Obrana doktorskog rada: Darko Cenbauer, dipl. ing. agr.

Evaluacija klonskih kandidata 'Graševine' (Vitis vinifera L.) izdvojenih u kutjevačkom vinogorju
19.12.2023. u 10 sati, dvorana na Vinogradarsko-vinarskom pokušalištu Jazbina, Jazbina 142.

Mentor:

• izv. prof. dr. sc. Darko Preiner, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Povjerenstvo za obranu rada:

• izv. prof. dr. sc. Zvjezdana Marković, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
• dr. sc. Ivana Tomaz, viši znan. sur., Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
• doc. dr. sc. Josip Mesić, Fakultet turizma i ruralnog razvoja u Požegi, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Sažetak

'Graševina’ predstavlja najznačajniju sortu vinove loze u Hrvatskoj, koja zauzima gotovo jednu četvrtinu svih vinogradarskih površina u zemlji.  

‘Graševina’ se uzgaja uglavnom u regijama kontinentalne Hrvatske, s posebnim naglaskom na vinogradarskoj regiji Slavonije i hrvatskog Podunavlja, gdje se nalazi 85 % posađenih vinograda. Klonska selekcija ‘Graševine’ započela je 2004. godine u kutjevačkom vinogorju. Kroz postupak masovne pozitivne klonske selekcije ustanovljena je unutarsortna varijabilnost unutar populacije, što je omogućilo izdvajanje perspektivnih klonskih kandidata. Nakon zdravstvenog testiranja, broj klonskih kandidata sužen je na dvanaest, koji su se istaknuli po pozitivnim karakteristikama u odnosu na prosjek populacije. Na tim kandidatima nastavljen je postupak individualne klonske selekcije.

U ovom istraživanju provedena je evaluacija učinkovitosti individualne klonske selekcije kod sorte ‘Graševina’ u završnoj fazi, s ciljem identificiranja najperspektivnijih kandidata za daljnju registraciju klonova. Poljsko istraživanje je obuhvatilo dvije godine (2015. i 2016.) na jednoj lokaciji (Radovanci) te je analizirana varijabilnost 12 klonskih kandidata ‘Graševine’ posađenih na dvije različite podloge (Vitis berlandieri x Vitis riparia K5BB i Vitis berlandieri x Vitis riparia SO4). Podaci o prinosu i uvometrijska mjerenja su prikupljena za svaki klonski kandidat sorte ‘Graševine’. Kemijskom analizom provedeno je određivanje sadržaja šećera, ukupne kiselosti, pH-vrijednosti, koncentracije pojedinačnih organskih kiselina te analizu organskih hlapljivih spojeva koji doprinose aromi grožđa.

Utvrđene su značajne razlike između 12 istraživanih klonskih kandidata u svim ispitivanim svojstvima. Značajan utjecaj na njihova svojstva imale su dvije godine istraživanja sa značajnim razlikama u vremenskim uvjetima, kao i dvije podloge u istraživanjima. Dobiven je jasan uvid u razlike u aromatskom profilu istraživanih klonova te na koji način različiti vremenski uvjeti, posebno visoke temperature, ali i dvije istraživane podloge mogu utjecati na navedenu grupu spojeva kod ‘Graševine’. Dio rezultata ovog istraživanja korišten je u daljnjem vrednovanju sorte ‘Graševine’ i njenih klonskih kandidata, što je na naposljetku rezultiralo registracijom četiri klona: OB-412, OB-414, OB-435 i OB-445 u 2018. godini.

Ključne riječi: klonska selekcija, unutarsortna varijabilnost, podloga, kakvoća grožđa, aromatski profil, 'Graševina'