Najčešće postavljena pitanja
- Zašto upisati Agronomski fakultet?
Proizvodnja hrane oduvijek je bila najvažnija ljudska djelatnost. Bez obzira na tehnološki razvoj koji je život ljudi uvelike promijenio te doveo do pojave brojnih novih zanimanja, uzgoj bilja i domaćih životinja ostaje nezamjenjiv za život ljudi na zemlji.
Poljoprivreda je najstarije ljudsko zanimanje, no danas je daleko od djelatnosti naših baka i djedova.
Agronomima su potrebna vrlo raznolika znanja koja objedinjuju različita znanstvena područja od prirodoslovnog, biotehničkog i tehničkog pa do društveno-humanističkog i umjetničkog jer se uz proizvodnju hrane, bave očuvanjem, zaštitom i održivim korištenjem prirodnih resursa kao i uređenjem krajobraza i okoliša. Poljoprivredna proizvodnja moderna je i tehnološki napredna djelatnost koja zahtijeva visoko obrazovane i specijalizirane stručnjake. Nakon što ste u srednjoj školi stekli brojna teorijska znanja i često se pitali čemu takva znanja uopće služe, studij agronomije donijet će vam pravo osvježenje i izazov. Na Agronomskom fakultetu stečena teoretska znanja nalaze svoju primjenu u praksi pa su obrazovanje, ali i rad u području poljoprivrede zanimljivi i raznovrsni.
Agronomi imaju vrlo odgovorno zanimanje jer mogu svojim radom značajno utjecati na mnoge aktualne probleme današnjeg svijeta kao što su glad, siromaštvo i očuvanje okoliša.
Kvalitetna hrana preduvjet je zdravlja i dobrobiti ljudi, ali i životinja. Međutim, hrana za čovječanstvo nije samo osnovna ljudska potreba, već i zadovoljstvo, nezaobilazan je dio društvenih zbivanja kojima se obilježavaju svi važni događaji u ljudskom životu.
- Kako upisati Agronomski fakultet?
Prijediplomski studiji upisuju se preko portala www.postani-student.hr gdje uvijek možete pronaći relevantne informacije o upisnim kvotama i uvjetima upisa. Za upis na studijske programe boduju se ocjene iz srednje škole, rezultati na ispitima državne mature i dodatna postignuća.
Za upis na diplomske studije svake godine raspisuje se natječaj i objavljuje na mrežnoj stranici fakulteta i na stranici Sveučilišta u Zagrebu. U natječaju se nalaze sve informacije o uvjetima upisa i upisnim kvotama. Za željeni diplomski studij diplomski studij ne morate nužno imati završeni prijediplomski studij na Agronomskom fakultetu. Dovoljan je srodni studij s nekoga drugog fakulteta ili Sveučilišta. No, u tom slučaju možete očekivati da postoji mogućnost da dobijete neke razlikovne kolegije koje trebate položiti, a koji su nužni za kvalitetno praćenje ostale nastave.
Za sve ostale informacije kontaktirajte Studentsku referadu.
- Što znači STEM područje?
Pojam STEM dolazi iz engleskog jezika, predstavlja akronim početnih slova četiriju područja – science, technology, engineering i mathematics (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) i usvojen je kod nas iz američkog obrazovnog sustava. U našem obrazovnom sustavu u STEM područja znanosti ubrajaju se studijski programi u biotehničkom, tehničkom, biomedicinskom i prirodnom području znanosti.
Agronomski fakultet ubraja se u STEM područje znanosti s obzirom da je agronomija dio biotehničkih znanosti. Prema tome, studenti Agronomskog fakulteta imaju pravo prijaviti se i na STEM stipendije Ministarstva znanosti i obrazovanja.
- Kako su organizirani studijski programi?
Studijski programi prema kojima se trenutno izvodi nastava na Agronomskom fakultetu provode se od 2005./2006. godine. Usklađeni su s Bolonjskom deklaracijom kojom se Republika Hrvatska opredijelila za uključivanje u jedinstveni europski visokoobrazovni prostor (EHEA). Cilj studijskih programa je, primjenom najviših akademskih standarda, omogućiti studentima vrhunsku izobrazbu te stjecanje najnovijih znanstvenih i stručnih znanja i vještina iz područja agronomije i srodnih znanosti. Studiji po Bolonjskom procesu zamišljeni su s puno fleksibilnijom strukturom, čime se studentima htjelo omogućiti kreiranje vlastitog obrazovnog profila u skladu s osobnim preferencijama, odnosno željenim zanimanjem ili planiranim nastavkom obrazovanja. Dio predmeta (modula) obavezan je za studente nekog studija, a uz obavezne predmete na svakom je studiju utvrđen i popis izbornih predmeta s kojeg studenti upisuju samo dio. Studenti mogu upisati i predmete na nekom drugom studiju na Agronomskom fakultetu ili na drugim srodnim fakultetima unutar Sveučilišta u Zagrebu, ali i na drugim sveučilištima u zemlji i inozemstvu.
Programom svakog studija predviđena je izrada stručnog projekta koji omogućava studentima stjecanje znanja problemskim učenjem (problem based learning). Pod vodstvom mentora studenti rade u timu na zajedničkom projektu (organizacija neke proizvodnje, analiza stanja i donošenje poslovne odluke i sl.), pri čemu se od njih očekuje da se dogovore o podjeli posla, provedu istraživanje i analiziraju rezultate, kao i da napišu i usmeno prezentiraju projekt. Stručna praksa obavezna je za sve studijske programe, u trajanju od 120 sati.
Prijediplomski studiji traju 6 semestra s ukupnim nastavnim opterećenjem studenta 180 ECTS bodova. Studij završava obranom završnog rada. Završni rad zamišljen je kao pisani stručni rad u kojem student mora pokazati poznavanje osnova struke, snalaženje u prikupljanju informacija i sustavno planiranje i rješavanje tehnoloških operacija. Nakon završetka trogodišnjeg prijediplomskog studija pristupnik stječe stručni naziv: prvostupnik/ca agronomije odnosnog studija.
Diplomski studiji traju četiri semestra, a ukupno opterećenje studenta iznosi 120 ECTS boda. Studij završava obranom diplomskog rada, individualno pisanog rada kojem prethodi istraživački rad u trajanju od 3 do 6 mjeseci što je predviđeno u 4. semestru studija. Po završetku diplomskog studija stječe se stručni naziv magistar struke uz naznaku studija i usmjerenja. Znanja i vještine stečene na diplomskom studiju osposobljavaju magistre inženjere agronomije za rješavanje složenih problema u znanosti i struci te im omogućavaju zaposlenja na vodećim položajima u javnim, državnim i privatnim poduzećima, kao i vođenje tehnološki zahtjevnih procesa unutar uže struke svog studija. Završeni diplomski studij omogućava također daljnje znanstveno usavršavanje nastavkom studiranja na trogodišnjem sveučilišnom poslijediplomskom doktorskom studiju ili na nekom od specijalističkih studija na Agronomskom fakultetu ili drugdje.
- Što je razredbeni postupak, za koje studije se polaže?
Pri upisu bilo kojeg prijediplomskog studija na Agronomskom fakultetu (osim Krajobrazne arhitekture) maksimalno je moguće ostvariti 1000 bodova i to na temelju: prosjeka ocjena u srednjoj školi (do 400 bodova) i položenih ispita na državnoj maturi (do 600 bodova).
Za upis na studij Krajobrazna arhitektura, osim prosjeka ocjena u srednjoj školi i bodova s državne mature, potrebno je položiti i ispit dodatne provjere specifičnih znanja, vještina i sposobnosti. Ispit se dijeli na provjeru likovne sposobnosti, provjeru predispozicije za kreativnost rješenjem jednoga prostornog problema i provjeru sposobnosti uočavanja i brzog zaključivanja. Ocjena grafičko-likovnih sposobnosti provodi se provjerom vizualne memorije, inteligencije i zapažanja i to kroz crtanje zadane cjeline uživo, po sjećanju, ili prema predlošku, prikazom volumena i projekcija na plohu. Ocjena sposobnosti opažanja i čitanja postojećih krajobraznih prostora i njihovih odnosa, kao i provjera oblikovanja novih krajobraznih struktura provodi se na osnovu uočenih ili zadanih elemenata. Sposobnost uočavanja i brzog zaključivanja standardni je test koji provode stručnjaci psiholozi s Filozofskog fakulteta. Da bi prešao razredbeni prag pristupnik mora na svakom od prva dva testa ostvariti najmanje 40% bodova (na svakom od testova od ukupno 200 bodova mora ostvariti najmanje 80 bodova) i na trećem testu najmanje 30% bodova (od ukupno 100 bodova mora ostvariti najmanje 30 bodova).
