Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Zbrinjavanje mulja kroz proizvodnju energetskih kultura

Akronim: Mud4BioEnergy

Naziv natječaja: IP 2018-01

Izvor financiranja: Hrvatska zaklada za znanost

Ukupna vrijednost: 956 241,00 HRK

Financirani iznos: 956 241,00 HRK

Početak provedbe: 01. 11. 2018.

Završetak provedbe: 31. 10. 2022.

Sažetak

Prioritetna politika Europske unije jest da se mulj dobiven nakon pročistača otpadnih voda koristi na ekonomski optimalan način u poljoprivrednom sektoru te da se ukoliko je to moguće izbjegne njegovo spaljivanje. Zbrinjavanje mulja u poljoprivredi je definirano strogim propisima i direktivama koje nisu razdvojile njegovo korištenje u prehrambenoj ili neprehrambenoj proizvodnji. Postoje velike mogućnosti za napredak u isplativosti efikasne primjene mulja na tlo i to u količinama koje su veće od definiranih, bez ikakve opasnosti i mogućeg prodora štetnih tvari u okoliš. Naime, Pravilnikom o primjeni mulja u poljoprivrednoj proizvodnji u RH propisana je količina od najviše 1,66 tona suhe tvari mulja godišnje po hektaru poljoprivrednog zemljišta, bez obzira na vrstu poljoprivredne proizvodnje. Međutim, unatoč tim ograničenjima, kroz korištenje energetskih kultura postoji mogućnost obilnijeg korištenja mulja kao gnojiva. Procjene govore da bi se na taj način poljoprivredne površine višestruko reducirale u smislu intenzivnijeg zbrinjavanja mulja u poljoprivredi. Isto tako, idealno bi se korištenje mulja uklopilo upravo u proizvodnju energetskih kultura, koje bi bile oslobođene problema sa zdravstvenom reputacijom proizvoda. Ovom metodom mogla bi se iskoristiti tla lošije kvalitete i nepovoljnih agroklimatskih uvjeta koja ne mogu konkurirati u konvencionalnoj proizvodnji hrane. Zbog svega navedenog, kao idealne energetske kulture se nameću sterilna rizomatska trava Miscanthus x giganteus i biljka iz porodice sljezova Sida hermaphrodita. Cilj ovoga istraživanja analiza je biomase navedenih energetskih kultura, gnojenih različitim količinama mulja iz pročistača otpadnih voda, jednako u energetskom i ekološkom smislu. Isto tako, veliki izazov u uzgoju energetskih kultura leži u pravilnom odabiru datuma žetve, a samim time i smjeru korištenja biomase za potrebe proizvodnje različitih biogoriva.

Voditelji

prof. dr. sc. Neven Voća
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Suradnici

Mateja Grubor, mag. ing. agr.
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

doc. dr. sc. Ana Matin
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

prof. dr. sc. Tajana Krička
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

doc. dr. sc. Vanja Jurišić
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

doc. dr. sc. Nikola Bilandžija
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

doc. dr. sc. Hrvoje Kutnjak
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

prof. dr. sc. Josip Leto
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

doc. dr. sc. Tomislav Karažija
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

prof. dr. sc. Milan Poljak
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet