Obrana doktorske disertacije :: Leon Josip Telak, mag. ing. agr.

Utjecaj načina gospodarenja tlom na hidrološku reakciju tla i erozijsko-degradacijske procese u trajnim nasadima
30. lipnja 2022. :: 10.00 sati :: Mala vijećnica

Zoom Meeting: https://us02web.zoom.us/j/83221163154 
Meeting ID: 893 6458 2243

Mentori doktorskog rada:

  • Doc. dr. sc. Igor Bogunović, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet
  • Prof. dr. sc. Paulo Pereira, Mykolas Romeris University, Litva

Povjerenstvo za obranu doktorskog rada:

  • Prof. dr. sc. Ivica Kisić, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet
  • Prof. dr. sc. Danijel Jug Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti
  • Izv. prof. dr. sc. Vilim Filipović, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet

Sažetak doktorskog rada:

Tla su ugrožena degradacijskim procesima što dovodi u pitanje njihovu dugovječnost i usluge koje nam pružaju. Zbog toga su tla jedan od fokusa unutar Ciljeva Održivog Razvoja Ujedinjenih Naroda. Danas, broj radova koji se bavi tematikom degradacije tla je u konstantnom porastu jer se tla i dalje degradiraju neodgovarajućim agrotehničkim praksama. Degradacija tla se može klasificirati u četiri glavna tipa: erozija tla vodom, erozija tla vjetrom, degradacija kemijskih parametara te degradacija fizikalnih parametara. Glavni uzrok degradacije tla (pokriva preko 56 %) je erozija tla vodom koja uzrokuje gubitak površinskog sloja bogatog hranivima, smanjenje poljoprivredne produktivnosti, narušavanje ekosistema i dezertifikaciju na samim mjestima nastanka kao i na udaljenijim lokacijama u vidu blokiranja i promjena vodenih tokova, eutrofikacije voda ili premještanja organizama u nova staništa.

Poljoprivredne aktivnosti su prepoznate kao glavni uzrok erozije tla vodom jer antropogeni utjecaji mijenjaju krajobraz, pritom modificirajući utjecaj pojedine pedogenetske čimbenike što dovodi do promjena svojstava tala. Rezultati ove disertacije, objavljeni u šest znanstvenih radova, ukazuju da načini gospodarenja tlom koji su povećavali zaštitni pokrov tla (zatravljivanje i malčiranje) i reducirali broj poljoprivrednih zahvata na tlu generalno su imali pozitivan utjecaj na svojstva tla (povećanje udjela organske tvari i vodo-stabilnih agregata, povećanje srednje veličine strukturnih agregata) što se moglo ogledati u povoljnijoj hidrološkoj reakciji tla (duže vrijeme do površinskog stagniranja vode i otjecanja i infiltracija) te konačno u smanjenju gubitaka tla i hraniva. Posebno visoki gubitci tla izmjereni su u obrađenim vinogradima (~7 t ha-1 i ~4.5 t ha-1) i herbicidom tretiranim nasadima lijeske (~2.2. t ha-1) kontinentalne Hrvatske, kao i u obrađenim nasadima smokve (~3 t ha-1) tijekom jedne simulirane kišne oluje, što je istaknulo obradu tla i aplikaciju herbicida kao negativne agrotehničke prakse gospodarenja tlom na nagnutim terenima u trajnim nasadima. Monitoring načina gospodarenja tlom je od ključne važnosti kako bi se poboljšala stabilnost ekosistema, produžila dugovječnost tala, održali visoki prirodi i reducirali ekonomski gubitci kroz erozijsko-degradacijske procese tala.

Ključne riječi: Erozija tla, eksperimentalne kišne simulacije, održivost agroekosistema, poljoprivredno gospodarenje zemljištem

Prijava djelatnika

Mrežna stranica koristi kolačiće (cookies). Kolačiće upotrebljavamo kako bismo personalizirali sadržaj i oglase, omogućili značajke društvenih medija i analizirali promet. Isto tako, podatke o vašoj upotrebi naše web-lokacije dijelimo s partnerima za društvene medije, oglašavanje i analizu, a oni ih mogu kombinirati s drugim podacima koje ste im pružili ili koje su prikupili dok ste upotrebljavali njihove usluge. Nastavkom korištenja naših internetskih stranica vi prihvaćate našu upotrebu kolačića. Polica privatnosti.