Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Novi početak za stare hrvatske sorte vinove loze

Akronim: CroVitiRestart

Naziv natječaja: Europski fond za regionalni razvoj - ULAGANJE U ZNANOST I INOVACIJE – PRVI POZIV, KK.01.1.1.04

Izvor financiranja: EU programi

Ukupna vrijednost: 7 141 462,60 HRK

Financirani iznos: 5 622 831,60 HRK

Broj ugovora: KK.01.1.1.04.0031

Početak provedbe: 20. 12. 2019.

Završetak provedbe: 20. 12. 2022.

Sažetak

Vinogradarsko-vinarska proizvodnja predstavlja izuzetno važnu gospodarsku granu u Republici Hrvatskoj koja direktno ili kroz vezane djelatnosti (trgovina, proizvodnja vinogradarske opreme, ugostiteljstvo i turizam) ima veliki značaj za gospodarski razvoj. Posebno je to izraženo u ruralnim područjima u kojima druge vrste poljoprivredne proizvodnje ne mogu osigurati istu razinu prihoda, a zbog vezanih turističkih proizvoda (manifestacije, sajmovi i izložbe vina) privlače brojne turiste. Ujedno je VV proizvodnja jedna od rijetkih poljoprivrednih djelatnosti koja privlači mlade ljude na povratak ili ostanak na ruralnim područjima, a posebno otocima s obzirom na direktnu povezanost i kompatibilnost VV proizvodnje sa turizmom.
Osnova VV proizvodnje u Hrvatskoj, posebno one koja omogućava dovoljnu razinu profitabilnosti i ima značajan izvozni potencijal na malim i usitnjenim poljoprivrednim površinama u RH, jesu stare autohtone sorte vinove loze. Zahvaljujući brojnim znanstvenim naporima tima znanstvenika uključenih u ovaj projekt do sada je očuvano oko 130 autohtonih sorata od kojih je njih 30 značajno za proizvodnju.
Najveći problem vezan uz isplativost uzgoja autohtonih sorata je: (1) nepostojanje kvalitetnog i selekcioniranog sadnog materijala (certificiranog - sorata i klonova) što je rezultiralo visokom razinom unutarsortne varijabilnosti i visokim stupnjem zaraze različitim vegetativno prenosivim bolestima (virusima i fitoplazmama) što izuzetno umanjuje proizvodni potencijal sorata; (2) nepoznavanje prikladne tehnologije proizvodnje vina kojima bi se njihov potencijal maksimalno iskoristio i (3) slabo iskorištavanje punog potencijala autohtonih sorta u vidu proizvodnje vinskih destilata (vinjak) i iskorištavanja nusproizvoda u proizvodnji vina (sjemenki) za dobivanje visokovrijednih polifeneola.
Provedbom predloženog projekta unaprijedit će se kvaliteta uzgoja autohtonih sorata vinove loze u RH kroz: (1) primjenu modernih lozno-selekcijskih postupaka (klonska selekcija i utvrđivanje klonskih razlika, registracija klonova, uspostava matičnih visokih kategorija) s ciljem dobivanje kvalitetne genetske osnove sorata za modernu vinogradarsku proizvodnju; (2) definiranje modernih enoloških postupaka – tehnologije proizvodnje vina prikladne pojedinim autohtonim sortama; (3) utvrđivanje potencijala autohtonih sorata za proizvodnju vinjaka i (4) utvrđivanje sastava i sadržaja polifenola u komini (nusproizvodu) različitih autohtonih sorata i razvoj inovativnog ekstrakcijskog postupka za dobivanje polifenola.
Transferom rezultata predloženog projekta pozitivno će se utjecati na konkurentnost VV i vezanih proizvodnji u proizvodnom lancu i to na:
(1) rasadničarsku proizvodnju - a) bezvirusni i selekcionirani klonovi pokazuju značajno bolje rezultate u proizvodnji sadnog materijala što bitno smanjuje trošak proizvodnje i b) selekcionirani sadni materijal postiže na tržištu višu prodajnu cijenu;
(2) proizvodnju grožđa - bolji proizvodni rezultati selekcioniranog materijala u smislu višeg i kvalitetnijeg uroda, ujednačenih proizvodnih karakteristika i dužeg životnog vijeka nasada te boljeg kvalitativnog potencijala grožđa. Navedeno je ujedno preduvjet za moderne tehnološke postupke vezane uz pametno upravljanje i daljinski nadzor nasada ("remote sensing").
(3) proizvodnju vina - bolja kvaliteta i veća količina vina postići će se primjenom predloženih inovativnih enoloških postupaka čime će se maksimalno iskoristiti poboljšani genetski potencijal sorata i time ostvariti više prodajne cijene vina;
(4) proizvodnja vinjaka - visoko kvalitetni vinski destilat omogućuje proširenje asortimana postojećih proizvođača vina ili specijaliziranih proizvođača vinjaka;
(5) proizvodnja polifenola - polifenoli podrijetlom iz sjemenki grožđa trenutno čine više od 50% ukupnog svjetskog tržišta polifenola, za koje procjenjuje značajan rast u budućem razdoblju (procjenjuje se rast sa 0,77 mlrd. USD u 2015. do 1,33 mlrd do 2024. godine), što predstavlja izuzetan potencijal za razvoj ove proizvodnje. Razvojem jeftine i "zelene" tehnologije ekstrakcije polifenola, bazirane na sjemenkama podrijetlom iz autohtonih sorata sa izuzetno visokim sadržajem polifenola, značajno bi se utjecalo na ovu proizvodnju.
Važno je napomenuti kako ni jedan od planiranih ishoda nije dostupan izvan RH zbog specifičnosti autohtonog sortimenta vinove loze i njegov ograničeni uzgoj na pojedinom lokacijama u RH - što je ujedno i jedna od njegovih ključnih komercijalnih prednosti. Ujedno, planirani razvoj tehnologije baziran na enzimatski potpomognutoj ekstrakciji polifenola sjemenki vinove loze (razvijan od strane prijavitelja) ima niz prednosti u odnosu na trenutno korištene tehnologije ekstrakcije (u vidu ekološke prihvatljivosti, prehrambene ispravnosti produkta i energetske učinkovitosti) i može biti potencijalno zanimljiv i na globalnoj razini.

Partneri:
Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu
Prof.dr.sc. Karin Kovačević Ganić
Doc.dr.sc. Natka Ćurko
Dr.sc. Marina Tomašević

Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, Sveučilišta u Zagrebu
Prof.dr.sc. Danijela Ašpeger
Dario Dabić, mag.chem.

Voditelji

izv. prof. dr. sc. Darko Preiner
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Suradnici

Iva Šikuten, mag. ing. agr.
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

dr. sc. Ivana Puhelek
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

dr. sc. Antonija Tomić
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

izv. prof. dr. sc. Darko Vončina
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

dr. sc. Ivana Tomaz
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

doc. dr. sc. Marin Mihaljević Žulj
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

doc. dr. sc. Ana Marija Jagatić Korenika
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

doc. dr. sc. Domagoj Stupić
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

doc. dr. sc. Željko Andabaka
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

doc. dr. sc. Zvjezdana Marković
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

prof. dr. sc. Ana Jeromel
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

prof. dr. sc. Jasminka Karoglan Kontić
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

prof. dr. sc. Edi Maletić
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet