Žitarice-zrnate škrobnate kulture (144322)
Nositelj predmeta
Opis predmeta
Zrno žitarica predstavlja osnovu prehrane ljudi i hranidbe životinja. Stoga uvodna predavanja objašnjavaju značaj žitarica u proizvodnji mesa, mlijeka i jaja u Hrvatskoj i svijetu, te komparativne prednosti proizvodnje žitarica u usporedbi s drugim ratarskim kulturama i međusobno. Od strnih žitarica prvo se prezentira pšenica kao svjetski najznačajnija i druga najvažnija poljoprivredna kultura u Hrvatskoj. Teme predavanja obuhvaćaju botaničku sistematiku, porijeklo i širenja kulture, razvoj proizvodnje i sortimenta u Hrvatskoj, fiziologiju rasta i razvoja, klimatske uvjete, rasprostranjenost kulture i utjecaj klimatskih čimbenika na rast i razvoj usjeva. Zatim slijede sustavna predavanja o agrotehničkim zahvatima prema logičnom redoslijedu (plodosmjena, obrada tla, izbor sorte, sjetva, gnojidba, mjere njege, žetva) u različitim namjenskim tehnologijama proizvodnje za (merkantilno) zrno i sjeme, te druge dijelove biljke (silaža cijele biljke i sl.). Ostale strne (ječam, zob, raž, pšenoraž) i prosolike (kukuruz, sirak, proso) žitarice prezentiraju se također putem standardnih nastavnih jedinica kao i pšenica. Uz pšenicu, najdetaljnije se obrađuje kukuruz, naša najvažnija poljoprivredna kultura. Posliježetvena tehnologija obrađuje doradu i čuvanje žitarica, a posebnu važnost daje se sušenju. Slijede predavanja o tehnološkim procesima proizvodnje brašna pšenice i raži, kakvoći pivarskog ječma i proizvodnji slada, te preradi kukuruza (suho i vlažno mljevenje, proizvodi mljevenja). Istovremeno na vježbama studenti determiniraju i analiziraju stadije rasta i razvoja u poljskim i laboratorijskim uvjetima kao i fizikalna i biološka svojstva zrna i sjemena žitarica. Studenti također stječu sposobnosti i vještine potrebne za pravilno uzorkovanje žitarica tijekom proizvodnje, dorade i skladištenja. Hranjiva vrijednost žitarica u hranidbi različitih vrsta i kategorija životinja prezentira se u predavanjima o kemijskom sastavu i probavljivosti zrna i drugih dijelova biljke. Na vježbama iz područja hranjivosti studenti primaju znanja i praktična iskustva o najčešće korištenim metodama u osnovnim kemijskima analizama uključujući i standardne analitičke metode za određivanje sadržaja škroba, šećera i vlakana.
Vrsta predmeta
- Diplomski studij / Biljne znanosti (Izborni predmet, 2. semestar, 1. godina)
ECTS: 6.00
Engleski jezik: R1
E-učenje: R1
Sati nastave: 60
Predavanja: 44
Laboratorijske vježbe: 4
Vježbe u praktikumu: 4
Seminar: 4
Terenske vježbe: 4
Izvođač predavanja
- prof. dr. sc. Zlatko Svečnjak
- prof. dr. sc. Darko Grbeša
- prof. dr. sc. Klara Barić
- prof. dr. sc. Željko Jukić
Izvođač vježbi
Ocjenjivanje
Dovoljan (2): 60-70% točnih odgovora
Dobar (3): 71-80% točnih odgovora
Vrlo dobar (4): 81-90% točnih odgovora
Izvrstan (5): 91-100% točnih odgovora
Opće kompetencije
Napredna znanja o namjenskoj proizvodnji, doradi, skladištenju i korištenju žitarica. Studenti ovladavaju znanjem o utjecaju ekoloških čimbenika na procese formiranja prinosa i kakvoće žitarica, te mogućnostima utjecaja agrotehničkim mjerama na te procese. Sposobnost analize tehnoloških procesa omogućuje korekciju standardnih agrotehničkih zahvata i mjera. Također se stječe sposobnost pravilnog uzorkovanja i analize bioloških, fizikalnih i kemijskih svojstava zrna i sjemena žitarica. Stečena znanja, sposobnosti i vještine omogućuju vođenje agronomski učinkovite, gospodarski opravdane i ekološki prihvatljive namjenske proizvodnje žitarica na vlastitom poljoprivrednom gospodarstvu ili u poslovnim subjektima.
