Print

Elementi i dinamika krajobraza (169465)

Course coordinator


Assist. Prof. Mladen Maradin, PhD

Course description

Modul Elementi i dinamika krajobraza bavi se analizom krajobraza s geografskog aspekta. Modul ima četiri programske cjeline: uvod, prirodnogeografski elementi krajobraza, društveni sadržaji u prostoru i krajobrazna struktura Hrvatske. U uvodu se razmatra krajobraz kao koncept u pojedinim geografskim školama. Detaljnije se raspravlja značenje krajobraza u klasičnoj regionalnoj geografiji (fizionomski ili homogeni pristup), geoekološki pristup te ostali suvremeni pristupi u proučavanju krajobraza.
U programskoj cjelini Prirodnogeografski elementi krajobraza analiziraju se, s aspekta krajobraznih obilježja i uloge u valoriziranju prostora, stabilni promjenljivi i labilni elementi krajobraza. Posebno se, pri tome, ističe međuzavisnost elemenata prirodnog kompleksa i uloga dominantnih elemenata u definiranju krajobrazne strukture.
U programskoj cjelini Društveni sadržaji u krajobrazu razmatra se odraz primarnih, sekundarnih i tercijarnih djelatnosti na strukturiranje i preobražaj krajolika. Detaljnije se analiziraju ruralni (agrarni) i urbani krajobrazi i dominantni procesi koji djeluju na njihovo oblikovanje: depopulacija, deagrarizacija, urbanizacija i suburbanizacija i globalizacija.
U završnoj programskoj cjelini krajobrazna struktura Hrvatske definiraju se, u okviru triju fizionomskih regija Hrvatske, glavni tipovi krajobraza, analizira njihova evolucija tijekom povijesnog razvoja i utjecaj suvremenih procesa na njihovo oblikovanje. Razmatra se krajobraz kao čimbenik socijalno-ekonomskog razvoja i organizacije prostora u Hrvatskoj.
Znanje stečeno na modulu biti će primijenjeno u praktičnim vježbama, na kojima će se steći vještine vezane za suvremene metode analize krajobraza. Stečena znanja će se vrednovat će se pisanim i usmenim ispitom.

Type of course

ECTS: 6.00

Teaching hours: 60
Lectures: 28
Auditory exercises: 32

Grading

Sufficient (2): 60-70%
Good (3): 71-80%
Very good (4): 81-90%
Excellent (5): 91-100%

Conditions for obtaining signature

Uvjeti za dobivanje potpisa i pristupanje ispitu su redovno pohađanje predavanja i vježbi te izrada vježbi.

General competencies

Predmet Elementi i dinamika krajobraza osposobljava studente za razumijevanje znanja o strukturi i glavnim elementima krajobraza, o evoluciji krajobraza i procesima koji utječu na njegovo oblikovanje. Savladavanjem kolegija student je u mogućnosti samostalno analizirati krajobraznu strukturu i definirati tipove krajobraza, razmatrati gospodarske i estetske vrijednosti krajobraznih cjelina i mogućnosti njihove revitalizacije i zaštite. To su istovremeno vještine za obavljanje praktičnih poslova.

Types of instruction

  • Predavanja
  • Auditorne vježbe
    U sklopu vježbi analiziraju se pojedini geografski elementi i dinamika razvoja krajobraza na primjeru odabrane regije pomoću topografskih karata i digitalnog atlasa Hrvatske (ArcGIS). Vježbe koje se odnose na primjenu GIS-a u analizi krajobraza izvode se u računalnom praktikumu.

Learning outcomes

Learning outcome Evaluation methods
Poznavanje i razumijevanje krajobraza kao koncepta u pojedinim geografskim školama – primjena fizionomskog ili homogenog te geoekološkog i ostalih suvremenih pristupa u proučavanju krajobraza. Pisani, Usmeni
Poznavanje i razumijevanje suvremenih statističkih i grafičkih metoda vrednovanja krajobraza Izrada vježbi, Pisani, Usmeni
Razumijevanje međuzavisnosti elemenata prirodnog kompleksa i uloge dominantnih elemenata u definiranju krajobrazne strukture Izrada vježbi, Pisani, Usmeni
Analiza ruralnih i urbanih krajobraza te dominantnih procesa koji utječu na njihovo oblikovanje: depopulacije, deagrarizacije, urbanizacije i suburbanizacije i posljedica globalizacije (krajobraz se razmatra kao faktor socijalno-ekonomskog razvitka i organizacije prostora). Izrada vježbi, Pisani, Usmeni
Poznavanje i razumijevanje glavnih tipova krajobraza u Hrvatskoj Izrada vježbi, Pisani, Usmeni
Sposobnost tumačenja evolucije krajobraza tijekom povijesnog razvitka i utjecaja suvremenih procesa na njegovo oblikovanje. Izrada vježbi, Pisani, Usmeni
Primjena topografskih karata i suvremenih kartografskih metoda u analizi pojedinih geografskih elemenata krajobraza i dinamike razvoja krajobraza Izrada vježbi
Vještine u prezentaciji znanstvenih sadržaja i argumentacija, pismeno i usmeno. Izrada vježbi

Working methods

Teachers' obligations

Izrada i odabir nastavnih materijala koji su dostupni studentima; kalendar važnijih događanja za kolegij; obavijesti vezane uz kolegij; zadaci za utvrđivanje znanja po pojedinim nastavnim cjelinama; upute za korištenje nastavnih materijala uz zasebne cjeline, predavanja i ocjenjivanje izrađenih vježbi, pisanih ispita, provođenje usmenih ispita.

Students' obligations

Prisustvovanje predavanjima, vježbama i seminarima je obavezno. Student, samostalno ili u grupi, mora izraditi zadane vježbe, a svaka vježba mora biti potpisana (riješena ili nacrtana prema dobivenim uputama). Uvjeti za dobivanje potpisa i pristupanje ispitu su redovno pohađanje predavanja i vježbi te izrada vježbi.

Methods of grading

Evaluation elements Maximum points or Share in evaluation Grade rating scale Grade Direct teaching hours Total number of average student workload ECTS
Pohađanje predavanja - 28 28 1,0
Izrada vježbi (pohađanje auditornih vježbi, izrada i prezentacija vježbi) 30 % 0-59 %
60-70 %
71-80 %
81-90 %
91-100 %
Insufficient (1)
Sufficient (2)
Good (3)
Very good (4)
Excellent (5)
32 64 2,1
Pisani ispit 30 % 0-59 %
60-70 %
71-80 %
81-90 %
91-100 %
Insufficient (1)
Sufficient (2)
Good (3)
Very good (4)
Excellent (5)
- 40 1,3
Usmeni ispit 40 % 0-59 %
60-70 %
71-80 %
81-90 %
91-100 %
Insufficient (1)
Sufficient (2)
Good (3)
Very good (4)
Excellent (5)
- 48 1,6
Ukupno 60 60 180 6
Evaluation elements Description Deadline Recoupment
Pohađanje predavanja Na svakom se predavanju prati prisustvo studenata na nastavi. Prije izlaska na pisani ispit. Studenti s više od 3 izostanaka gube mogućnost izlaska na pisani ispit. Dodatni seminarski rad. Javiti se nastavniku nakon objave evidencije prisustvovanja.
Izrada vježbi (pohađanje auditornih vježbi, izrada i prezentacija vježbi) Izrada i usmena prezentacija rezultata zadanih vježbi prema dobivenim uputama. Tijekom semestra. Ako student ne izradi zadane vježbe tijekom semestra mora ih predati u ispitnom roku.
Pisani ispit Pitanja otvorenog tipa (nabrojite i opišite, definirajte, vrednujte, usporedite i sl.). Prepisivanje je zabranjeno Prijavljuje se u sustavu ISVU. U ispitnom roku.
Usmeni ispit Usmeni dio ispita održava se nakon pozitivno riješenog pisanog dijela ispita. Ispitu se obavezno pristupa u zakazano vrijeme. Ispitno gradivo je obuhvaćeno obveznom ispitnom literaturom, te nastavnim materijalima i prezentacijama. Prijavljuje se u sustavu ISVU. U ispitnom roku.

