Scientific Research Projects BITSE

Utvrđivanje genskih skupova i divergentnost lokalnih populacija crvene djeteline u odnosu na komercijalne kultivare

Competition title: HRZZ partnerstvo u istraživanjima

Funding: Croatian science foundation

Total value: 53 461,00 HRK

Funded amount: 53 461,00 HRK

Start date: 01. 12. 2012.

End date: 30. 11. 2015.

Abstract

Crvena djetelina (Trifolium pratense L.) je dvo- do trogodišnja krmna vrsta. Njen centar porijekla i raznovrsnosti je Mediteranski centar (područje JI Europe i srednje Azije).
Crvena djetelina pripada porodici mahunarki,, ima diploidan broj kromosoma (2n=14), samoinkompatibilna je i oprašuje se pomoću bumbara i pčela.
Uzgaja se za proizvodnju visokokvalitetne krme i silaže, te popravlja plodnost i strukturu tla.
Zbog ekonomske važnosti crvene djeteline, u Europi i u Hrvatskoj je interes za sortimentom te kulture u naglom porastu. U nedostatku domaćih, za proizvodnju krme se uglavnom koriste uvozne sorte, od kojih većina zbog neprilagođenosti našim agroekološkim uvjetima uzgoja daju slabije prinose ili često propadnu već nakon prve godine uzgoja.
Zahvaljujući raznovrsnosti u klimi i reljefu, na području Republike Hrvatske razvile su se lokalne populacije crvene djeteline adaptirane za uzgoj u određenim agroekološkim uvjetima, Takve populacije predstavljaju bogat izvor genetske varijabilnosti i ogroman potencijal korištenja tih izvora u kreiranju novih kultivara.
Šoštarić-Pisačić (1967.) i Čižek (1970.) su još 60-tih godina prošlog stoljeća ukazivali da su najbolje crvene djeteline lokalnog porijekla, a Gikić (1967.) dodaje da su one najbolje adaptirane na ekološke uvjete i daju veće prirode sijena, te su otpornije na sušu i zimu. Također, Šoštarić-Pisačić (1967), Čižek (1970), Zeven (1998), Kőlliker i sur. (2003) i Čupić i sur. (2008) navode oplemenjivačku vrijednost lokalno adaptiranih populacija u odnosu na komercijalne sorte porijeklom iz drugih geografskih područja.
U najvećem broju dosadašnjih istraživanja kod nas i u svijetu najviše su se proučavale komercijalne sorte, manje lokalne populacije, a najmanje su se proučavale lokalne populacije i komercijalne sorte, te njihova usporedba u proučavanim svojstvima.
U razdoblju od 2006. do 2009. godine u na širem području R. Hrvatske prikupljeno je sjeme lokalnih populacija crvene djeteline u okviru regionalnog programa SEEDNet (South East European Development Network on Plant Genetic Resources) financiranog od švedske agencije SIDA (Swedish International Development Cooperation Agency) i Nacionalnog programa za očuvanje i održivo korištenje biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj financiranog od Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.
Lokalne populacije crvene djeteline čine osnovu projekta u sklopu kojeg bi se primjenom suvremenih biotehnoloških metoda proučile morfološke i molekularne karakteristike i agronomska svojstva populacija te usporedile s komercijalnim kultivarima s ciljem stvaranja početne oplemenjivačke germplazme za kreiranje novih domaćih kultivara.
Rezultati istraživanja predstavljat će izravan prilog:
(1) razvoju domaće germplazme crvene djeteline vrijedne genetske osnove za adaptabilnost na različite agroekološke uzgojne uvjete pojedinih poljoprivrednih područja Hrvatske,
(2) korištenju lokalnih populacija crvene djeteline u budućem oplemenjivačkom razvoju novih domaćih kultivara koje će izravno doprinijeti dodanoj vrijednosti krajnjih proizvoda, a time ruralnom razvitku u cjelini te povećanju ponude domaćeg, već dugo na tržištu deficitarnog, sortimenta crvene djeteline.
Vrijednost germplazme, proučavane, opisane i izabrane u okviru ovog projekta imat će značajan doprinos u budućim znanstveno-istraživačkim projektima s jedne strane i u kreiranju te plasmanu novih sorata na području R. Hrvatske s druge strane, što bi imalo ne samo direktan utjecaj na razvoj stočarstva i mljekarske industrije već i na sam razvoj hrvatskog gospodarstva.

Associates

Assoc. Prof. Dubravka Dujmović Purgar, PhD
University of Zagreb Faculty of Agriculture

Coordinators

Prof. Snježana Bolarić, PhD
University of Zagreb Faculty of Agriculture