Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Utjecaj fitogenih dodataka na kvalitetu jaja i zdravstveni status kokoši nesilica

Naziv natječaja: Natječaj za financiranje istraživačke djelatnosti na Sveučilištu u Zagrebu

Izvor financiranja: Sveučilište u Zagrebu

Ukupna vrijednost: 60 000,00 HRK

Početak provedbe: 01. 01. 2014.

Završetak provedbe: 31. 12. 2014.

Sažetak

"Intenzivna se proizvodnja konzumnih jaja provodi u zatvorenim objektima te se u krmne
smjese za hranidbu kokoši nesilica dodaju crveno-narancasti pigmenti (karoteni i ksantofili) koji žutanjcima daju boju traženu kod konzumenata. Tri biljne vrste iz porodice Asteraceae maslacak, neven i kadifica te bosiljak iz porodice Lamicaceae ubrajaju se u funkcionalnu hranu jer sadrže vitamine, minerale i biološki
aktivne tvari poput karotenoida. Zbog provitamin A djelovanja karotena, za boju žutanjka kod kokoši najzaslužniji su ksantofili kojima su bogate ove biljne vrste. Dodatno polisaharidi i flavonoidi ovih biljnih vrsta kao znacajne aktivne tvari imaju veliki utjecaj na humoralni i stanicni imunosni odziv.Cilj ovog projekta je istražiti utjecaj zamjene umjetnih pigmenata u krmnoj smjesi zahranidbu kokoši nesilica onima iz maslacka, kadifice, nevena i bosiljka na boju,sadržaj karotenoida i oksidacijsku stabilnost žutanjka, dinamiku tvorbeprotutijela na newcastlesku bolest i zaraznu bolest burze, te ukupne limfocite,
pomocnicke i citotoksicne T limfocite u konzumnih nesilica. 135 nesilica u dobi od 25tjedana biti ce slucajnim odabirom rasporedeno u 45 kaveza s po 3 kokoši. Nakon 3 tjedna prelaznog razdoblja (cišcenja od prethodno nakupljenog pigmenta), kokoši ce uslijedeca 4 tjedna biti hranjene sa 9 razlicitih hranidbenih tretmana. Kontrolni hranidbeni tretman biti ce komercijalna krmna smjesa sa sintetskim pigmentom dok ce kod 8 pokusnih tretmana taj pigment biti zamijenjen s dodatkom 1 ili 3 % maslacka,nevena, kadifice i bosiljka. U uzorcima navedenih biljnih vrsta te u krmnim smjesama
odrediti ce se sadržaj pojedinih skupina karotenoida (karoteni, mono- i dihidroksi ksantofili, te ukupni ksantofili). Nakon raspodjele nesilica u kaveze svaki 3. dan sakupljat ce se jedno jaje po kavezu kako bi se odredila razdoblja hranidbenog pokusa (prijelazno radoblje, rast sadržaja karotenoida nakon pocetka hranidbenih tretmana i stabilizacija sadržaja) pri cemu ce se spektrofotometrijski odrediti sadržaj ukupnih karotenoida (ekvivalenti ß-karotena). Nakon stabilizacije sadržaja karotenoida, sakupit ce se 3 jaja po kavezu kako bi se u njima odredila boja po RYCF
skali, Haughove jedinice i sadržaj pojedinih skupina karotenoida. Dodatnih 6 jaja po kavezu prikupiti ce se kako bi u njima odredili lipidnu oksidaciju uzrokovanu
skladištenjem, te dodatkom željezovih (II) iona u emulziju žutanjka. Nesilicama ce biti izvadena krv iz krilne vene u epruvetu bez i s antikoagulansom u vremenskim intervalima
svakih 7 dana kroz cijelo razdoblje trajanja pokusa i u svim skupinama. U uzorcima krvi svih nesilica biti ce odreden broj leukocita u aparatu za protocnu citometriju, a metodom inhibicije hemaglutinacije i imunoenzimnim testom biti ce pretražena protutijela na newcastlesku bolest i zaraznu bolest burze. Svi dobiveni podaci biti ce statisticki obradeni te publicirani u relevantnim stranim i domacim casopisima."

Voditelji

prof. dr. sc. Zlatko Janječić
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Suradnici

izv. prof. dr. sc. Goran Kiš
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

prof. dr. sc. Darko Grbeša
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

prof. dr. sc. Stjepan Mužic
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

doc. dr. sc. Kristina Kljak
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

doc. dr. sc. Dalibor Bedeković
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet