Print

Metode ribarskih istraživanja otvorenih voda (173802)

Course coordinator

Course description

Cilj modula je upoznati studente s metodama koje se upotrebljavaju u ribarskim istraživanjima otvorenih voda, te ih osposobiti za samostalna istraživanja i kreiranje novoga znanja.

Type of course

ECTS: 6.00

English language: L3

Teaching hours: 30
Lectures: 10
Auditory exercises: 10
Seminar: 10

Lecturer
Associate teacher for exercises
Associate teacher for seminars
Grading

Sufficient (2):
Good (3):
Very good (4):
Excellent (5):

General competencies

Nakon položenog predmeta doktorand će biti osposobljen:
Razumijevati kompleksne procese koji se zbivaju u slatkovodnoj i morskoj sredini, te reagirati u slučaju njihovoga onečišćenja. Protumačiti odnose i međuzavisnost među živim vodenim organizmima. Odabrati i primijeniti adekvatne metode u procjeni ribljih zajednica.
Planirati ribarska istraživanja otvorenih voda, analizirati i prezentirati dobivene podatke.
Samostalno kreirati znanstveni rad iz područja ribarskih istraživanja otvorenih voda.
Pokazati odgovornost za etičke aspekte antropogenih utjecaja na vodene ekosustave.

Types of instruction

  • Predavanja
  • Provjere znanja
  • Konzultacije
  • Seminari

Weekly class schedule

  1. Metodologija terenskog rada. Uzimanje uzoraka vode i biološkog materijala, te terenska obrada podataka. Uporaba fizikalnih, kemijskih i bioloških metoda istraživanja u ribarstvu. Temeljne geološke, fizikalne, kemijske i biološke karakteristike mora, te slatkovodnih stajačica, tekućica i antropogenih akumulacija. Determinacija i osnovne osobine vodenih organizama. Utjecaj antropogenog djelovanja na metabolizam vodenog ekosustava i na ribe. Kategorizacija i onečišćenost voda. Produkcioni odnosi u vodenim ekosustavima. Saprobiološka kategorizacija voda. Značaj i metode zaštite mora i kopnenih voda. Rezidui pesticida u vodi, biljkama i životinjama, toleranca i način izračunavanja, karenca, propisi i ograničenja primjene pesticida. Otrovnost pesticida za ribe, čimbenici koji utiču na otrovnost; način utvrđivanja LD50; razvrstavanje pesticida po otrovnosti za ribe. Morfologija riba u funkciji ekološke niše. Merističke metode. Moformetrijske metode – klasične i suvremene (“truss network”). Uloga visine heritabiliteta (h2) na relevantnost podataka. Uporaba ključeva za determinaciju riba. Uloga morfologije u temeljnoj sistematici riba. Biodiverzitet i temeljna ekologija morskih, slatkovodnih i bočatih riba Hrvatske. Endemizam hrvatske ihtiofaune. Uporaba i interakcija morfologijskih i molekularno bioloških metoda u proučavanju i očuvanju biodiverziteta riba. Kromosomi riba i njihove abnormalnosti. Kariotipovi riba. Determinacija spola kod riba. Oštećenja ribljih kromosoma kao indikatori onečišćenja voda. Metode procjene ribljih populacija. Metodika određivanja rasta riba (povratno računanje, von Bertalanffyjeva i druge krivulje, ī1-10, Φ’ i drugi parametri rasta). Metode određivanja kondicionog stanja riba (CF, W=aLb, K). Metode računanja smrtnosti riba (ukupna, prirodna, ribolovna). Ribarski monitoring i izrada ribolovno-gospodarskih osnova. “Case studies” suvremenih istraživanja otvorenih kopnenih voda i mora.
  2. -
  3. -
  4. -
  5. -
  6. -
  7. -
  8. -
  9. -
  10. -
  11. -
  12. --
  13. -
  14. -
  15. -

Obligatory literature

  1. Treer, T., Piria, M. (2019) Osnove primijenjene ihtiologije. Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zagreb, 145p.
  2. Treer T., Safner R., Aničić I., Lovrinov M. (1995): Ribarstvo. Globus, Zagreb, 464 pp

Please sign in to your account

This site uses cookies and other tracking technologies to assist with navigation and your ability to provide feedback, analyse your use of our products and services, assist with our promotional and marketing efforts, and provide content from third parties. Cookie Policy.