Obrana doktorskog rada :: Ana Džaja, mag. ing. oecoing.

Utjecaj pasmine i kakvoće vune na sadržaj teških metala i perivih sastojaka runa
Influence of sheep breed and wool quality on heavy metal contents and fleece ingredients

17.12.2025. u 11:00 sati :: Velika vijećnica Agronomskog fakulteta

Mentori:

• prof. dr. sc. Boro Mioč, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
• izv. prof. dr. sc. Ivan Širić, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Povjerenstvo za obranu doktorskog rada:

• prof. dr. sc. Ivica Kisić, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
• prof. dr. sc. Zvonko Antunović, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
• doc. dr. sc. Valentino Držaić, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Sažetak doktorskog rada:
Status vune kao važnog ovčjeg proizvoda i sirovine za različite industrije, poglavito tekstilnu, u posljednjim je desetljećima jako promijenjen, pa se u mnogim zemljama traže alternativni gospodarski učinkoviti i ekološki prihvatljivi načini uporabe vune kako bi se umanjio njen štetni utjecaj na okoliš. Da bi utvrdili stanje s vunom u Hrvatskoj, proizvodnju i kvalitativne odlike te možebitni štetni utjecaj na okoliš postavljeni su sljedeći ciljevi: 1. utvrditi strukturu uzgajivača i uzgajanih stada te strižu i postupke s vunom nakon striže ovaca u Hrvatskoj, 2. utvrditi nastrig (količinu) runa, promjer vune i koncentraciju teških metala u vuni istraživanih pasmina, 3. utvrditi pH-vrijednost, električnu vodljivost i perive sastojke runa (amonijak, nitriti, nitrati, ortofosfat) te kemijsku potrošnju kisika analizom vode nakon pranja vune. U tu svrhu uzeti su uzorci vune s tri dijela tijela (plećka, rebra i but) te čitava runa od tri pasmine različitog tipa runa: Merinlandschaf (ML – zatvoreno runo), paška ovca (PO – poluotvoreno runo) i travnička pramenka (TP – otvoreno runo). Istraživanjem je utvrđeno da su nositelji ovčarskih gospodarstava u Hrvatskoj uglavnom muškarci (76,5 %), najčešće stariji od 55 godina (oko 44 %), sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem (oko 54 %). Ovčarstvo je najčešće primarna djelatnost gospodarstva (oko 64 %) na kojemu su aktivna do dva člana (oko 64 %) gospodarstva, u stadima manjim od 100 grla (oko 66 %), namijenjenih proizvodnji mesa (66 %), znatno manje kombinirano (30 %) i za proizvodnju mlijeka (3,8 %), dok ni na jednom gospodarstvu vuna nije primarni cilj uzgoja ovaca. Većina uzgajivača (96 %) ovce striže jednom godišnje, često to rade sami (70 %), češće električnim nego ručnim škarama (51,3 : 48,7 %) i najčešće bez prethodne pripreme ovaca za strižu (75 %). U Hrvatskoj nema sustavnog otkupa vune, a većina uzgajivača vunu ne pere (98 %), ne sortira (96 %) i ne prodaje (78 %). Hrvatski proizvođači najčešće vunu uklanjaju spaljivanjem (36 %), zatim zakopavanjem u tlo (24 %) te odlaganjem na smetlište (22 %). Utvrđen je značajan utjecaj pasmine na količinu (nastrig) i kvalitetu (promjer) vune. Najveći prosječni nastrig runa utvrđen je u travničke pramenke (3,08 kg), znatno manji u Merinolandschaf-a (2,14 kg) i najmanji u paške ovce (1,34 kg). Utvrđena razlika u količini proizvedene vune između istraživanih pasmina bile je statistički značajna (P<0,001). Najmanji prosječni promjer vune utvrđen je u Merinolandschaf ovaca (27,70 µm), neznatno veći u paških ovaca (27,78 µm), dok je najveći promjer utvrđen u travničke pramenke (39,57 µm). Prosječni promjer vune Merinolandschaf pasmine i paške ovce bio je gotovo identičan i statistički značajno manji od onog utvrđenog u vuni ovaca travničke pramenke (P<0,001). U runu svih triju istraživanih pasmina, utvrđena su najfinija vlakna s područja plećke (ML, 25,13 µm; PO, 25,56 µm; TP, 37,14 µm), zatim s područja rebara (ML, 27,83 µm; PO, 27,57 µm; TP, 39,76 µm), dok je najgrublja vuna utvrđena u uzorcima s buta (ML, 30,13 µm; PO, 30,22 µm; TP, 41,83 µm). Utvrđen je znatno manji prosječni promjer u opranim u odnosu na neoprane uzorke. Najviše je pepela (3,916 %) utvrđeno u vuni Merinolandschaf ovaca, a najmanje u vuni travničke pramenke (2,533 %). Vuna travničke pramenke sadržavala je statistički značajno manje pepela od vune drugih dviju istraživanih pasmina (P<0,001). Čista ovčja vuna sadrži najviše Fe (193,09 mg kg^-1), zatim Zn (64,03 mg kg^-1) i Mn (7,06 mg kg^-1), a najmanje Cd (0,004 mg kg^-1) i Pb (0,023 mg kg^-1). Utvrđen je statistički značajan utjecaj pasmine (P<0,001) na koncentraciju svih istraživanih teških metala osim Cu. U vodi nakon prvog pranja vune svih triju pasmina utvrđena je najveća količina amonijaka (ML, 192,360 mg/L; PO, 110,55 mg/L; TP, 152,35 mg/L), zatim ortofosfata (ML, 13,33 mg/L; PO, 13,85; TP, 14,56 mg/L) i nitrata (ML, 10,84 mg/L; PO, 12,85 mg/L; TP 36,48 mg/L), a najmanje nitrita (ML, 0,88 mg/L; PO, 1,23 mg/L; TP 0,28 mg/L). Uz navedeno, utvrđena je visoka vrijednost kemijske potrošnje kisika (14,670 mg/L) i električne vodljivosti (8,384 S/m), dok je pH-vrijednost bila niža nego u uzorcima pitke vode (7,473). Koeficijent varijabilnosti bio je u rasponu od 1,69 % (pH-vrijednost) do 29,65 % (koncentracija nitrata). U uzorcima vode nakon drugog pranja vune utvrđene su znatno niže vrijednosti gotovo svih istraživanih pokazatelja od onih utvrđenih u uzorcima vode nakon prvog pranja te veće vrijednosti u usporedbi s pitkom vodom.

Ključne riječi: ovca, runo, vuna, promjer vlakna, pepeo, teški metali, pranje, okoliš