Primijenjena vegetacijska ekologija (185569)

Znanja i vještine stečene na preddiplomskom studiju Agronomije, Krajobrazne arhitekture, Šumarstva, Ekologije ili srodnih studija okolišnih znanosti.

• Predavanja
• Terenske vježbe
  1 cjelodnevni terenski izlazak, te nekoliko kraćih terenskih izlazaka u toku nastave. Obilazak zanimljivih lokacija u Hrvatskoj s primjerima dobrih postupaka za stanište i biljne vrste na njima. Nastava obuhvaća terensko upoznavanje studenata s funkcioniranjem prirodnih ekosustava i to prije svega utjecajem edafskih, geomorfoloških i biotskih čimbenika na florni sastav i pridolazak različitih tipova vegetacije. Također će biti upoznati s funkcioniranjem Javnih ustanova zaštićenih područja u smislu vegetacijskih istraživanja, vrednovanja te gospodarenjem.
• Seminari
  Seminar (dodijeljene ili izborne teme vezane uz tematiku vegetacijske ekologije) izvodi se praktično i pismeno, uz konačnu usmenu prezentaciju. Pri tome se stječu vještine spretnosti pisanja i prezentiranja rezultata u okviru suradničkog učenja, kao i uvježbavanje javnog nastupa.

Teachers' obligations

Nastavni materijali su organizirani i prema nastavnim cjelinama dostupni na sustavu za e-učenje Merlin; obavijesti vezane uz kolegij; predavanja i ocjenjivanje seminara, provođenje usmenih ili pismenih ispita.

Students' obligations

Pohađanje nastave, izrada i prezentacija seminara te polaganje ispita.

1. Uvod. Zemljopisni položaj i ekološki uvjeti za razvitak različitih vegetacijskih tipova u Republici Hrvatskoj. Pregled vegetacijskih tipova. Horizontalna i vertikalna raščlanjenost. Fitogeografske značajke. Ugrožene i rijetke biljne zajednice. Europske klasifikacije vegetacijskih tipova.
2. Natura 2000 staništa u RH. Biljke i zajednice vodenih kopnenih sustava - vodene biljne zajednice, voda kao biotop, prilagodbe vodenih biljaka vodenim ekosustavima. Vegetacija u slatkim vodama. Biljne vrste kao pročistači otpadnih voda.
3. Nešumske zajednice kopnenih sustava – trščaci, vlažni travnjaci, niski cretovi i zamočvareni travnjaci, te njihova primjena u urbanim i prirodnim područjima. Siparišta i stijene, terofiti i travnjačke zajednice te njihova primjena u urbanim i prirodnim područjima. Vrste pogodne za korištenje.
4. Nešumske zajednice kopnenih sustava – poluprirodni travnjaci te njihova primjena u urbanim i prirodnim područjima (ukrasni ili sportski travnjaci, golf tereni i sl.). Vrste pogodne za korištenje.
5. Nešumske zajednice kopnenih sustava - Ruderalne zajednice, šumski rubovi i živice (buffer zone) te njihova primjena u urbanim i prirodnim područjima. Vrste pogodne za korištenje.
6. Vegetacija nizinskoga vegetacijskoga pojasa - ekološki uvjeti pridolaska, opis najznačajnijih zajednica, antropogeni utjecaji i stanje, status zajednica prema NKS-u i mreži Natura 2000, šumska vegetacija u urbanim sredinama, valorizacija prostora osnovom znanja o vegetaciji. Vrste pogodne za korištenje u ozeljenjavanju urbanog prostora.
7. Vegetacija brežuljkastoga vegetacijskoga pojasa - ekološki uvjeti pridolaska, opis najznačajnijih zajednica, antropogeni utjecaji i stanje, status zajednica prema NKS-u i mreži Natura 2000, šumska vegetacija u urbanim sredinama, valorizacija prostora osnovom znanja o vegetaciji. Vrste pogodne za korištenje u ozeljenjavanju urbanog prostora.
8. Vegetacija brdskoga vegetacijskoga pojasa - ekološki uvjeti pridolaska, opis najznačajnijih zajednica, antropogeni utjecaji i stanje, status zajednica prema NKS-u i mreži Natura 2000, valorizacija prostora osnovom znanja o vegetaciji. Vrste pogodne za korištenje u ozeljenjavanju urbanog prostora.
9. Vegetacija gorskoga i pretplaninskoga vegetacijskoga pojasa - ekološki uvjeti pridolaska, opis najznačajnijih zajednica, antropogeni utjecaji i stanje, status zajednica prema NKS-u i mreži Natura 2000, valorizacija prostora osnovom znanja o vegetaciji. Vrste pogodne za korištenje u ozeljenjavanju urbanog prostora.
10. Vegetacija mediteranske regije - ekološki uvjeti pridolaska, opis najznačajnijih zajednica, antropogeni utjecaji i stanje, status zajednica prema NKS-u i mreži Natura 2000, valorizacija prostora osnovom znanja o vegetaciji. Vrste pogodne za korištenje u ozeljenjavanju urbanog prostora.
11. Posebno vrijedna, rijetka i ugrožena staništa. Šumska staništa plemenitih listača. Pojam i areal plemenitih listača. Karakteristike staništa. Valorizacija i ugroženost šumskih zajednica. Šume i šikare hrasta medunca. Bazofilne borove šume na dolomitima. Reliktni značaj zajednica. Ugrožene i zaštićene vrste. Endemi i relikti. Položaj u NKS-u i ekološkoj mreži Natura 2000. Vrste pogodne za korištenje u ozeljenjavanju urbanog prostora.
12. Valorizacija vegetacije, ugroženost, zaštita, način gospodarenja i uređenje. Antropogenizirana staništa i alohtone biljke te njihov utjecaj na bioraznolikost. Problematika širenja invazivnih vrsti.
13. Kartiranje vegetacije te korištenje baza podataka - Upotreba GIS vegetacijskih podloga. Interpretacija i implementacija vegetacijskih podloga kao osnova za planiranje i izradu projekata te postupaka u prostoru. Upoznavanje s bazama podataka (FCD) te monitoring vrsta i staništa.
14. Ekoindikatorske osobine biljnih vrsta i zajednica, florni sastav kao indikator vrijednosti, stanja i promjena ekosustava. Inventarizacija stanja te održavanje ekološke stabilnosti i biološke raznolikosti. Multidisciplinarni pristup rješavanju problema narušenosti ekosustava.
15. Mjere očuvanja određenih tipova staništa i stanje u Hrvatskoj - Mjere smanjenja negativnog utjecaja na okoliš na primjerima alohtonih biljnih vrsta (zakonodavstvo, prikazi studija utjecaja na okoliš).

