Obrana doktorskog rada :: Laura Košćak, mag. ing. agr.
Osjetljivost hrvatskih autohtonih sorti masline na Pseudomonas savastanoi pv. savastanoi i mogućnosti kontrole korištenjem bioaktivnih spojeva
15.9.2025. u 12:00, Velika vijećnica Agronomskog fakulteta (VI. Paviljon)
Online putem MS teams: https://teams.live.com/meet/9310535763350?p=94ACVM7KcQG1Y1XVV0
Mentori:
- prof. dr. sc. Edyta Đermić, redovita profesorica, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
- dr. sc. Sara Godena, viša znanstvena suradnica na Institutu za poljoprivredu i turizam, Poreč
Povjerenstvo za obranu:
- prof. dr. sc. Darko Vončina, redoviti profesor, Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta
- dr. sc. Gabriela Vuletin Selak, viša znanstvena suradnica, Instituta za jadranske kulture i melioracije krša u Splitu
- dr. sc. Marin Krapac, viši znanstveni suradnik Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču
Sažetak:
Jedna od najpoznatijih bolesti masline (Olea europaea L.) je rak masline, uzrokovan infekcijom Gram-negativnom bakterijom Pseudomonas savastanoi pv. savastanoi. Mehanizam infekcije P. savastanoi pv. savastanoi uključuje sintezu dva hormona rasta – auksina i citokinina, koji uzrokuju hiperplaziju, što dovodi do formiranja hipertrofiranog tkiva ili nekontrolirane diobe stanica u različitim dijelovima masline. Bakterija je identificirana molekularnom metodom real–time PCR. Kolonije izolata morfološki i biokemijski su karakterizirane prema testovima opisanim u LOPAT shemi za razlikovanje vrsta roda Pseudomonas. Prisutnost P. savastanoi pv. savastanoi potvrđena je u 31,4% uzoraka. Za više od 70% bakterijskih izolata utvrđen je tipičan biokemijski profil za vrstu. Eterična ulja, biljni ekstrakti i nusproizvodi prerade bilja, imaju antimikrobni potencijal, što se pripisuje raznolikoj kemijskoj strukturi spojeva i njihovoj sposobnosti da djeluju toksično na različite metaboličke procese u stanicama fitopatogena. Tako je u ovom istraživanju antibakterijski potencijal utvrđen kvalitativno metodom difuzije aktivne tvari kroz kruti hranjivom medij pomoću diskova te kvantitativno metodom razrjeđenja aktivne tvari u tekućem hranjivom mediju za komercijalno dostupna eterična ulja od mente, timijana, mravinca, mažurana, kadulje i muškatne kadulje te njihovih najkoncentriranijih sastojaka, odnosno DL-mentol, timol, karvakrol, (–)-terpinen-4-ol, linalil acetat i αβ-tujon. Također je istražen potencijal biljne vode masline dobivenih nakon dvofazne ekstrakcije maslinovog ulja od sorti Istarska bjelica, Leccino, Rosinjola, Buža i Buža puntoža. Najjači antibakterijski potencijal utvrđen je na tretmanu eteričnim uljem paprene metvice (Mentha × piperita), timijana (Thymus vulgaris) i mravinca (Origanum compactum), te najzastupljenijih komponenata tih ulja – DL-mentol, timol i karvakrol. Karvakrol je rezultirao najvećim potencijalom za daljnju evaluaciju zbog niske minimalne inhibicijske koncentracije (MIK) od 1,25 mg/mL. Na svim tretmanima utvrđeno je baktericidno djelovanje kod P. savastanoi pv. savastanoi u testu time–kill. Istim testom utvrđeno je da karvakrol, timol i DL-mentol imaju brzo antibakterijsko djelovanje. Spojevi timol i karvakrol inhibirali su rast bakterije pri svim testiranim koncentracijama, održavajući baktericidni učinak tijekom 24 sata. Međutim, kod ulja je zabilježen ponovni rast bakterije unutar 24 sata, ovisno o tretmanu. Ulje mravinca i karvakrol, dodatno su testirani kako bi se utvrdio mehanizam djelovanja temeljem istjecanja metabolita iz stanica bakterije. Oba tretmana uzrokovala su istjecanje proteina i nukleinskih kiselina, s jačim učinkom karvakrola. Zbog izraženog antibakterijskog djelovanja karvakrola, testirana je njegova potencijalna fitotoksičnost na sadnicama masline u plasteniku. Suspenzije karvakrola primijenjene su folijarno u koncentracijama jednakim MIK i 2× MIK. Fitotoksičnost se manifestirala u obliku nekrotičnih lezija na licu mladih listova, koje su bile izraženije pri višim koncentracijama. Utvrđena je i antibakterijska aktivnost biljne vode masline i fenola hidroksitirozola kod P. savastanoi pv. savastanoi. Biljne vode su podijeljene u dvije frakcije temeljem pH vrijednosti, čime se postigla razlika tretmana u ukupnom sadržaju fenola. U plasteniku je utvrđena virulentnost pet izolata P. savastanoi pv. savastanoi za pet različitih sorti masline. Utvrđeno je da izolat i sorta masline utječu na intenzitet bolesti, pri čemu površina tumora odražava razlike u virulentnosti bakterijskih izolata. Najveća razina virulentnosti utvrđena je inokulacijom izolata I7 L, a najniža izolata B45 C-PR. Sorta Rosinjola pokazala je najveću osjetljivost na rak masline, dok je Istarska bjelica klasificirana kao tolerantna.
Ključne riječi: bakteriozni rak masline, biljna voda masline, bioaktivni spojevi, eterična ulja, fenoli, karvakrol, maslina (Olea europaea L.), autohtoni sortiment, virulentnost