Oblici nastave
- Predavanja
P - Laboratorijske vježbe
V - Vježbe u praktikumu
V - Terenske vježbe
V - Seminari
S
Ishodi učenja i način provjere
| Ishod učenja | Način provjere |
|---|---|
| Znanje o strateškom značaju i komparativnim prednostima proizvodnje strnih i prosolikih žitarica za hranu i krmu | 1. test znanja, završni pisani test, usmeni ispit |
| Znanje o životnom ciklusu, te sposobnost determinacije i analize najvažnijih bioloških, morfoloških i anatomskih svojstava zrna i sjemena žitarica | 1. i 2. test znanja, završni pisani test, usmeni ispit |
| Znanje, sposobnosti i vještine potrebne za organizaciju agronomski učinkovite, gospodarski opravdane i ekološki prihvatljive proizvodnje žitarica u danim agro-ekološkim i organizacijsko-tehničkim uvjetima | 1. test znanja, završni pisani test, usmeni ispit |
| Sposobnost analize proizvodnje, planiranja, davanja preporuka i provođenja agrotehničkih zahvata u tehnološkom procesu namjenske proizvodnje na razini sortne specifičnosti | 1. i 2. test znanja, seminarski rad, završni pisani test, usmeni ispit |
| Znanje o morfologiji i anatomiji najznačajnijih ratarskih kultura | 1. i 2. test znanja, završni pisani test, usmeni ispit |
| Sposobnost prepoznavanja različitih proizvoda namjenske proizvodnje i prerade žitarica, | 1. test znanja, završni pisani test, usmeni ispit |
| Vještina uzimanja reprezentativnog uzorka tijekom vegetacije, dorade i skladištenja žitarica | 2. test znanja, završni pisani test, usmeni ispit |
| Znanje o razlikama u proizvodnji, doradi i skladištenju merkantilnog zrna i sjemena žitarica | 1. i 2. test znanja, završni pisani test, usmeni ispit |
| Poznavanje brzih instrumentalnih metoda za određivanje hranjivosti i njihova valorizacija u usporedbi sa standardnim metodama | 2. test znanja, završni pisani test, usmeni ispit |
| Znanje potrebno za odabir odgovarajuće kemijske analize za procjenu hranjive vrijednosti žitarica | 2. test znanja, završni pisani test, usmeni ispit |
| Znanje, sposobnosti i vještine nužne za prikupljanje, analizu i prezentaciju relevantnih podataka iz stručne i znanstvene literature, te drugih izvora | Seminarski rad |
Način rada
Obveze nastavnika
Planiranje, organiziranje i održavanje predavanja i vježbi, te seminarskih radova i terenske nastave. Svi nastavni materijali su organizirani prema nastavnim cjelinama i dostupni u sustavu Merlin.
Obveze studenta
Redovito pohađanje nastave, izrada seminara, polaganje ispita.
