Print

Biologija laktacije (144558)

Course coordinator

Course description

Predmet biologija laktacije kroz predavanja i vježbe upoznaje studente s razvojem, makroskopskom i mikroskopskom anatomijom i fiziologijom mliječne žlijezde, s naglaskom na mliječnu žlijezdu preživača. Mliječna žlijezda je složena tubuloalveolarna kožna žlijezda. Ona se ubraja u sekundarnu spolnu žlijezdu zbog čega je njena biologija najuže povezana s biologijom spolnih organa, čija je aktivnost najuže vezana s funkcijama endokrinog i živčanog sustava. Sinteza mliječnih sastojaka ovisi o raspoloživosti resorbiranih sastojaka iz probavnog sustava odnosno o metabolizmu, pa time njihove mogućnosti utječu na procese u vimenu ali i na zdravlje životinje.
Predmet Biologija laktacije, morfologiju vimena i njegovu fiziologiju obrađuje kroz slijedeća poglavlja i podpoglavlja: Anatomija laktirajućeg vimena; vanjske osobitosti, suspenzorni sustav, vaskularizacija i inervacija, limfni sustav i imunost, histološka građa; citologija sekrecijske stanice; embriologija i rast (mamogeneza), diferencijacija (laktogeneza); galaktopoeza, endokrinologija galaktopoeze; biosinteza mlijeka; energetski metabolizam, sinteza mliječne masti, sinteza laktoze, sinteza proteina. Sekrecija. Puštanje mlijeka. Sisanje. Homeoreza. Čimbenici koji utječu na laktaciju. Upala vimena. Metabolizam vitamina i minerala. Metabolizam ugljikohidrata, masti i proteina. Metabolički poremaćaji visoko proizvodnih životinja.

Type of course

ECTS: 3.00

English language: L1

E-learning: L1

Teaching hours: 30
Lectures: 25
Practicum: 5

Grading

Sufficient (2):
Good (3):
Very good (4):
Excellent (5):

Conditions for obtaining signature

Prisustvovanje na najmanje 90% svih oblika nastave

General competencies

Nastavni sadržaj modula Biologija laktacije omogućuje studentima stjecanje temeljnih znanja potrebnih za razumijevanje fizioloških procesa u mliječnoj žlijezdi kao specifičnom organu u čiju su aktivnost uključeni gotovo svi organski sustavi. Stečeno znanje čini osnovu za razumijevanje stočarskih tehnoloških predmeta. Važno je u kritičkom prosuđivanju postojećih tehnoloških postupaka i rješavanju praktičnih problema u proizvodnji mlijeka.

Types of instruction

  • Predavanja
    Interaktivni oblik teorijske nastave koji je potreban studentima za usvajanje temeljnih znanja o građi i funkciji mliječne žlijezde definiran ishodima učenja
  • Laboratorijske vježbe
    samostalni rad studenata u analizi histoloških preparata i dijagnostike mastitisa
  • Seminari
    Samostalni rad studenta u pisanju i prezentaciji rada na zadanu temu u cilju dopune i proširenja vlastitog znanja i razvijanja kritičkog mišljenja

Learning outcomes

Learning outcome Evaluation methods
Objasniti osnovu građe i funkcije mliječne žlijezde kao važnog organa u ishrani mladunčeta kao i proizvodnji mlijeka Interaktivna nastava, usmeni ispit, seminarski rad
Primijeniti stečena znanja o složenosti biokemijskih i fizioloških procesa u mliječnoj žlijezdi u prevenciji zdravlja (metaboličkih i reproduktivnih poremećaja) kod visoko proizvodnih životinja Interaktivna nastava, usmeni ispit, seminarski rad
Identificirati kritične točke u tehnologiji mužnje, držanja i hranidbe koje su važne za očuvanje zdravlja mliječne žlijezde Interaktivna nastava, usmeni ispit, seminarski rad
Kreirati program prevencije upala mliječne žlijezde i rane dijagnostike metaboličkih poremećaja temeljem pokazatelja u mlijeku Interaktivna nastava, usmeni ispit, seminarski rad
Dostići razinu znanja iz područja biologije laktacije nužnu za cjeloživotno obrazovanje i/ili nastavak na trećoj razini studija Interaktivna nastava, usmeni ispit, seminarski rad

Working methods

Teachers' obligations

Predavanja
Organizirati interaktivnu nastavu kojom se iznose teorijska znanja iz predmetnog područja i njihovo povezivaje s prethodno stečenim znanjem studenata na sličnim modulima koristeći se power point prezentacijama, maketama i biološkim preparatima. Predavanja nastavnih jedinica koje obuhvaća predmet moraju organiziraju se prema satnici i održavaju unutar 15 tjedana izravne nastave.
Seminarski radovi
Seminarske radove studenata organizira i provodi nastavnik na predmetu u cilju dopune i proširenja znanja te stjecanja vještina potrebnih za savladavanja nastavnog gradiva i poboljšanja stjecanja potrebnih kompetencija u praktičnom rješavanju problema. Teme seminarskih radova nastavnik mora studentima dodijeliti na početku semestra i osigurati im 8-15 tjedana za pripremu. Izradi seminarskih radova prethode objašnjenja i upute o pristupu znanstvenoj literaturi i bazama podataka, te načinu citiranja literature. Također, nastavnik neovisno o prethodnom znanju pokazuje i upućuje studente na korisne linkove važne za izradu seminarskog rada, te im pruža pomoć u prevođenju i razumijevanju pojmova. Nastavnik mora organizirati usmenu prezentaciju seminarskih radova i sudjelovati u raspravi s ostalim studentima iz grupe koju čine 15-20 studenata. Ukupnu kvalitetu seminarskog rada (usmeno izlaganje i napisani tekst) nastavnik ocjenjuje brojem bodova od 1-10, a prolazna ocjena se smatra 5 bodova.
Vježbe
Vježbe se izvode uz mentorstvo nastavnika uz prethodnu najavu i pripremu.

