Obrana doktorskog rada :: Dominik Anđelini, mag. ing. agr. 

Utjecaj folijarne primjene biougljena na fiziologiju vinove loze i fizikalno-kemijski sastav vina 'Malvazija istarska' (Vitis vinifera L.)

Javna obrana održat će se u četvrtak 17.7.2025. u 11:00 sati u Velikoj vijećnici

Mentori doktorskog rada: 

• izv. prof. dr. sc. Marko Petek, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
• dr. sc. Igor Palčić, Institut za poljoprivredu i turizam Poreč

Povjerenstvo za obranu doktorskog rada: 

• izv. prof. dr. sc. Tomislav Karažija, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
• izv. prof. dr. sc. Ana-Marija Jagatić Korenika, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
• dr. sc. Marijan Bubola, Institut za poljoprivredu i turizam Poreč

Sažetak doktorskog rada: 
Biougljen je heterogena tvar bogata ugljikom i biogenim elementima, a dobiva se pirolizom biomase u kontroliranim uvjetima slabije pristupačnosti kisika. Biougljen se najčešće unosi u vinogradarsko tlo u količinama od 1 pa sve do 40 tona po hektaru, dok je utjecaj folijarne primjene biougljena i utjecaj na trs i svojstva grožđa nedovoljno istražen. Glavni cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj dodatka biougljena u otopinu za folijarnu primjenu na usvajanje hraniva putem lista vinove loze (Vitis vinifera L.) te na fizikalno- kemijski sastav mošta i vina 'Malvazije istarske'. Istraživanje je obuhvaćalo laboratorijski i poljski pokus. Laboratorijskim pokusom cilj je bio utvrditi mogućnost folijarne primjene biougljena te utjecaj na usvajanje, odnosno ispiranje dušika s površine lista. Primijenjene su otopine biougljena (300 mg/L), uree u koncentraciji 3 % (U3%) i 5 % (U5%), kombinacije 300 mg/L biougljena i 3 % (BU3%), odnosno 5% uree (BU5%) te kontrolni tretman (K) kod kojeg je primijenjena isključivo voda. Utvrđeno je kako dodatak biougljena nije statistički utjecao na usvajanje dušika, ali je smanjio količinu ispranog dušika s površine lista. Poljski je pokus postavljen u proizvodnom vinogradu 'Malvazije istarske', a primijenjene folijarne otopine sadržavale su vodu (kontrolni tretman, K) te biougljen u koncentraciji 300 mg/L (B), ureu u koncentraciji 400 mg/L (U), kombinaciju biougljena 300 mg/L i uree 400 mg/L (BU), preparat na bazi aminokiselina 2 mL/L (A), kombinaciju biougljena 300 mg/L i preparata na bazi aminokiselina 2 mL/L (BA) te kombinaciju biougljena 300 mg/L, uree 200 mg/L i preparata na bazi aminokiselina 1 mL/L (BUA). Folijarne otopine primijenjene su u tri navrata; u početku faza cvatnje, zametanja bobica i šare bobica. Folijarna primjena tretmana u maloj je mjeri utjecala na fiziološke procese i to na koncentraciju CO2 u listu i vodni potencijal lista isključivo u fenofazi pune zrelosti. Dodatkom biougljena u otopinu uree (BU) povećala se koncentracija N, P, S, Cu, Mg, Mn, Na, Si i Zn u listu u pojedinim fenofazama i koncentracija glukoze i fruktoze u moštu, S druge strane, utjecao je na smanjenje prinosa grožđa, koncentracije aminokiselina serin, asparaginska kiselina i alanin u moštu te pH vrijednost vina u odnosu na tretman ureom (U). Dodatkom biougljena s aminokiselinama (BA) povećala se koncentracija Ca, P, S, K, N, Mg, Mn i Zn u listu, alkoholna jakost, pH vrijednost i senzorna ocjena vina, a smanjila koncentracija YAN-a, mliječne kiseline i aminokiseline alanin u moštu u odnosu na tretman aminokiselinama (A). Dobiveni rezultati omogućili su razumijevanje povezanosti dodatka biougljena u otopinu za folijarnu primjenu i reakcije vinove loze kroz fiziološke parametre te parametre mošta i vina.

Ključne riječi:   elementi u listu, organske kiseline, aminokiseline, senzorna svojstva, 'Malvazija istarska'