Polaganje ispita
| Elementi praćenja | Maksimalno bodova ili udio u ocjeni | Bodovna skala ocjena | Ocjena | Broj sati izravne nastave | Ukupni broj sati rada prosječnog studenta | ECTS bodovi |
|---|---|---|---|---|---|---|
| 1. test znanja (T1) | 35% |
0-59% 60-70% 71-80% 81-90% 91-100% |
Nedovoljan (1) Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Izvrstan (5) |
28 | 72 | 2,5 |
| 2. test znanja (T2) | 35% |
0-59% 60-70% 71-80% 81-90% 91-100% |
Nedovoljan (1) Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Izvrstan (5) |
28 | 72 | 2,5 |
| Seminarski rad (S) | 30% |
0-59% 60-70% 71-80% 81-90% 91-100% |
Nedovoljan (1) Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Izvrstan (5) |
4 | 36 | 1,0 |
| UKUPNO | 100% | ((T1×35)+(T2×35)+(S×30))/100 | 60 | 180 | 6 |
| Elementi praćenja | Maksimalno bodova ili udio u ocjeni | Bodovna skala ocjena | Ocjena | Broj sati izravne nastave | Ukupni broj sati rada prosječnog studenta | ECTS bodovi |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Završni pisani test i usmeni dio ispita (ZI) | 70% |
0-59% 60-70% 71-80% 81-90% 91-100% |
Nedovoljan (1) Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Izvrstan (5) |
56 | 144 | 5 |
| Seminarski rad (S) | 30% |
0-59% 60-70% 71-80% 81-90% 91-100% |
Nedovoljan (1) Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Izvrstan (5) |
4 | 36 | 1 |
| Ukupno | 100% | ((ZI×70)+(S×30))/100 | 60 | 180 | 6 |
| Elementi praćenja | Opis | Rok | Nadoknada |
|---|---|---|---|
| 1. test znanja (T1) | Prvom testu znanja mogu pristupiti samo studenti koji redovito pohađanju nastavu. Pitanja prema održanim nastavnim jedinicama i ishodima učenja. | Tijekom održavanja nastave. | |
| 2. test znanja (T2) | Drugom testu znanja mogu pristupiti samo studenti koji redovito pohađanju nastavu i koji su položili 1. test znanja. Pitanja prema održanim nastavnim jedinicama i ishodima učenja. | Tijekom održavanja nastave. | |
| Seminarski rad (S) | Pisani rad, sadržaj i način izlaganja. Studenti pripremaju pisanu i usmenu prezentaciju prema danim uputama. Korištenje tuđeg rješenja je zabranjeno. | U zadnjem tjednu nastave. | |
| Završni pisani test i usmeni dio ispita (ZI) | Namijenjen je studentima koji nisu pristupili ili položili testove znanja. Završnom pisanom testu mogu pristupiti samo studenti koji su izvršili sve obveze prema predmetu. Usmeni dio ispita po potrebi. | Redoviti i izvanredni ispitni rokovi. Prijavljuje se u sustavu ISVU. | |
| Seminarski rad (S) | Pisani rad, sadržaj i način izlaganja. Studenti pripremaju pisanu i usmenu prezentaciju prema danim uputama. Korištenje tuđeg rješenja je zabranjeno. | U zadnjem tjednu nastave. |
Tjedni plan nastave
- P - Značaj žitarica u proizvodnji mlijeka, mesa i jaja. Struktura proizvodnje strnih i prosolikih žitarica u Hrvatskoj i svijetu. Komparativna prednost proizvodnje žitarica. Botanička sistematika, porijeklo i širenje pšenice. Razvoj proizvodnje i sortimenta u Hrvatskoj, fiziologija rasta i razvoja (vernalizacija, fotoperiodizam, fotosintetetski potencijal), zemljišno-klimatski uvjeti za proizvodnju i rasprostranjenost pšenice u Hrvatskoj i svijetu.
- P – Limitirajući klimatski čimbenici za proizvodnju ozimih i jarih formi pšenice. Limitirajući zemljišni čimbenici proizvodnje pšenice. Utjecaj klimatskih čimbenika na rast i razvoj usjeva u periodima sjetva-nicanja, nicanje-kraj jesenske vegetacije, zimska vegetacija, početak proljetne vegetacije-klasanje, klasanje-voštana zrelost, žetva.
- P - Namjenske tehnologije proizvodnje pšenice (za hranu i krmu). Plodosmjena, primarna i dopunska obrada tla, osnovna gnojidba mineralnim i organskim gnojivima, tipovi kultivara/sorata, izbor sorte za namjensku proizvodnju, rokovi, način i dubina sjetve. Mjere njege tijekom vegetacije (prihrane dušičnim gnojivima i zaštita od bolesti i štetnika), žetva pšenice. Utjecaj agrotehničkih zahvata i vremenskih prilika tijekom vegetacije i žetve na prinos, mlinarsku i pekarsku kvalitetu zrna pšenice. Utjecaj agrotehničkih zahvata na prinos sjemenskog usjeva.
- P – Gospodarski značaj, botanička sistematika, porijeklo, širenje i rasprostranjenost ječma. Biološke osobine i agro-ekološki uvjeti pogodni za proizvodnju. Tehnološki procesi namjenske proizvodnje ječma za stočarstvo i industriju. Tehnologije proizvodnje sjemenskog usjeva. Utjecaj agrotehničkih zahvata i vremenskih prilika tijekom vegetacije i žetve na pivarsku kakvoću ječma. Dormantnost sjemena ječma.
- P - Gospodarski značaj, botanička sistematika, porijeklo, širenje i rasprostranjenost ostalih strnih žitarica (raži, zobi i tritikalea). Biološke osobine i pogodni zemljišno-klimatski uvjeti za proizvodnju zobi, raži i tritikalea. Održive namjenske tehnologije proizvodnje raži, zobi i tritikalea za hranu i krmu. Tehnologije proizvodnje sjemenskog usjeva. Utjecaj agrotehničkih zahvata na hranjivu vrijednost zrna zobi i tritikalea. Dormantnost sjemena zobi, raži i tritikalea.
- P - Gospodarski značaj, botanička sistematika, porijeklo, širenje i rasprostranjenost kukuruza u Hrvatskoj i svijetu. Biološke osobine i pogodnost tala i klimatskih prilika za proizvodnju kukuruza u Hrvatskoj. Održive namjenske tehnologije proizvodnje kukuruza (suho zrno, vlažni klip i vlažno zrno, silaža cijele biljke). Plodosmjena, izbor hibrida za određenu namjensku proizvodnju i korištenje. Osnovna gnojidba i sustavi primarne i dopunske obrade tla za kukuruz.
- P – Rokovi, način i dubina sjetve kukuruza. Mjere njege tijekom vegetacije (međuredna kultivacija, navodnjavanje, zaštita od bolesti i štetnika). Tehnološka zrelost usjeva kukuruza. Berba kukuruza. Utjecaj agrotehničkih zahvata na hranjivu vrijednost zrna kukuruza. Tehnologije proizvodnje sjemena hibrida kukuruza. Prvi pisani test znanja.
- V – Razlike u morfologiji i anatomiji najznačajnijih strnih i prosolikih žitarica. Fenofaze usjeva žitarica prema ZCK i BBCH skali. Određivanje stadija rasta i razvoja strnih i prosolikih žitarica na nastavnom poligonu pokušališta Maksimir i u praktikumu Zavoda za specijalnu proizvodnju bilja.
- P - Gospodarski značaj, botanička sistematika, porijeklo, širenje i rasprostranjenost prosa, sirka i heljde. Biološke osobine i agro-ekološki uvjeti za proizvodnju sirka i prosa, te heljde kao uvjetne žitarice. Održive tehnologije proizvodnje za hranu i krmu. Studentima se dodjeljuju teme i upute za izradu seminarskih radova u pisanom obliku.
- P - Štete od korova u merkantilnoj i sjemenskoj proizvodnji žitarica. Principi suzbijanja korova u strnim i prosolikim žitaricama. Rokovi primjene herbicida. Pregled registriranih herbicida po vremenu primjene, mehanizmu i spektru djelovanja. Mogućnosti i ograničenja racionalne primjene herbicida u žitaricama.
