predavanja, izrade seminara i terenskog rada) upozna što bolje sa prirodnim značajkama krša, te s dosadašnjim, ali i mogućim budućim utjecajima čovjeka na ovaj iznimno osjetljiv prostor.

Type of course

ECTS: 3.00

English language: L1

E-learning: L1

Teaching hours: 30
Lectures: 20
Seminar: 5
Field exercises: 5

Lecturer
Associate teacher for exercises
Associate teacher for seminars
Grading

Sufficient (2): 60-70%
Good (3): 71-80%
Very good (4): 81-90%
Excellent (5): 91-100%

General competencies

Upoznavanje studenata s karakteristikama krških područja u Hrvatskoj i svijetu. Studenti trebaju biti u stanju prepoznati i opisati različite tipove krških reljefnih oblika, te procese koji su doveli do njihova nastanka. Poznavanje osnovne krške terminologije i metoda istraživanja krša. Stečena znanja o prirodnim značajkama (geološke, hidrološke, geomorfološke, pedološke i vegetacijske) i antropogenim utjecajima (način gospodarenja) ovog iznimno osjetljivog prostora omogućit će studentu objektivno vrednovanje reljefa i povezivanje s drugim prirodnim sastavnicama.

Types of instruction

  • Predavanja
  • Terenske vježbe
  • Seminari

Learning outcomes

Learning outcome Evaluation methods
Opisati i objasniti građu i dinamiku krških područja Kolkoviji, završni ispit
Raspoznati osnovne tipove reljefnih oblika krških područja. Kolkoviji, završni ispit
Prepoznati temeljne procese nastanka različitih reljefnih oblika. Kolkoviji, završni ispit
Raspoznati tipove i dinamiku procesa na području krša, te njihov utjecaj na prirodne sastavnice i čovjeka Kolkoviji, završni ispit
Razumjeti djelovanje fizikalnih i kemijskih procesa, te njihovu ulogu u oblikovanju krških područja u smislu praktične primjene stečenih znanja Kolkoviji, završni ispit
Interpretirati procese nastanka i trenutno aktivne procese na određenom krškom prostoru, te upotrijebiti to znanje pri gospodarenju prostorom Kolkoviji, završni ispit
Vrednovati područja krša, te faktore koji vode prema njihovoj ugroženosti Kolkoviji, završni ispit
Razaznati oblike ugroženosti krških područja Kolkoviji, završni ispit

Working methods

Teachers' obligations

Redovno izvoditi nastavu.
Pratiti prisustvo studenata na nastavi.
Održavati konzultacije sa studentima po potrebi.
Organizirati 2 testa znanja tijekom semestra i cjelovite ispite u redovitim ispitnim rokovima.

Students' obligations

Prisustvovanje predavanjima i vježbama je obavezno, a tijekom semestra student je dužan izraditi i prezentirati seminarski rad čija je tema vezana na jednu od nastavnih jedinica.
Student je dužan polagati parcijalne ispite znanja tijekom semestra ili cjelovit ispit u redovitim ispitnim rokovima.

Methods of grading

Evaluation elements Maximum points or Share in evaluation Grade rating scale Grade Direct teaching hours Total number of average student workload ECTS
Pohađanje nastave 28 28
I. Kolokvij 33 0-60
61-70
71-80
81-90
91-100
Insufficient (1)
Sufficient (2)
Good (3)
Very good (4)
Excellent (5)
1 91 1,5
II. Kolokvij 33 0-60
61-70
71-80
81-90
91-100
Insufficient (1)
Sufficient (2)
Good (3)
Very good (4)
Excellent (5)
1 31 1,5
UKUPNO 100% 30 90 3
Evaluation elements Description Deadline Recoupment
Seminar Student izrađuje i prezentira seminarski rad čija je tema vezana na jednu od nastavnih jedinica. Prije izlaska na III. kolokvij. Dodatni seminarski rad.
I. Kolokvij Po 20 pitanja otvorenog tipa (nabrojite i opišite, definirajte, izračunajte i sl.). Prepisivanje je zabranjeno
II. Kolkovij Po 20 pitanja otvorenog tipa (nabrojite i opišite, definirajte, izračunajte i sl.). Prepisivanje je zabranjeno
Završni ispit U slučaju da student ne položi ispit putem parcijalnih ispita tijekom semestra, polaže cjeloviti pisani ispit koji uključuje cjelokupno gradivo. Tijekom ispitnih rokova

Weekly class schedule

  1. Uvod - Porijeklo imena krš, povijest istraživanja krša i pristupi istraživanju krša.
  2. Osnovni uvjeti nastanka krša kao dominantnog okoliša. Geološka osnova, geokemijski procesi, klimatski utjecaji, pedološki utjecaji, vegetacijski i antropogeni utjecaji na razvoj i oblikovanje krša; karbonatne stijene.
  3. Morfološka evolucija krša. Uvjeti, intenzitet i dubina okršavanja.
  4. Tipovi krša.
  5. Krš na Zemlji.
  6. Hidrološke osobitosti krša. Pojava vode u kršu na površini i u podzemlju (izvori, tekućice u kršu, voda u krškom podzemlju).
  7. Razvoj i oblikovanje površinskih (egzokrških) reljefnih oblika 1. dio
  8. Razvoj i oblikovanje površinskih (egzokrških) reljefnih oblika 2. dio
  9. Ispit
  10. Razvoj i oblikovanje podzemnih (endokrših) reljefnih oblika.
  11. Sedimenti u speleološkim objektima; korištenje speleoloških objekata; život u podzemlju.
  12. Čovjek i krš: razvoj i gustoća naseljenosti na krškim područjima, način gradnje na kršu i gospodarenja (stočarstvo, ratarstvo, šumarstvo i eksploatacija kamena).
  13. Terenska nastava: upoznavanje studenata s geološkim, hidrološkim, pedološkim i vegetacijskom osobinama, te njihovim značenjem pri oblikovanju krškog reljefa na određenom prostoru.
  14. Seminar - samostalna izrada seminarskog rada na jednu od ponuđenih - odabranih tema vezanih uz problematiku krša.
  15. Ispit

Obligatory literature

  1. Ford, D. , Williams, P. (2007). Karst Geomorphology and Hydrology. Chichester: John Wiley & Sons Ltd.
  2. Gams, I. (2004). Karst in Slovenia in space and time. Ljubljana: Založba ZRC, SAZU.
  3. Herak, M. (1972). Karst of Yugoslavia. - in: Herak, M. , Stringfield,V.T. (eds.). Karst: Important Karst Regions of the Northern Hemisphere. Elsevier, 25–83.
  4. Herak, M. (1990). Geologija. Zagreb: Školska knjiga.

Recommended literature

  1. Bačani, A. (2006). Hidrogeologija I. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet.
  2. Dreybrodt, W. (1988). Processes in karst systems: physics, chemistry, and geology. Berlin, New York: Springer.
  3. Gabrovšek, F. (2009). On concepts and methods for the estimation of dissolutional denudation rates in karst areas. Geomorphology, 106, 9-14
  4. Bonacci, O., Jukić, D., Ljubenkov, I. (2006). Definition of catchment area in karst: case of the rivers Krčić and Krka, Croatia. Hydrological Sciences Journal, 51/4, 682-699.

Similar course at related universities

  • Karst Geomorphology, University of Nova Gorica
  • Karst Geomorphology, Fatih University
  • Karst Geology and Karst Hydrology, University of Bergen

Please sign in to your account

This site uses cookies and other tracking technologies to assist with navigation and your ability to provide feedback, analyse your use of our products and services, assist with our promotional and marketing efforts, and provide content from third parties. Cookie Policy.