Weekly class schedule

  1. P. Uvod u kolegij – Koncept krajobraza. Fizionomski, geoekološki i drugi suvremeni pristup analizi krajobraza. A. Karta kao model prostora – Upoznavanje s osnovnim fizičkogeografskim i sociogeografskim elementima prikazanim na topografskim kartama. Osnovni vektorski podaci u digitalnom atlasu.
  2. P. Stabilni prirodni elementi krajobraza: litološki sastav – Sedimentne, eruptivne i metamorfne stijene. Gospodarsko i krajobrazno značenje. A. Regija analize: pojam i prostorni obuhvat – Definirati prostorni obuhvat i osnovna obilježja područja analize.
  3. P. Stabilni prirodni elementi krajobraza: reljef – Posebnosti krškog i fluvijalnog reljefa. Utjecaj na krajobraz. A. Reljef promatrane regije kao element krajobraza. Krški reljef, flišne zone i njihove specifičnosti, značenje u formiranju krajobraza – Izdvojiti karakteristične reljefne oblike analiziranoga područja te načine na koji reljef utječe na oblikovanje krajobraza. Na karti konkretno prepoznati flišne zone (prvenstveno vezano uz hidrogeografska obilježja i naseljenost). Uočiti prostornu diferenciranost razmještaja tih zona.
  4. P. Promjenljivi prirodni elementi krajobraza: klima – Klimatski elementi i modifikatori, klasifikacija klima. Klima i krajobraz. A. Klimatski elementi i modifikatori – Kroz analizu osnovnih klimatskih elemenata ocijeniti njihov utjecaj na krajobraz.
  5. 5. P. Promjenljivi prirodni elementi krajobraza: vode – Kopnene vode i priobalna mora kao faktor vrednovanja prostora. A. Hidrogeografske specifičnosti regije analize. Problem vodoopskrbe (prostorna diferenciranost) – Uočavati na karti i u digitalnom atlasu prostornu različitost hidrogeografskih obilježja i prepoznati specifične tipove pejzaža ovisno o hidrografskim obilježjima područja.
  6. P. Labilni prirodni elementi krajobraza: tlo – Struktura i građa tla. Faktori razvoja i procesi. Tipologija. Tlo u krajobraznoj strukturi. A. Tlo i krajobraz. – Analiza utjecaja vrsta tala na izgled i funkciju krajobraza.
  7. P. Labilni prirodni elementi krajobraza: biljni pokrov – Biogeografski pristup. Geografska raspodjela. Društveni utjecaj. Vegetacija kao element krajobraza. A. Vegetacija – promjenjivi element krajobraza. Promjene u vegetacijskim obilježjima područja analize. – Kroz analizu vegetacijskih obilježja analizirane regije na temelju starih i novih topografskih karata uočavati promjene i njihovu prostornu diferenciranost. Ozelenjivanje kao proces zapuštanja posjeda.
  8. P. Društveni elementi u krajobrazu: Agrarna djelatnost. – Agrarna civilizacija. Agrarni proizvodni sistemi: proizvodna, socijalna i tehničko-organizacijska obilježja. A. Mreža ruralnih naselja, agrarne površine: Specifičnosti iskorištavanja. – Pomoću topografske karte i digitalnog atlasa analizirati prostorni razmještaj naselja, njihovu lokaciju i veličinu. Povezati reljefne i hidrogeografske specifičnosti s agrarnim iskorištavanjem.
  9. P. Razvoj ruralnih prostora i agrarni krajobraz – Procesi u ruralnom prostoru. Strukturira i tipologija agrarnog krajobraza. A. Urbanizacija, deagrarizacija, depopulacija: utjecaj na razvoj pejzaža – Usporedba starih i novih topografskih karata: razvoj agrarnog krajobraza. Istaknuti utjecaj navedenih prostornih procesa na formiranje specifičnih prostornih struktura.
