Primijenjena vegetacijska ekologija (185569)

Course coordinators


Prof. Dario Baričević, PhD

Course description

Ciljevi predmeta su da se studenti upoznaju s vegetacijskom slikom Republike Hrvatske, tj. osnovnim zakonitostima rasprostranjenosti vegetacije (horizontalno i vertikalno), sinekološkim čimbenicima presudnim za njihov pridolazak, flornim sastavom te važnošću i vrijednošću različitih prirodnih, doprirodnih ili urbanih staništa i prostora.Također je cilj integriranje elementarnih ekoloških i fitocenoloških znanja koji su osnova za europske klasifikacije staništa koje se koriste u zaštiti prirode.
Studenti će se kroz stvarne primjere iz prakse upoznati s primjenom vegetacijskih znanja u gospodarenju, upravljanju i zaštiti prirodnih ekosustava, kao i valorizaciji i vrednovanju prirodnih ekosustava u urbanim sredinama, monitoringu vegetacije te analizi i valorizaciji prostora. Pri tome je naglasak na prikazu pogodnih biljaka za korištenje u ozelenjavanju urbanih prostora.Studenti će znati koristiti klasične metode, ali i najnovije spoznaje, metode i pomagala te ih primjeniti u praksi.

Type of course

ECTS: 6.00

E-learning: L1

Teaching hours: 60
Lectures: 30
Practicum: 14
Seminar: 8
Field exercises: 8

Lecturer
Associate teacher for exercises
Associate teacher for seminars
Grading

Sufficient (2): 61-70%
Good (3): 71-80%
Very good (4): 81-90%
Excellent (5): 91-100%

Conditions for obtaining signature

Redovito pohađanje nastave, prisustvovanje terenskoj nastavi te izrada i prezentacija seminara.

General competencies

Znanja i vještine stečene na preddiplomskom studiju Agronomije, Krajobrazne arhitekture, Šumarstva, Ekologije ili srodnih studija okolišnih znanosti.

Types of instruction

  • Predavanja
  • Auditorne vježbe
    Posjedovanje i korištenje vlastitog PC-a, tableta ili nekog sličnog gadgeta s pristupom na internet poželjno.
  • Terenske vježbe
    1 cjelodnevni terenski izlazak, te nekoliko kraćih terenskih izlazaka u toku nastave. Obilazak zanimljivih lokacija u Hrvatskoj s primjerima dobrih postupaka za stanište i biljne vrste na njima. Nastava obuhvaća terensko upoznavanje studenata s funkcioniranjem prirodnih ekosustava i to prije svega utjecajem edafskih, geomorfoloških i biotskih čimbenika na florni sastav i pridolazak različitih tipova vegetacije. Također će biti upoznati s funkcioniranjem Javnih ustanova zaštićenih područja u smislu vegetacijskih istraživanja, vrednovanja te gospodarenjem.
  • Seminari
    Seminar (dodijeljene ili izborne teme vezane uz tematiku vegetacijske ekologije) izvodi se praktično i pismeno, uz konačnu usmenu prezentaciju. Pri tome se stječu vještine spretnosti pisanja i prezentiranja rezultata u okviru suradničkog učenja, kao i uvježbavanje javnog nastupa. Molim studente da poštuju dogovorene rokove.

Learning outcomes

Learning outcome Evaluation methods
identificirati, procijeniti važnost i razlikovati tipove staništa i vegetacije u Hrvatskoj, seminar, kolokviji, usmeno
praktično prepoznavati samoniklu floru i vegetaciju te znati primijeniti u praksi; smjestiti u određeni prostor, seminar, kolokviji, usmeno
praktično naučiti koristiti baze podataka i ekološke varijable u prostoru, znati prosuđivati zakonsku regulativu i primijeniti prilikom procjene utjecaja na okoliš, seminar, kolokviji, usmeno
definirati elemente kvalitete krajobraza, valorizirati i planirati zaštitu vegetacijskih i krajobraznih tipova unutar staništa, seminar, kolokviji, usmeno
spoznati važnost zaštite biljne i biološke raznolikosti, utvrditi i objasniti načine interakcija između različitih tipova vegetacije te procijeniti njihov utjecaj na stanište, seminar, kolokviji, usmeno
praktično spoznati negativne aspekte čovjekovog djelovanja na prirodu i okoliš, naročito uočavanjem problema degradacije okoliša, seminar, kolokviji, usmeno
odabrati prikladne metode zaštite i oblikovanja krajobraza, praktično koristeći informatičke i GIS tehnologije, seminar, kolokviji, usmeno
biti osposobljeni za samostalni i timski rad. seminar,