- P- Dorada i skladištenje merkantilnog zrna i sjemena žitarica. Sušenje merkantilnog zrna i sjemena žitarica. Skladišta i organizacija rada u skladištu. Uvjeti za uskladištavanje (temperatura i vlaga, temperatura zraka i zrna, vlaga zrna i relativna vlaga zraka, ravnotežna vlažnost, kritični količina vode u zrnu). Gubici u kakvoći i masi žitarica tijekom skladištenja. Tehnološki proces proizvodnje brašna. Tehnološki proces proizvodnje slada. Tehnološki procesi prerade kukuruza (suho i vlažno mljevenje, proizvodi mljevenja).
- V - Analize prosječnih i radnih uzoraka kod prijama žitarica u skladišta. Parametri kakvoće pšenice za proizvodnju mlinskih proizvoda. Količina i vrste primjesa u žitaricama. Biološka svojstva sjemena žitarica (disanje, dormantnost i klijanje). Fizička svojstva zrnatih proizvoda (hektolitarska masa, masa 1000 zrna, specifična masa, sipkost, raslojavanje, poroznost, sorpcijska svojstva zrnene mase).
- P – Žitarice kao osnovi izvor energije u hranidbi životinja. Građa i kemijski sastav (škrob, šećeri, proteini, lipidi, vlakna, minerali, antinutritivne tvari) zrna žitarica. Utjecaj mljevenja zrna žitarica na hranjivu vrijednost za perad i preživače. Probavljivost i kinetika razgradnje škroba iz zrna žitarica. Toplinski tretmani zrna žitarica. Mikotoksini na zrnu žitarica.
- V - Hranjiva vrijednost kukuruznog zrna i kukuruzne silaže. Hranjiva vrijednost sjenaže združenih usjeva žitarica i leguminoza. Pravilno uzorkovanje zrna, silaže i sjenaže za analize hranjivosti. Kemijske metode u analizi žitarica (osnovna kemijska analiza, određivanje sadržaja škroba, šećera, detergent vlakana, minerala i vitamina). Primjer sastavljanja obroka na temelju referentnih vrijednosti i rezultata kemijskih analiza.
- S - Prezentacije seminarskih radova i rasprava.
Obvezna literatura
- Gotlin, J., A. Pucarić. 1979. Specijalno ratarstvo (I. dio). Sveučilišna naklada Liber, Zagreb.
- Gotlin, J. i sur. 1967. Suvremena proizvodnja kukuruza. Agronomski glasnik, Zagreb.
- Gotlin, J. 1989. Osnovni principi suvremene tehnologije proizvodnje pšenice. Interna skripta, Zavod za specijalnu proizvodnju bilja, Agronomski fakultet, Zagreb.
- Pucarić, A. 1992. Proizvodnja sjemena hibrida kukuruza. Grafička škola u Zagrebu, Zagreb.
- Pucarić, A. 1991. Suvremene osnove tehnologije proizvodnje raži. Interna skripta, Zavod za specijalnu proizvodnju bilja, Agronomski fakultet, Zagreb.
Preporučena literatura
- White, P.J., Johnson, L. A. 2003. Corn: Chemistry and Technology. American Association of Cereal Chemists, Inc., USA.
- Heyne, E.G. 1987. Wheat and Wheat Improvement. American Society of Agronomy, USA.
- Henry, R.J. Kettlewell, P.S. 1996. Cereal Grain Quality. Chapman & Hall, London, UK.
- Forsberg, R.A. 1985. Triticale. CSSA Pub. No. 9:1-82. Pub. CSSA, Wisc., USA.
- Bushuk, W. 2001. Rye: Production, Chemistry, and Technology (2nd ed.), AACC, St. Paul, MN, USA.
Sličan predmet na srodnim sveučilištima
- Field Crops Cereals, The University of Nottingham, Velika Britanija.
- Cereals, Harper Adams University, Velika Britanija.