• Botanika (26596)

1. Predavanja, bilješke i materijali s Merlin-sustava za e-učenje.

1. J.Topić i J. Vukelić: Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema direktivi o staništima EU, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 2009.
2. J. Vukelić: Šumska vegetacija Hrvatske, Sveučilište u Zagrebu Šumarski fakultet i Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 2012.
3. J. Vukelić, S. Mikac, D. Baričević, D. Bakšić, R. Rosavec: Šumska staništa i šumske zajednice u Hrvatskoj – Nacionalna ekološka mreža, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 2008.
4. J. Vukelić, I. Šapić, D. Ugarković, K. Krapinec: Šume Nacionalnog parka Plitvička jezera. E-monografija (znanstvena), prvo izdanje. https://oikon.hr/sume_np_plitvicka_jezera/ Sveučilište u Zagrebu, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije, Oikon d.o.o., Institut za primijenjenu ekologiju. Baričević, D. (ur.), 2023.
5. T. Nikolić: Flora. Biološka raznolikost Hrvatske. Priručnik za inventarizaciju i praćenje stanja. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 2006.
6. J. Vukelić, N. Pernar, I. Perković, D. Bakšić, M. Baneković, I. Šapić: Tlo i vegetacija Nacionalnog parka "Risnjak". Monografija, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Turk, D. (ur.) Crni lug, 2023.
7. T. Nikolić (ur.): Flora Croatica Database (URL http://hirc.botanic.hr/fcd). Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, 2017
8. J. Gurevitch, S.M. Scheiner, G.A. Fox: The ecology of plants, second edition. Sinauer Associates, Inc., Publishers, 2006.
9. T. Nikolić, B. Mitić, I. Boršić: Flora Hrvatske - Invazivne biljke, Alfa d.d., Zagreb, 2014.
10. B. Janev Hutinec (ur.): Invazivne strane vrste u zaštićenim područjima Grada Zagreba. Javna ustanova Maksimir, Kerschoffset Zagreb d.o.o., 2015.
11. J. Tivy: Biogeography; A study of plants in the biosphere. 3- rd. edition. Longman Group Ltd., Harlow, 1995.
12. V. Glavač: Vegetationsökologie - Grundfragen, Aufgaben, Methoden. Gustav Fischer, Jena, Stuttgart, 1996.
13. I. Horvat, V. Glavač, H. Ellenberg: Vegetation Südosteuropas. Gustav Fischer Verlag, Stuttgart, 1974.
14. I. Vitasović Kosić, J. Juračak, Ł. Łuczaj: Using Ellenberg-Pignatti values to estimate habitat preferences of wild food and medicinal plants: an example from northeastern Istria (Croatia), Journal of Ethnobiology and Ethnomedicine, 2017, 13 (31), 2017 doi:10.1186/s13002-017-0159-6.
15. I.Vitasović Kosić, M. Britvec: Florističke i vegetacijske značajke šumskih rubova i travnjaka Ćićarije (Hrvatska). Šumarski list 138(3-4): 167-184, 2014.
16. I. Vitasović Kosić, F. M. Tardella, A. Catorci: Effect of Management Modification on the Coenological Composition of the North Adriatic Pastoral Landscape (Ćićarija, Croatia). Hacquetia 11(1): 17-46, 2012.
17. I. Vitasović Kosić, F. M. Tardella, M. Ruščić, A. Catorci: Assessment of floristic diversity, functional composition and management strategy of North Adriatic pastoral landscape (Croatia). Polish Journal of ecology 59(4): 765-776, 2011.
18. J.Vukelić, I.Trinajstić, D. Baričević: Šumska vegetacija hrvatskog Sredozemlja. Šume hrvatskoga Sredozemlja. Matić, S. (ur.) Zagreb: Akademija šumarskih znanosti, Str. 193-214, 2011.
19. J. Vukelić, I. Šapić, A. Alegro, V. Šegota, I.Stankić, D. Baričević: Phytocoenological analysis of grey alder (Alnus incana L.) forests in the Dinarides of Croatia and their relationship with affiliated communities. Tuexenia. 37; 65-78, 2017.

• Fitocenologija, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije (FŠDT)
• Vegetacijska ekologija, Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet.
• Vegetacijska ekologija, Univerza v Mariboru, Fakulteta za naravoslovje in matematiko.