Working methods

Teachers' obligations

Nastavni materijali su organizirani i prema nastavnim cjelinama dostupni na sustavu za e-učenje Moodle; forum za komunikaciju sa studentima; kalendar važnijih događanja za kolegij; obavijesti vezane uz kolegij; upute za korištenje nastavnih materijala uz zasebne cjeline, predavanja i ocjenjivanje studentskih zadaća (seminara), provođenje usmenih ispita.

Students' obligations

Merlin u okviru kojeg mogu koristiti materijali vezani uz predavanja, primjeri vježbi, zadataka i dr. Uvjeti za dobivanje potpisa i pristupanje ispitu su redovito pohađanje nastave, prisustvovanje terenskoj nastavi te izrada i prezentacija seminara.

Methods of grading

Evaluation elements Maximum points or Share in evaluation Grade rating scale Grade Direct teaching hours Total number of average student workload ECTS
Seminar 35 <60%
61-70%
71-80%
81-90%
91-100%
Insufficient (1)
Sufficient (2)
Good (3)
Very good (4)
Excellent (5)
30 60 2
Aktivnost na terenskoj i učioničkoj nastavi 15 <60%
61-70%
71-80%
81-90%
91-100%
Insufficient (1)
Sufficient (2)
Good (3)
Very good (4)
Excellent (5)
4 15 0,5
Kolokvij 20 <60%
61-70%
71-80%
81-90%
91-100%
Insufficient (1)
Sufficient (2)
Good (3)
Very good (4)
Excellent (5)
22 30 1
Usmeni ispit 30 <60%
61-70%
71-80%
81-90%
91-100%
Insufficient (1)
Sufficient (2)
Good (3)
Very good (4)
Excellent (5)
4 75 2,5
Ukupno 100 60 180 6
Evaluation elements Description Deadline Recoupment
Seminar Dodijeljene ili izborne teme vezane uz tematiku vegetacijske ekologije. Molim studente da poštuju zadane rokove. u toku nastave u toku nastave
Aktivnost na terenskoj i učioničkoj nastavi Studenti su dužni redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u svim vidovima nastave, kao i pravovremeno obaviti zadatke. u toku nastave u toku nastave
Kolokvij Pitanja otvorenog tipa (nabrojite i opišite, definirajte, vrednujte, usporedite i sl.). Prepisivanje je zabranjeno u toku nastave u toku nastave
Usmeni ispit Usmeni ispit obuhvaća gradivo navedeno u nastavnom programu. u redovnim rokovima u redovnim rokovima

Weekly class schedule

  1. Uvod. Zemljopisni položaj i ekološki uvjeti za razvitak različitih vegetacijskih tipova u Republici Hrvatskoj. Pregled vegetacijskih tipova. Horizontalna i vertikalna raščlanjenost. Fitogeografske značajke. Ugrožene i rijetke biljne zajednice. Europske klasifikacije vegetacijskih tipova.
  2. Natura 2000 staništa u RH. Biljke i zajednice vodenih kopnenih sustava - vodene biljne zajednice, voda kao biotop, prilagodbe vodenih biljaka vodenim ekosustavima. Vegetacija u slatkim vodama. Biljne vrste kao pročistači otpadnih voda.
  3. Nešumske zajednice kopnenih sustava – trščaci, vlažni travnjaci, niski cretovi i zamočvareni travnjaci, te njihova primjena u urbanim i prirodnim područjima. Siparišta i stijene, terofiti i travnjačke zajednice te njihova primjena u urbanim i prirodnim područjima. Vrste pogodne za korištenje.
  4. Nešumske zajednice kopnenih sustava – poluprirodni travnjaci te njihova primjena u urbanim i prirodnim područjima (ukrasni ili sportski travnjaci, golf tereni i sl.). Vrste pogodne za korištenje.
  5. Nešumske zajednice kopnenih sustava - Ruderalne zajednice, šumski rubovi i živice (buffer zone) te njihova primjena u urbanim i prirodnim područjima. Vrste pogodne za korištenje.
  6. Vegetacija nizinskoga vegetacijskoga pojasa - ekološki uvjeti pridolaska, opis najznačajnijih zajednica, antropogeni utjecaji i stanje, status zajednica prema NKS-u i mreži Natura 2000, šumska vegetacija u urbanim sredinama, valorizacija prostora osnovom znanja o vegetaciji. Vrste pogodne za korištenje u ozeljenjavanju urbanog prostora.
  7. Vegetacija brežuljkastoga vegetacijskoga pojasa - ekološki uvjeti pridolaska, opis najznačajnijih zajednica, antropogeni utjecaji i stanje, status zajednica prema NKS-u i mreži Natura 2000, šumska vegetacija u urbanim sredinama, valorizacija prostora osnovom znanja o vegetaciji. Vrste pogodne za korištenje u ozeljenjavanju urbanog prostora.
  8. Vegetacija brdskoga vegetacijskoga pojasa - ekološki uvjeti pridolaska, opis najznačajnijih zajednica, antropogeni utjecaji i stanje, status zajednica prema NKS-u i mreži Natura 2000, valorizacija prostora osnovom znanja o vegetaciji. Vrste pogodne za korištenje u ozeljenjavanju urbanog prostora.
  9. Vegetacija gorskoga i pretplaninskoga vegetacijskoga pojasa - ekološki uvjeti pridolaska, opis najznačajnijih zajednica, antropogeni utjecaji i stanje, status zajednica prema NKS-u i mreži Natura 2000, valorizacija prostora osnovom znanja o vegetaciji.
  10. Vegetacija mediteranske regije - ekološki uvjeti pridolaska, opis najznačajnijih zajednica, antropogeni utjecaji i stanje, status zajednica prema NKS-u i mreži Natura 2000, valorizacija prostora osnovom znanja o vegetaciji. Vrste pogodne za korištenje u ozeljenjavanju urbanog prostora.
  11. Posebno vrijedna, rijetka i ugrožena staništa. Šumska staništa plemenitih listača. Pojam i areal plemenitih listača. Karakteristike staništa. Valorizacija i ugroženost šumskih zajednica. Šume i šikare hrasta medunca. Bazofilne borove šume na dolomitima. Reliktni značaj zajednica. Ugrožene i zaštićene vrste. Endemi i relikti. Položaj u NKS-u i ekološkoj mreži Natura 2000.
  12. Valorizacija vegetacije, ugroženost, zaštita, način gospodarenja i uređenje. Antropogenizirana staništa i alohtone biljke te njihov utjecaj na bioraznolikost. Problematika širenja invazivnih vrsti.
  13. Kartiranje vegetacije te korištenje baza podataka - Upotreba GIS vegetacijskih podloga. Interpretacija i implementacija vegetacijskih podloga kao osnova za planiranje i izradu projekata te postupaka u prostoru. Upoznavanje s bazama podataka (FCD) te monitoring vrsta i staništa.
  14. Ekoindikatorske osobine biljnih vrsta i zajednica, florni sastav kao indikator vrijednosti, stanja i promjena ekosustava. Inventarizacija stanja te održavanje ekološke stabilnosti i biološke raznolikosti. Multidisciplinarni pristup rješavanju problema narušenosti ekosustava.
  15. Mjere očuvanja određenih tipova staništa i stanje u Hrvatskoj - Mjere smanjenja negativnog utjecaja na okoliš na primjerima alohtonih biljnih vrsta (zakonodavstvo, prikazi studija utjecaja na okoliš).

