Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Naseljavanje, migracije, kondicija i prehrana ugrožene jegulje (Anguilla anguilla) u mediteranskim ekosustavima Hrvatske i Crne Gore

Naziv natječaja: Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Crne Gore o znanstvenoj i tehnološkoj suradnji

Izvor financiranja: Bilateralni, MZOS - Crna Gora

Ukupna vrijednost: 30 370,00 EUR

Početak provedbe: 01. 03. 2015.

Završetak provedbe: 31. 12. 2016.

Sažetak

Jegulja (Anguilla anguilla) ima zmijoliko tijelo, pokriveno sitnim ljuskama duboko usađenim u kožu, tako da je koža glatkog izgleda. Dostiže dužinu od 50 cm (mužjaci), do 133 cm (ženke). Dostiže maksimalnu težinu 6,6 kg (Froese and Pouly, 2014). Prosječan životni vijek je 15-20 godina, dok je maksimalna zabilježena starost 88 god (Froese and Pouly, 2014). Prirodno je prisutna u vodama koje su povezane sa morem. Ima veliku sposobnost adaptacija tako da može živjeti u potpuno čistoj vodi, kao i slanoj vodi do 45 promila. Najveći dio života provodi u slatkoj vodi, a zbog razmnožavanja migrira u Sargaško more (Meksički zaljev). Jegulja je tek 2010 stavljena na IUCN crvenu listu ugroženih vrsta, a postoje preporuke od strane Europske unije kao i General Fisheries Commission for the Mediterranean za njenim stalnim monitoringom. Nalazi se na Anex-u III Barcelonske konvencije, a postoji posebna EU direktiva o jegulji EC No. 1100/2007. Ranih 80-tih primijećeno je opadanje stoka jegulja Anguilla anguilla (L.) na Europskom kontinentu (Dekker, 2000). Ribarski podaci ukazuju da je stok jegulja na povijesnom minimumu – razina novačenja u odnosu na podatke iz 1960-te godine pala na 1% (Maes i Volckaert, 2007). Uzroci opadanja nisu posve jasni pa postoji vise teorija što je uzrok tome (Castonguay i sur., 1994) uključujući klimatske promjene koje se dešavaju u morima i oceanima, redukciju dostupnih slatkovodnih staništa, zagađenjima kao i preveliki izlov. Posebno hidrocentrale utječu na lošu migraciju jegulja iz donjih u gornje tokove rijeka (Behrmann-Godel i Eckmann 2003). Opadanje stoka jegulja zamijećeno je i u Hrvatskim krškim rijekama (Piria i sur., 2013), a pretpostavlja se da je u Crnogorskim rijekama slična situacija budući da predstavlja ekonomski važnu vrstu. Nažalost, precizni podaci o stanju populacije na području Crne Gore NE POSTOJE. Dostupni su samo podaci o potencijalnim mjestima gdje može biti registrirana na području Crne Gore (Marić i Milošević, 2011). U prošlosti jegulja se znatno iskorištavala u komercijalne svrhe u Hrvatskoj (Basioli 1957). U rijeci Neretvi se godišnji izlov kretao od 68 850 do 70 000kg (Morović 1948; Basioli 1957). U novije vrijeme, komercijalni lov na jegulje još uvijek je prisutan u rijeci Neretvi, ali godišnja kvota nije propisana u Hrvatskoj, a nepoznato je i područje u kojem se lovi. Godišnji ulov opada što pokazuju i nedavna istraživanja (Glamuzina i sur., 2008). U ostalim Hrvatskim rijekama samo športski ribolov je dozvoljen. Na ovim prostorima vrlo je malo istraživanja provedeno na jeguljama. Dostupni podaci u Hrvatskoj se odnose na dužinsko masene odnose jegulje iz Vranskog jezera i rijeke Zrmanje (Popović i sur., 1984), rijeke Neretve (Dulčić i Glamuzina 2006), Rijeka Jadro i Žrnovnice (Piria i sur., 2014) i istraživanja teških metala u mesu jegulje (Has-Shon i sur., 2006). U Crnoj Gori nema niti jedno sveobuhvatno istraživanje koje je provedeno na ovoj vrsti. Stoga je neophodno provesti ovo istraživanje u cilju boljeg razumijevanja jegulje, uspostaviti plan stalnog monitoringa i razviti planove upravljanja u Hrvatskoj i Crnoj Gori. Osim toga, buduće analize bioloških osobina jegulja na prostoru Mediterana su neophodne (Yalcin-Ozdilek et al., 2006).

Voditelji

prof. dr. sc. Marina Piria
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Suradnici

izv. prof. dr. sc. Nikica Šprem
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

doc. dr. sc. Daniel Matulić
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

izv. prof. dr. sc. Tea Tomljanović
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet