Ispiši

Arhitektonsko projektiranje - Studio (157471)

Nositelj predmeta

Opis predmeta

Informacija o sadržaju i temama kolegija. Sličnosti, razlike i međusobna povezanost djelatnosti arhitekture i krajobrazne arhitekture, s posebnim osvrtom na problem povezanosti unutarnjih i vanjskih prostora i interakcije arhitektonskog i krajobraznog prostora.
Predavanja - Glavni elementi procesa arhitektonskog projektiranja. Elementi urbanističke analize užeg i šireg prostora, arhitektonska analiza pojedinih građevina. Projektne podloge, projektni program, programiranje građevine. Analiza dokumenata prostornog planiranja, regulative i uvjeta projektiranja (promet i promet u mirovanju, uvjeti za osobe smanjene pokretljivosti, vatrogasni uvjeti, urbanistički
parametri). Građevna čestica - izgrađenost i iskoristivnost, prirodni teren; tlocrtna površina - TP, građevinska bruto površina – GBP, volumen građevine; dijelovi - etaže građevine). Materijali u arhitekturi. Osnove arhitektonskih konstrukcija – tipovi konstrukcija, bazični principi konstruiranja, konstruktivni raster. Prostorni i tehnički podsustavi, instalacije, fizika zgrade. Mjere, sustavi mjera, modularna koordinacija. Uspostavljanje sustava mjera u arhitekturi, osnove dimenzioniranja i proporcioniranja prostora. Sustavi mjera kao posljedica ergonomije i kao složeni sustavi bazirani na matematici ili simbolizmu brojeva (Zlatni rez, Fibonaccijev niz, Modulor itd). Odnos mjera u arhitekturi i mjera u vanjskom prostoru. Urbanistička kompozicija, arhitektonska kompozicija. Simultanost doživljaja vanjskog i unutarnjeg prostora.
Vježbe i seminari - Postavljanje oblikovnog i funkcionalnog koncepta građevine, artikulacija veze unutarnjeg i vanjskog prostora - skice, crteži, radna maketa, trodimenzionalni prikazi. Izrada idejnog projekta - nacrti, maketa i tehnički opis s urbanističkim parametrima. Istovremena izrada arhitektonskog i krajobraznog projekta, simultani i interaktivni pristup, usklađivanje projekata prije konačnog definiranja pojedinog dijela projekta.
Ispit – Student prezentira i argumentira svoje arhitektonsko i krajobrazno rješenje ostalima iz grupe, uz pitanja, diskusiju i kritičku evaluaciju ostalih ispitanika, mentora i gosta kritičara.

Vrsta predmeta

ECTS: 12.00

Engleski jezik: R1

Sati nastave: 120
Predavanja: 30
Seminar: 8
Terenske vježbe: 4
Projektantske vježbe: 78

Izvođač predavanja
Izvođač vježbi
Izvođač seminara
Ocjenjivanje

Dovoljan (2): 60-70%
Dobar (3): 71-80%
Vrlo dobar (4): 81-90%
Izvrstan (5): 91-100%

Uvjeti za dobivanje potpisa

Redovito pohađanje nastave i na vrijeme predan kompletan projekt.

Opće kompetencije

Student se osposobljava za prepoznavanje i kritičko promišljanje estetskih vrijednosti arhitektonskih i urbanističkih prostornih kompozicija, za kreiranje i modificiranje krajobraznih rješenja povezanih s njima, kao i za punu profesionalnu komunikaciju i suradnju s arhitektima, urbanistima i stručnjacima srodnih područja.

Oblici nastave

  • Predavanja
    Predavanja obuhvaćaju teoretski i praktični aspekt arhitektonskog projektiranja (u pojednostavljenom obliku) te povezuju arhitektonsko i krajobrazno projektiranje.
  • Konzultacije
    Na konzultacijama student može dobiti pojašnjenja gradiva ili komentar na seminar ili projekt.
  • Seminari
    Kroz seminarske radove vezane uz temu projekta studenti grupno istražuju i obrađuju odabrane teme i prezentiraju ih ostalima.
  • Projektantske vježbe
    U sklopu projektantskih vježbi studenti izrađuju idejni projekt ili idejno rješenje građevine i vanjskog prostora, uključivo urbanističku dispoziciju pojedinih sadržaja.

Ishodi učenja i način provjere

Ishod učenja Način provjere
Identificirati, procijeniti i ocijeniti postojeći krajobraz, uključivo njegove arhitektonske i urbanističke značajke, i prepoznati važnost zbivanja u krajobraznoj arhitekturi na razini zajednice i društva Seminar, Usmeni
Definirati elemente kvalitete krajobraza, uključivo njegove arhitektonske i urbanističke značajke, i prema tome definirati ciljeve mogućeg razvoja u krajobrazu Seminar, Usmeni
Razlikovati tipologiju otvorenih prostora urbanih i ruralnih sredina i njihovu determiniranost projektiranom ili izvedenom arhitekturom i/ili urbanističkim planom, te utvrditi njihovo funkcionalno opredjeljenje i oblikovne kvalitete Seminar, Usmeni
Prepoznati važnost zbivanja u krajobraznoj arhitekturi, naročito uočavanjem problema degradacije kvalitete krajobraza građenjem Seminar, Usmeni
Identificirati potrebe društva i pojedinca do krajobraza i otvorenih prostora i njihovu povezanost s arhitektonskim sadržajem, unutar nametnutih okvira proizašlih iz ekonomskih, ekoloških i kulturnih faktora te raznorodnih tehničkih mogućnosti Pismeni (projekt), Usmeni
Oblikovati nove krajobrazne strukture povezane s arhitektonskim sadržajem i utemeljene na suvremenim organizacijskim, planerskim i projektantskim vještinama, uz zadovoljavanje humanih i prirodnih zahtjeva (zaštite prirodnog okoliša i baštine) Pismeni (projekt), Usmeni
Generirati veći broj konceptnih rješenja te odabrati i predložiti najpovoljnije rješenje područja Pismeni (projekt), Usmeni

Način rada

Obveze nastavnika

Uredno održavanje svih oblika nastave. Određeno vrijeme za konzultacije izvan vremena nastavne aktivnosti.