  10. P. Urbani prostori kao element krajobraza – Pojam i podjela urbanizacija. Funkcija grada. Prostorna struktura grada. Funkcionalna klasifikacija. A. Urbana mreža. Nepravilna prostorna i hijerarhijska dimenzija urbanog sistema područja analize. – Analizirati osnovna obilježja mreže gradova analizirane regije i njihovog značenja u prostoru (veličina). Značenje gradova kao nositelja prostornog razvoja na regionalnoj razini.
  11. P. Gradske regije u krajobraznoj strukturi. – Metropolitanizacija i suburbanizacija. Diferenciranje grada i okolice. A. Urbani pejzaž. Grad-okolica. Suburbanizacija. – Na temelju karte i digitalnog atlasa RH (površine izgrađenosti) i starih topografskih karata izdvojiti područja intenzivne preobrazbe ruralni-urbani prostor.
  12. P. Industrija kao faktor oblikovanja krajobraza. – Razvoj i diferenciranje industrije. Lokacijski faktori. Prostorna organizacija industrije. Mineralne sirovine i energija. A. Industrija kao faktor oblikovanja krajobraza u analiziranoj regiji. Eksploatacija površinskih kopova i njihov utjecaj na formiranje krajobraza. – Stare i nove industrijske zone – prostorni razmještaj. Usporedbom starih i novih topografskih karata analizirati širenje industrijskih zona i njezino značenje u oblikovanju krajobraza. Primjer industrijskog središta odabrane regije.
  13. 13. P. Prometni i turistički sadržaji u prostoru. – Utjecaj prometa na organizaciju prometa. Pravci i čvorovi. Čimbenici turizma. Tipovi turističkih prostora. A. Prometna mreža i njezin utjecaj u prostoru. Turizam kao faktor transformacije prostora. – Analizirati razvoj prometne mreže (stare i nove topografske karte). Prometna mreža u funkciji prostornog razvoja. Osovine razvoja promatranog područja. Utjecaj autoceste u prostoru. Na temelju topografske karte izdvojiti prostore koji su pojavom turizma doživjeli najintenzivniju transformaciju.
  14. A. Primjena GIS-a u analizi krajobraza. – Na temelju digitalnog atlasa Hrvatske u GIS-programu ArcInfo bit će provedena analiza pojedinih geografskih elemenata i dinamike krajobraza u odabranoj regiji.
  15. 15. P. Krajobrazna struktura Hrvatske. – Krajobrazi nizinskog, gorskog i planinskog prostora. Evolucija i vrednovanje krajobraza. Krajobrazi u planskim dokumentima. A. Sinteza - geografska diferenciranost prostora odabrane regije. Izdvajanje prostora prevladavajućih krajobraznih obilježja (regionalna razina). – Na temelju prije izvršenih analiza naglasiti geografsku diferenciranost odabranog prostora. Istaknuti karakteristične krajobraze navedenih prostora.

Obligatory literature

  1. Matas, M., 2001: Geografski pristup okolišu, Visoka učiteljska škola Petrinja
  2. Waugh, D. 1995., 2014: Geography: An Intergrated Approach, Nelson
  3. Nejašmić, I., 2001: Osnove opće geografije, Educa, Zagreb
  4. Šakaja, L., 2015: Uvod u kulturnu geografiju, Leykam international d.o.o., Zagreb

Recommended literature

  1. Vresk, M., 1997: Uvod u geografiju, ŠK, Zagreb.

Similar course at related universities

  • Pokrajinska ekologija, Univerza v Ljubljani, Filozofska fakulteta, Oddelek za geografijo
  • Geoaspekti regionalizacije i prostornog planiranja, Sveučilište u Zadru, Odjel za geografiju
  • Principles and Applications in Landscape Ecology, Pennsylvania State University
  • Cultural and Geographic Landscapes in Tourism, University of Malta

Please sign in to your account

This site uses cookies and other tracking technologies to assist with navigation and your ability to provide feedback, analyse your use of our products and services, assist with our promotional and marketing efforts, and provide content from third parties. Cookie Policy.