Više informacija o razredbenim postupcima možete pronaći u rubrici upisi – prijediplomski studij
- Koje prijediplomske studije mogu upisati?
Na Agronomskom fakultetu možete upisati jedan od 9 prijediplomskih studijskih programa, ovisno o području koje vas najviše zanima. U rubrici studiji svaki je studijski program detaljno obrađen , a ovdje ćemo samo pobrojati i ukratko opisati svaki:
Omogućava stjecanje multidisciplinarnog znanja iz područja poljoprivrede, ekonomije, ruralnog razvoja i ruralne sociologije. Nakon završenog trogodišnjeg studija spoznati ćete ulogu poljoprivrede u gospodarstvu Hrvatske i Europske unije, moći ćete primijeniti znanja iz menadžmenta i marketinga u pokretanju i vođenju vlastitog posla u agrobiznisu, analizirati poslovnu uspješnost poljoprivrednih gospodarstava te oblikovati mjere i programe ruralnog razvoja.
Mogućnost spoznaje i upoznavanja s funkcioniranjem temeljne ekološke jedinice u poljoprivredi. Na ovom studiju naučiti ćete iskazati sveobuhvatno temeljno znanje o ekologiji i funkcijama agroekosustava u smislu kruženja tvari, vodenih resursa, bioraznolikost i uloga tla. Ovaj studij omogućava razumijevanje povezanosti poljoprivrede i njene uloge u očuvanju okoliša i prirodnih resursa na nacionalnoj i globalnoj razini.
Omogućuju stjecanje znanja potrebnih za rad s domaćim životinjama, odnosno uzgoj konja, goveda, ovaca, koza, svinja i peradi. Osim toga proučavaju se i ribarstvo, lovstvo, pčelarstvo, uzgoj magaraca, pasa, kunića i krznaša, hranidba i selekcija domaćih životinja, kućnih ljubimaca i dr. Tijekom studija razmatra se široko područje raznolikog odnosa čovjeka i životinja, uključujući proizvodnju i preradu hrane i ostalih životinjskih proizvoda, rekreaciju i ekologiju.
Oblikuju stručnjake za rad u proizvodnji ratarskog, industrijskog i krmnog bilja. Na studiju ćete učiti o važnosti i načinu provedbe najvažnijih agrotehničkih zahvata, tehnologiji proizvodnje glavnih poljoprivrednih kultura u Hrvatskoj, stvaranju novih sorata i proizvodnji sjemena i još mnogo toga vezanog uz uzgoj bilja.
Studij nastao kao odgovor na sve veću potražnju za prehrambenim proizvodima proizvedenim po načelima održivog gospodarenja, uz što racionalniju uporabu agrokemikalija i energije te očuvanje prirodnih ekosustava. Iako se u javnosti često percipira kao „povratak na staro“, radi se o sustavu proizvodnje koji zahtjeva dobro razumijevanje bioloških procesa, odnosa između poljoprivrednih kultura i drugih organizama, te mehanizama koji reguliraju agro-ekosustav.
Obrazuje stručnjake koji se bave zdravstvenim stanjem biljaka i sprječavanjem gubitaka koje poljoprivrednim kulturama nanose bolesti, štetnici i korovi te načinima njihova suzbijanja. Osim što ćete učiti o osnovnim značajkama uzgoja ratarskih, povrtlarskih i drvenastih kultura, naučiti ćete o najvažnijim štetnim organizmima koji ugrožavaju proizvodnju, upoznat ćeš se s osnovnim značajkama pojedinih skupina pesticida kao i metodama zaštite poljoprivrednih kultura od štetnih organizama.
Zajednički naziv za uzgoj voća, povrća, vinove loze i ukrasnog bilja. Tehnologija uzgoja hortikulturnih vrsta u polju i zaštićenim prostorima, uređenju okoliša, proizvodnji sadnog materijala, preradi voća i povrća, uzgoju ljekovitog i aromatičnog bilja, proizvodnji vina i slično. Hortikulturna proizvodnja visoko je profitabilna i tehnološki napredna te zahtijeva dobro obrazovane stručnjake.
Interdisciplinarni studij koji obrazuje stručnjake u području oblikovanja, planiranja i upravljanja krajobrazima, a znanja na kojima se temelji djelatnost krajobrazne arhitekture proizlaze iz brojnih područja kao što su: prirodoslovno-ekološke, društveno-ekonomske, tehničke i oblikovne te planerske discipline. Podrazumijeva i obuhvaća zaštitu krajobraza, očuvanje i unaprjeđenje prirodnog i kulturnog naslijeđa, zaštitu prirodnih resursa racionalnim korištenjem zemljišta, zaštitu i obnovu povijesnih perivoja kao i organizaciju, oblikovanje i izgradnju novih krajobraza, odnosno projektiranje svih vanjskih prostora.
Kroz studij ćete usvojiti znanja o konstruiranju i razvoju poljoprivrednih strojeva, postrojenja i poljoprivrednih objekata, interakciji strojeva i tla, navodnjavanju i odvodnji te unaprjeđenju tehnologije u području precizne poljoprivrede i obnovljivih izvora energije. Studij obuhvaća i područja tehnologije dorade, prerade, skladištenja i hlađenja poljoprivrednih proizvoda, kao i proizvodnje biogoriva iz poljoprivredne biomase.
- Postoji li mogućnost upisa izvan kvote uz plaćanje školarine tzv. izvanredno studiranje?
Na Sveučilište u Zagrebu Agronomskom fakultetu nema mogućnosti izvanrednog studiranja, svi studiji su redovni.
- Kako dobiti priznavanje ispita ako smo ranije studirali na drugom fakultetu?
Ako je student ranije studirao na drugom fakultetu, za priznavanje ispita, treba se javiti predmetnom nastavniku koji u većini slučajeva traži samo prijepis ocjena (s drugog fakulteta) na kojem je vidljivo da je student predmet položio.
- Koje su mogućnosti zaposlenja nakon završenog Agronomskog fakulteta?
Nakon završenog studija steći ćete potrebna znanja i vještine za obavljanje poslova upravljanja i vođenja proizvodnje kako na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, tako i u većim poljoprivrednim poduzećima. U slučaju interesa za rad u javnom ili privatnom sektoru možete raditi na poslovima u uredima državne uprave i lokalne samouprave u domeni poljoprivrede i ruralnog razvoja kao suradnik u istraživačkim institucijama, kao trgovački predstavnik i marketinški stručnjak u agrobiznisu, projektant, menadžer, tehnolog ili voditelj proizvodnje, prema vrsti završenog studijskog programa i usmjerenja. U slučaju da želite stečeno znanje prenijeti na mlađe naraštaje, možete se odlučiti za karijeru nastavnika u srednjoj strukovnoj školi ili profesora na veleučilištima i sveučilištima.
Evo i nekih od primjera:
- tehnolog ili voditelj proizvodnje na vlastitom obiteljskom gospodarstvu ili poljoprivrednim poduzećima u biljnoj i stočarskoj proizvodnji, u ribogojilištima i lovištima;
- voditelj proizvodnje i tehnolog u proizvodnji ratarskih kultura, voća, povrća, cvijeća i drugog ukrasnog bilja na otvorenom i u zaštićenim prostorima;
- voditelj proizvodnje i tehnolog u rasadniku voćnih, loznih i sadnica ukrasnog bilja;
- voditelj uzgoja domaćih životinja – goveda, svinja, ovaca i koza, konja, čistokrvnih pasa i peradi;
- voditelj proizvodnje i tehnolog u animalnoj proizvodnji, akvakulturi, marikulturi, proizvodnji školjaka i u pčelarstvu;
- menadžer, tehnolog, voditelj proizvodnje ili prodaje u poduzećima za proizvodnju ili distribuciju sjemena i presadnica;
- menadžer, tehnolog ili voditelj proizvodnje u mljekarskoj industriji , vinarijama i prehrambenoj industriji;
- voditelj proizvodnje i tehnolog u poduzećima za preradu i promet poljoprivrednih proizvoda ;
- tehnolog ili voditelj proizvodnje u postrojenjima za proizvodnju biogoriva;
- menadžer, tehnolog, voditelj proizvodnje ili prodaje u poduzećima za proizvodnju i promet poljoprivrednih inputa – sjemena, zaštitnih sredstava i mineralnih gnojiva;
- menadžer, tehnolog, voditelj proizvodnje ili prodaje u tvrtkama za proizvodnju i promet poljoprivrednih strojeva, uređaja i opreme, sustava za navodnjavanje i odvodnju;
- tehnolog za zaštitu bilja;
- oplemenjivač (selekcionar) u institutima za oplemenjivanje bilja i stočarskim selekcijskim centrima;
- projektant i voditelj izvedbe projekata sustava za navodnjavanje i odvodnju, održavanja i njege gradskog zelenila i krajobraznog uređenja;
- savjetodavac u poljoprivrednoj savjetodavnoj službi ili konzultant u stručnim službama i agencijama, trgovački predstavnik ili marketinški stručnjak;
- suradnik u uredima državne uprave i lokalne samouprave u području poljoprivrede i ruralnog razvoja;
- inspektor u državnoj ili županijskoj inspekcijskoj službi ili suradnik u ustanovama za zaštitu okoliša, kulturnog krajobraza, prirodne i kulturne baštine;
- suradnik za pripremu prostorne dokumentacije (prostornih, regionalnih, urbanističkih, ruralnih i krajobraznih planova) u ustanovama i zavodima za prostorno planiranje;
- istraživač ili voditelj laboratorija za kontrolu proizvodnje i prometa poljoprivrednih proizvoda;
- nastavnik u srednjoj strukovnoj školi ili na veleučilištu, znanstvenik u znanstveno-istraživačkom institutu i nastavnik na sveučilištu.
Više informacija možete pronaći na stranicama CPSK - Centra za podršku studentima i karijerno savjetovanje.
- Kakvu podršku u studiranju mogu očekivati na Agronomskom fakultetu?
Tijekom studiranja na Agronomskom fakultetu svaki student može se osloniti na stručno osoblje koje ga vodi kroz cijeli proces. Na svakom predmetu osim profesora koji je voditelj, zaduženi su i brojni suradnici (asistenti) koji vode studente kroz praktične vježbe, pomažu pri izradi seminara i u pripremi za kolokvije i ispite. Također, svaki od nastavnika ima određeno vrijeme za konzultacije. U vrijeme konzultacija studenti se mogu obratiti nastavnicima s bilo kojim pitanjima vezano uz gradivo te u slučaju nerazumijevanja, nastavnici uvijek mogu pomoći, ponoviti i objasniti. Osim nastavnika, studentska referada pomaže studentima u svim pitanjima vezanim uz upise predmeta, upise godine, plaćanja, prijepis ocjena, prijavu ispita i slično.
Osim u nastavi, stalnu podršku studentima pruža Centar za podršku studentima i karijerno savjetovanje (CPSK). CPSK je središnje mjesto koje pruža studentima podršku za vrijeme studiranja, prilikom planiranja i razvoja karijere te razvoja osobnih vještina. Podrška učinkovitijem studiranju, unapređenje kvalitete studiranja i što uspješnija tranzicija na tržište rada studentima su omogućeni kroz informiranje, dodatne oblike edukacija, individualna i grupna savjetovanja, psihološko savjetovanje, tutorstvo, poticanje studenata na uključivanje u izvannastavne aktivnosti te umrežavanje s poslodavcima.
- U koje studentske udruge se mogu učlaniti tijekom studiranja?
Na Agronomskom fakultetu djeluju raznovrsne studentske udruge kako bi vrijeme provedeno na Fakultetu bilo još cjelovitije. U nastavku su predstavljene aktivne udruge s kratkim opisom:
Studentski zbor Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Studentski zbor Agronomskog fakulteta studentsko je izborno predstavničko tijelo koje štiti interese studenata, sudjeluje u radu i odlučivanju u tijelima Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta te predstavlja studente u sustavu visokog obrazovanja. Sastoji se od 15 članova koji se biraju na mandat od 2 godine. Angažman u Studentskom zboru je na volonterskoj bazi, no studenti koji se odluče za ovaj oblik izvannastavne aktivnosti stječu komunikacijske i organizacijske vještine te poznanstva za cijeli život.