Obveze studenta

Redovito pohađanje nastave i izvršavanje postavljenih zadataka, predaja kompletnog projekta sa svim prilozima u printanom i elektronskom obliku.

Polaganje ispita

Elementi praćenja Maksimalno bodova ili udio u ocjeni Bodovna skala ocjena Ocjena Broj sati izravne nastave Ukupni broj sati rada prosječnog studenta ECTS bodovi
Seminari 10 0-59%
60-70%
71-80%
81-90%
91-100%
Nedovoljan (1)
Dovoljan (2)
Dobar (3)
Vrlo dobar (4)
Izvrstan (5)
8 24 1
Prezentacija rada na projektu 10 0-59%
60-70%
71-80%
81-90%
91 -100%
Nedovoljan (1)
Dovoljan (2)
Dobar (3)
Vrlo dobar (4)
Izvrstan (5)
12 36 1
Pismeni ispit - projekt i usmeni ispit – obrana projekta 80 0-59%
60-70%
71-80%
81-90%
91 -100%
Nedovoljan (1)
Dovoljan (2)
Dobar (3)
Vrlo dobar (4)
Izvrstan (5)
100 300 10
UKUPNO 100% 120 360 12

Tjedni plan nastave

  1. Uvod u modul; Sličnosti, razlike i međusobna povezanost djelatnosti arhitekture i krajobrazne arhitekture; Problem interakcije arhitektonskog i krajobraznog prostora. Podjela projektnih podloga i programa; Obilazak terena, fotografiranje, skiciranje, diskusija. Grafičke analize, skiciranje, diskusija.
  2. Terenska nastava – relevantni primjeri spoja arhitekture i krajobraza
  3. Glavni elementi procesa arhitektonskog projektiranja; Elementi urbanističke analize užeg i šireg prostora, arhitektonska analiza pojedinih građevina, krajobrazne analize.
  4. Analiza dokumenata prostornog planiranja, regulative i uvjeta projektiranja, osnovni pojmovi. Postava građevine unutar zone obuhvata, zoning sadržaja, dimenzioniranje funkcionalnih grupa
  5. Oblikovni i funkcionalni koncept građevine, odnos prema krajobrazu, orijentacija sadržaja
  6. Mjere, sustavi mjera, modularna koordinacija. Odnos mjera u arhitekturi i mjera u vanjskom prostoru. Urbanistička kompozicija, arhitektonska kompozicija.
  7. Razrada oblikovnog i funkcionalnog koncepta građevine, preciziranje odnosa prema krajobrazu, radna maketa
  8. Prezentacija rješenja, diskusija
  9. Korekcija i daljnja razrada odabranog oblikovnog i funkcionalnog koncepta građevine i krajobraza, radna maketa, tlocrti, presjeci, pročelja (skice)
  10. Materijali u arhitekturi. Osnove arhitektonskih konstrukcija. Prostorni i tehnički podsustavi.Definiranje osnovnog konstruktivnog sistema i konstruktivnog rastera.
  11. Razrada i dimenzioniranje pojedinih prostora unutar grupa sadržaja. Definiranje veza unutarnjeg i vanjskog prostora.
  12. Definiranje i dimenzioniranje sadržaja u vanjskom prostoru.
  13. Prezentacija rješenja građevine i krajobraza, diskusija
  14. Idejni projekt – obavezni dijelovi i njihov sadržaj. Tehnički opis – obavezni dijelovi opisa i izračun urbanističkih parametara.
  15. Prezentacija konačnih rješenja, kritička evaluacija, diskusija

Preduvjeti

Obvezna literatura

  1. Neufert, E. (2002): Elementi arhitektonskog projektiranja, Golden marketing, Zagreb.
  2. Knežević, G. (1976): Stambene i javne zgrade, Tehnička knjiga, Zagreb.
  3. Peulić, Đ. (2002): Konstruktivni elementi zgrada, Zagreb, Croatiaknjiga.

Preporučena literatura

  1. Mittag, M. (2000): Građevinske konstrukcije, Građevinska knjiga AD, Beograd.
  2. Vrkljan, Z. (1980): Oprema građevinskih nacrta, GI Fakultet građevinskih znanosti, Zagreb.
  3. Pevsner, N. (1976): A history of building types, Princeton University Press, London.
  4. Frampton, K. (1992): Moderna arhitektura - kritička povijest, Globus, Zagreb.
  5. Marinović-Uzelac, A. (2001): Prostorno planiranje, Dom i svijet, Zagreb.

Prijava djelatnika

Mrežna stranica koristi kolačiće (cookies). Kolačiće upotrebljavamo kako bismo personalizirali sadržaj i oglase, omogućili značajke društvenih medija i analizirali promet. Isto tako, podatke o vašoj upotrebi naše web-lokacije dijelimo s partnerima za društvene medije, oglašavanje i analizu, a oni ih mogu kombinirati s drugim podacima koje ste im pružili ili koje su prikupili dok ste upotrebljavali njihove usluge. Nastavkom korištenja naših internetskih stranica vi prihvaćate našu upotrebu kolačića. Polica privatnosti.