Obrana doktorskog rada :: Valentina Hažić, univ. spec. oec., mag. ing. agr.
Utjecaj povjerenja, stavova o održivosti i dostupnosti lokalne hrane na kupnju u lokalnim prodavaonicama
8.9.2026. u 12.00 sati, Velika vijećnica Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Mentorica doktorskog rada:
- prof. dr. sc. Marija Cerjak, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada
- izv. prof. dr. sc. Željka Mesić, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
- prof. dr. sc. Ružica Lončarić, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
- doc. dr. sc. Marina Tomić Maksan, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
Sažetak doktorskog rada:
Posljednjih godina raste interes za lokalnu hranu i kratke lance opskrbe hranom (KLOH), ali još uvijek nije dovoljno razjašnjeno što potiče kupnju u pojedinim prodajnim kanalima. Ciljevi ove disertacije bili su testirati osnovni i prošireni model Teorije planiranog ponašanja (TPP) na primjeru kupnje lokalnih proizvoda u prodavaonicama u Međimurskoj županiji te utvrditi utjecaj stavova o održivosti KLOH-a, povjerenja i dostupnosti lokalne hrane na namjeru kupnje i kupnju u lokalnim prodavaonicama. Istraživanje je provedeno primjenom sekvencijalnog mješovitog istraživačkog dizajna, a podaci su analizirani modeliranjem strukturnih jednadžbi. Rezultati pokazuju da osnovni model dobro objašnjava namjeru kupnje, dok objašnjava znatno manji udio varijance samoprijavljenog kupovnog ponašanja. Stav prema kupnji pokazao se kao najsnažniji prediktor namjere kupnje, dok su statistički značajni učinci potvrđeni i za subjektivnu normu te percipiranu kontrolu ponašanja. Prošireni model povećava udio objašnjene varijance namjere, ali ne i samoprijavljenog kupovnog ponašanja.
Od dodatnih konstrukata jedino je okolišna dimenzija održivosti imala statistički značajan pozitivan učinak na namjeru kupnje. Društvena, ekonomska, kulturna i upravna dimenzija održivosti nisu pokazale statistički značajan izravan učinak. Povjerenje i percipirana dostupnost lokalne hrane također nisu imali statistički značajan izravan učinak na namjeru kupnje, iako su njihovi koeficijenti bili pozitivnog predznaka. Na razini samoprijavljenog kupovnog ponašanja namjera kupnje pokazala se kao njegov najsnažniji prediktor, dok je percipirana kontrola ponašanja imala slabiji, ali statistički značajan izravan učinak. Rezultati tako pokazuju da se namjera kupnje oblikuje ponajprije kroz stav, subjektivnu normu i percipiranu kontrolu ponašanja, uz selektivan doprinos okolišne dimenzije održivosti, dok samoprijavljeno kupovno ponašanje u većoj mjeri ovisi o namjeri i praktičnoj izvedivosti kupnje. Rad potvrđuje postojanje jaza između namjere i ponašanja te upućuje na važnost praktične izvedivosti kupnje u objašnjenju ponašanja potrošača. Teorijski doprinos rada očituje se u proširenju primjene Teorije planiranog ponašanja u kontekstu lokalnih prodavaonica kao specifičnog oblika KLOH-a te u razjašnjenju uloge održivosti, povjerenja i praktičnih čimbenika u kupnji lokalne hrane. Praktične implikacije rada upućuju na to da povećanje kupnje lokalne hrane ne može počivati samo na razvoju pozitivnih stavova prema lokalnim proizvodima. Proizvođači, lokalne prodavaonice i kreatori politika trebali bi unaprijediti praktične uvjete kupnje kroz stabilniji asortiman, prilagođeno radno vrijeme, jasnije označavanje podrijetla proizvoda, vidljive informacije o proizvođačima i veću transparentnost ponude.
Ključne riječi: lokalna hrana; kratki lanci opskrbe hranom; lokalne prodavaonice; ponašanje potrošača; Teorija planiranog ponašanja; povjerenje; održivost; percipirana dostupnost; SEM