IAAS – International Association of Students in Agriculture and Related Sciences
Međunarodna udruga studenata agronomije osnovana 1957 g. u Tunisu. Trenutno je jedina udruga studenata agronomije s međunarodnim karakterom. IAAS je mjesto gdje studenti agronomije iz cijeloga svijeta upoznaju jedni druge, nove kulture i načine razmišljanja, putuju diljem svijeta i uče o svim aspektima poljoprivrede i srodnim znanostima iz prve ruke sa svojim budućim kolegama. Ciljevi IAAS-a su promicanje razmjene znanja, informacija i ideja među studentima te unaprjeđenje međusobno razumijevanje između zemalja i kultura.USKA - Udruga Studenata Krajobrazne Arhitekture
Udruga okuplja studente zainteresirane za unaprjeđenje škole krajobrazne arhitekture iz studentske perspektive, rad na zajedničkim projektima, druženja i promociju krajobrazno-arhitektonske struke općenito. Udruga tijekom akademske godine organizira niz radionica, projekata, suradnji s drugim fakultetima u Hrvatskoj kao i na međunarodnoj razini, domjenaka, ali i neformalnih okupljanja uz roštilj. Naša glavna filozofija je: “Ako imaš ideju, pridruži se i radi.”
KSA - Klub studenata Agronomskog fakulteta
KSA je udruga osnovana 2016. godine koja okuplja studente Agronomskog fakulteta, posebice brucoše te nastoji ostvariti njihove društvene, kulturne i obrazovne interese koji se ne mogu steći kroz formalno obrazovanje. Udruga organizira različite projekte i aktivnosti poput skupova, tribina, seminara, radionica i ostalih događaja društvenog, humanitarnog i sportskog karaktera, kao i izlete. Cilj Udruge je i promicanje teorijskih i praktičnih znanja iz područja agronomije i srodnih znanosti te unaprjeđivanje znanstveno-stručne osposobljenosti studenata.
SUAF - Sportska udruga Agronomskog fakulteta
SUAF osnovana je 2003. godine s ciljem organiziranja i provođenja sportskih aktivnosti studenata i djelatnika Agronomskog fakulteta. U sportskim natjecanjima na fakultetskoj, sveučilišnoj i međunarodnoj razini, svake godine sudjeluje oko 350 studenata i 50-ak djelatnika Agronomskog fakulteta. Studenti - sportaši Agronomskog fakulteta na najbolji način predstavljaju svoj Fakultet na Sveučilišnom prvenstvu Grada Zagreba, na državnom sveučilišnom prvenstvu te na europskim studentskim prvenstvima i manifestacijama. SUAF skrbi o studentima zainteresiranim za sudjelovanje u novim oblicima sportskih natjecanja tzv. e-sportu te u suradnji s nastavnicima Katedre za tjelesnu i zdravstvenu kulturu promiče sportsku kulturu i sportsko navijanje na utakmicama nagrađujući najbolje i originalne navijačke transparente studenata Agronomskog fakulteta.
- Koje izvannastavne aktivnosti postoje na Fakultetu?
Ukoliko želite steći dodatna znanja i kompetencije koje nisu dio opterećenja propisanog studijskim programima, imate se priliku uključiti u brojne izvannastavne aktivnosti koje su ponuđene na Agronomskom fakultetu. Neke od njih su rad na znanstvenom ili stručnom projektu, znanstvenom skupu, demonstratura, studenti tutori, predstavljanje Fakulteta u sveučilišnim ili drugim tijelima relevantnim za sustav znanosti i visokog obrazovanja ili uključivanje u neku od studentskih udruga. Agronomski fakultet trenutno broji 17 izvannastavnih aktivnosti – istraživačkih grupa, a broj im raste iz dana u dan. Možete se pridružiti bilo kojoj istraživačkoj grupi ovisno o preferencijama: Agroenergetska grupa, Ampelografska grupa, Art u fitomikologiji, Botanička grupa, Entomološka grupa, Gljivarska grupa, Herbološka grupa, Istraživačka grupa za analizu grožđa i vina, Lovačka grupa, Mala studentska destilerija, Mehanizatorska grupa, Ozelenjivanje zajedničkih interijera Fakulteta, Prerada stolnog grožđa, Ratarska grupa, Vinarska grupa, Voćarska grupa i Vrtlarska grupa.
Rad i angažman u istraživačkoj grupi će biti upisan u dodatak diplomi (diploma supplement).
Više informacija možete pronaći na stranici izvannastavnih aktivnosti.