Preconditions

Obligatory literature

  1. J.Topić i J. Vukelić: Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema direktivi o staništima EU, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 2009.
  2. J. Vukelić, S. Mikac, D. Baričević, D. Bakšić, R. Rosavec: Šumska staništa i šumske zajednice u Hrvatskoj – Nacionalna ekološka mreža, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 2008.
  3. I. Trinajstić: Biljne zajednice Republike Hrvatske, Akademija šumarskih znanosti, Zagreb, 2008.
  4. Predavanja, bilješke i materijali s Merlin-sustava za e-učenje.

Recommended literature

  1. J. Vukelić: Šumska vegetacija Hrvatske, Sveučilište u Zagrebu Šumarski fakultet i Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 2012.
  2. T. Nikolić: Flora. Biološka raznolikost Hrvatske. Priručnik za inventarizaciju i praćenje stanja. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 2006.
  3. M. Oluić: Snimanje i istraživanje Zemlje iz svemira: sateliti-senzori-primjena. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Geosat, Zagreb, 2001, odabrana poglavlja.
  4. T. Nikolić (ur.): Flora Croatica Database (URL http://hirc.botanic.hr/fcd). Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, 2017
  5. J. Gurevitch, S.M. Scheiner, G.A. Fox: The ecology of plants, second edition. Sinauer Associates, Inc., Publishers, 2006.
  6. T. Nikolić, B. Mitić, I. Boršić: Flora Hrvatske - Invazivne biljke, Alfa d.d., Zagreb, 2014.
  7. B. Janev Hutinec (ur.): Invazivne strane vrste u zaštićenim područjima Grada Zagreba. Javna ustanova Maksimir, Kerschoffset Zagreb d.o.o., 2015.
  8. J. Tivy: Biogeography; A study of plants in the biosphere. 3- rd. edition. Longman Group Ltd., Harlow, 1995.
  9. V. Glavač: Vegetationsökologie - Grundfragen, Aufgaben, Methoden. Gustav Fischer, Jena, Stuttgart, 1996.
  10. I. Horvat, V. Glavač, H. Ellenberg: Vegetation Südosteuropas. Gustav Fischer Verlag, Stuttgart, 1974.
  11. I. Vitasović Kosić, J. Juračak, Ł. Łuczaj: Using Ellenberg-Pignatti values to estimate habitat preferences of wild food and medicinal plants: an example from northeastern Istria (Croatia), Journal of Ethnobiology and Ethnomedicine, 2017, 13 (31), 2017 doi:10.1186/s13002-017-0159-6.
  12. I.Vitasović Kosić, M. Britvec: Florističke i vegetacijske značajke šumskih rubova i travnjaka Ćićarije (Hrvatska). Šumarski list 138(3-4): 167-184, 2014.
  13. I. Vitasović Kosić, F. M. Tardella, A. Catorci: Effect of Management Modification on the Coenological Composition of the North Adriatic Pastoral Landscape (Ćićarija, Croatia). Hacquetia 11(1): 17-46, 2012.
  14. I. Vitasović Kosić, F. M. Tardella, M. Ruščić, A. Catorci: Assessment of floristic diversity, functional composition and management strategy of North Adriatic pastoral landscape (Croatia). Polish Journal of ecology 59(4): 765-776, 2011.
  15. J.Vukelić, I.Trinajstić, D. Baričević: Šumska vegetacija hrvatskog Sredozemlja. Šume hrvatskoga Sredozemlja. Matić, S. (ur.) Zagreb: Akademija šumarskih znanosti, Str. 193-214, 2011.
  16. J. Vukelić, I. Šapić, A. Alegro, V. Šegota, I.Stankić, D. Baričević: Phytocoenological analysis of grey alder (Alnus incana L.) forests in the Dinarides of Croatia and their relationship with affiliated communities. Tuexenia. 37; 65-78, 2017.

Similar course at related universities

  • Primjenjena šumarska fitocenologija, Sveučilište u Zagrebu Šumarski fakultet.
  • Vegetacijska ekologija, Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet.
  • Vegetacijska ekologija, Univerza v Mariboru, Fakulteta za naravoslovje in matematiko.

Please sign in to your account

This site uses cookies and other tracking technologies to assist with navigation and your ability to provide feedback, analyse your use of our products and services, assist with our promotional and marketing efforts, and provide content from third parties. Cookie Policy.