Students' obligations

Prisustvovanje nastavi je obvezno. Obveza svakog studenata u izradi seminarskog rada je priređeno usmeno izlaganje u power point prezentaciji nakon koje ostali studenti i nastavnik uz postavljanje pitanja diskutiraju o izloženoj tematici. Vrijeme izlaganja pripremljenog seminara uključivo i pitanja je 10 minuta. Uz usmeno izlaganje, priprema seminarskog rada na zadanu temu uključuje i napisani tekst (10-tak stranica). U slučajevima opravdanog ili neopravdanog izostanka (tri puta) s vježbi ili seminara studenti su obvezni u zakazanim terminima tijekom semestra ili unutar 4 tjedna nakon završenog semestra nadoknaditi propušteno. U slučaju ako student izostane s vježbi i seminarima više od tri puta gubi pravo na potpis, te predmet mora ponovno upisati u narednoj akademskoj godini.
Za studente pismeni i usmeni dio ispita organizirani su tijekom redovitih ispitnih rokova.

Methods of grading

Evaluation elements Maximum points or Share in evaluation Grade rating scale Grade Direct teaching hours Total number of average student workload ECTS
Pismeni i usmeni ispit 90% <60%
60-70%
71-80%
81-90%
91-100%
Insufficient (1)
Sufficient (2)
Good (3)
Very good (4)
Excellent (5)
25 75 2,5
Evaluation elements Maximum points or Share in evaluation Grade rating scale Grade Direct teaching hours Total number of average student workload ECTS
Izrada i prezentacija seminarskog rada 10% <5 bodova
5 odova
6-7 bodova
8-9 bodova
10 bodova
Insufficient (1)
Sufficient (2)
Good (3)
Very good (4)
Excellent (5)
5 15 0,5
Evaluation elements Maximum points or Share in evaluation Grade rating scale Grade Direct teaching hours Total number of average student workload ECTS
Pohađanje vježbi 0%

Weekly class schedule

  1. Mliječna žlijezda : uvod
  2. Vježbe: anatomska građa; vanjske osobine, suspenzorni aparat, građa žlijezdanog i sisnog dijela, vaskularizacija, limfna cirkulacija, inervacija,
  3. Citologija sekrecijske epitelne stanice
  4. Histološka građa: vježbe; prezentacija histoloških preparata
  5. Neuroendokrini sustav
  6. Neuroendokrini sustav
  7. Hormoni reprodukcijskog ciklusa
  8. Razvoj mliječne žlijezde (mamogeneza): razvoj tijekom (1) fetalnog razdoblja; (2) do koncepcije, (3) trudnoće (4) regresija
  9. Hormonska regulacija mamogeneze
  10. Laktogeneza (diferencijacija): I razdoblje, II razdoblje; endokrino upravljanje
  11. Galaktopoeza, endokrino upravljanje galaktopoezom
  12. Sinteza mliječnih sastojaka: energetski metabolizam, sinteza laktoze, sinteza masti, sinteza proteina
  13. Sekrecija mlijeka, puštanje mlijeka
  14. Metabolizam vitamina i minerala
  15. Metabolički poremećaji tijekom laktacije: mastitis, puerperalna pareza, ketoza, sindrom masne jetre, pašna tetanija

Obligatory literature

  1. Liker, B. (2002). Osnove animalne citologije. Zagreb: Poljoprivredni fakultet.
  2. Liker, B. Anatomija i fiziologija organskih sustava: interna skripta. Zagreb: Agronomski fakultet.
  3. König, H.E., Liebich , H-G. (2009). Anatomija domaćih sisavaca: udžbenik i atlas. Zagreb: Naklada Slap.
  4. Engelhardt, W. (2010). Physiologie der Haustiere. - 3. Auf., Stuttgart: Enke Verlag.
  5. Akers, R. M. (2002). Lactation and the Mammary Gland. Blackwell Publishing, Iowa State Press.
  6. Reece, W. O. (2004). Dukes Physiology of Domestic Animals, -12th ed., Cornell University Press.
  7. Recce,W. O. (2009). Functional anatomy and physiology of domestic animals, Wiley-Blackwell.
  8. Junqueira, L. C., Carneiro, J., Kelley , R . O. (1995). Osnove histologije. Zagreb: Školska knjiga.

Similar course at related universities

  • Lactation Biology, University of Illinois, Urbana, USA
  • Physiology of the Mammary Gland and Lactation, University of Florida, USA
  • Physiology of Growth, Reproduction and Lactation of Farm Animals, Biotechnical Faculty University of Ljubljana
  • Mammary Gland Biology and Lactation, Purdue University, USA

Please sign in to your account

This site uses cookies and other tracking technologies to assist with navigation and your ability to provide feedback, analyse your use of our products and services, assist with our promotional and marketing efforts, and provide content from third parties. Cookie Policy.