Scientific Research Projects BITSE

Utjecaj fitogenih dodataka na kvalitetu jaja i zdravstveni status kokoši nesilica

Competition title: Natječaj za financiranje istraživačke djelatnosti na Sveučilištu u Zagrebu

Funding: Sveučilište u Zagrebu

Total value: 60 000,00 HRK

Start date: 01. 01. 2014.

End date: 31. 12. 2014.

Abstract

"Intenzivna se proizvodnja konzumnih jaja provodi u zatvorenim objektima te se u krmne
smjese za hranidbu kokoši nesilica dodaju crveno-narancasti pigmenti (karoteni i ksantofili) koji žutanjcima daju boju traženu kod konzumenata. Tri biljne vrste iz porodice Asteraceae maslacak, neven i kadifica te bosiljak iz porodice Lamicaceae ubrajaju se u funkcionalnu hranu jer sadrže vitamine, minerale i biološki
aktivne tvari poput karotenoida. Zbog provitamin A djelovanja karotena, za boju žutanjka kod kokoši najzaslužniji su ksantofili kojima su bogate ove biljne vrste. Dodatno polisaharidi i flavonoidi ovih biljnih vrsta kao znacajne aktivne tvari imaju veliki utjecaj na humoralni i stanicni imunosni odziv.Cilj ovog projekta je istražiti utjecaj zamjene umjetnih pigmenata u krmnoj smjesi zahranidbu kokoši nesilica onima iz maslacka, kadifice, nevena i bosiljka na boju,sadržaj karotenoida i oksidacijsku stabilnost žutanjka, dinamiku tvorbeprotutijela na newcastlesku bolest i zaraznu bolest burze, te ukupne limfocite,
pomocnicke i citotoksicne T limfocite u konzumnih nesilica. 135 nesilica u dobi od 25tjedana biti ce slucajnim odabirom rasporedeno u 45 kaveza s po 3 kokoši. Nakon 3 tjedna prelaznog razdoblja (cišcenja od prethodno nakupljenog pigmenta), kokoši ce uslijedeca 4 tjedna biti hranjene sa 9 razlicitih hranidbenih tretmana. Kontrolni hranidbeni tretman biti ce komercijalna krmna smjesa sa sintetskim pigmentom dok ce kod 8 pokusnih tretmana taj pigment biti zamijenjen s dodatkom 1 ili 3 % maslacka,nevena, kadifice i bosiljka. U uzorcima navedenih biljnih vrsta te u krmnim smjesama
odrediti ce se sadržaj pojedinih skupina karotenoida (karoteni, mono- i dihidroksi ksantofili, te ukupni ksantofili). Nakon raspodjele nesilica u kaveze svaki 3. dan sakupljat ce se jedno jaje po kavezu kako bi se odredila razdoblja hranidbenog pokusa (prijelazno radoblje, rast sadržaja karotenoida nakon pocetka hranidbenih tretmana i stabilizacija sadržaja) pri cemu ce se spektrofotometrijski odrediti sadržaj ukupnih karotenoida (ekvivalenti ß-karotena). Nakon stabilizacije sadržaja karotenoida, sakupit ce se 3 jaja po kavezu kako bi se u njima odredila boja po RYCF
skali, Haughove jedinice i sadržaj pojedinih skupina karotenoida. Dodatnih 6 jaja po kavezu prikupiti ce se kako bi u njima odredili lipidnu oksidaciju uzrokovanu
skladištenjem, te dodatkom željezovih (II) iona u emulziju žutanjka. Nesilicama ce biti izvadena krv iz krilne vene u epruvetu bez i s antikoagulansom u vremenskim intervalima
svakih 7 dana kroz cijelo razdoblje trajanja pokusa i u svim skupinama. U uzorcima krvi svih nesilica biti ce odreden broj leukocita u aparatu za protocnu citometriju, a metodom inhibicije hemaglutinacije i imunoenzimnim testom biti ce pretražena protutijela na newcastlesku bolest i zaraznu bolest burze. Svi dobiveni podaci biti ce statisticki obradeni te publicirani u relevantnim stranim i domacim casopisima."

Leaders

Prof. Zlatko Janječić, PhD
University of Zagreb Faculty of Agriculture

Associates

Assoc. Prof. Goran Kiš, PhD
University of Zagreb Faculty of Agriculture

Prof. Darko Grbeša, PhD
University of Zagreb Faculty of Agriculture

Prof. Stjepan Mužic, PhD
University of Zagreb Faculty of Agriculture

Assist. Prof. Kristina Kljak, PhD
University of Zagreb Faculty of Agriculture

Assist. Prof. Dalibor Bedeković, PhD
University of Zagreb Faculty of Agriculture