OSNOVE PRIMIJENJENE IHTIOLOGIJE

Jezik: Hrvatski
Godina: 2019
Nakladnik/izdavač: Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
Urednik: Marina Piria
Autor: Treer, Tomislav; Piria, Marina
Mjesto izdavanja: Zagreb
Područje: Biotehničke znanosti
Broj stranica: 145
ISBN: 978-953-7878-96-2

Sažetak

U Hrvatskoj je literaturom relativno dobro pokriveno i područje fundamentalne ihtiologije, osim molekularne genetike (Bogut i sur. 2006a, Mrakovčić i sur. 2006), kao i područje ribarstva (Habeković, 1982, Cetinić i Swiniarski 1985, Treer i sur. 1995, 2001, Bogut i sur. 2006b, Fijan, 2006, Popović, 2010, Cetinić i Soldo, 2010), a ovom se knjigom nastoje prikazati i osnove primijenjene ihtiologije. To je učinjeno kroz poglavlja i to tako da se ukratko upozna i dio recentnih hrvatskih ihtiologa kroz kratki informativni uvid u njihov rad te što više koriste primjeri iz vlastitih istraživanja znanstvenika sa Zavoda za ribarstvo, pčelarstvo, lovstvo i specijalnu zoologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (kroz tekst skraćeno nazivan samo Zavod). Naravno, nisu zapostavljena ni relevantna svjetska istraživanja, a u pojedinim poglavljima opisane su izabrane osnovne i jednostavne metode rada. Zahvaljujući mobilnosti bolonjskog procesa, diplomski i poslijediplomski studij upisuju znatan broj studenata bez ribarskog, dijelom i šireg biološkog predznanja, pa se ovaj uvod u struku nastojalo obraditi na što pristupačniji način, koji može zainteresirati i ljude izvan struke. Djelatnici Zavoda niz godina za Upravu ribarstva Ministarstva poljoprivrede RH, kao i za znanstvene projekte, provode monitoring i znanstvena istraživanja otvorenih voda Hrvatske. U ta su istraživanja redovito uključeni i studenti, kako bi što više naučili kroz praktični rad. Tako su i upoznati s mogućnošću da se već obradom skupljenih samo temeljnih podataka o ihtiocenozama (sastava vrsta riba, broja komada, mase, dužine, dobi) može dobiti jasan uvid u njihovo funkcioniranje i mogućnosti gospodarenja. Stoga je cilj ovog udžbenika dati im u tome sustavnu osnovnu teoretsku podlogu, a koja može biti zanimljiva i svima drugima zainteresiranima za ribe, ribarstvo i ihtiologiju. Znanstveni nazivi riba primijenjeni su prema Froeseu i Paulyju (2015).
Na kraju je dodano i posebno poglavlje pod nazivom „Dobrobit za čovjeka“. Sva prethodna poglavlja govore o utjecaju čovjekovog gospodarenja na riblje zajednice, no vrlo su važna i obrnuta istraživanja, odnosno utjecaj bavljenja gospodarskim i rekreativnim ribolovom na čovjeka. Ekonomski aspekt je naravno dobro poznat, no već niz posljednjih svjetskih skupova, kako gospodarskog tako i rekreativnog ribolova, naglašava i socijalnu i zdravstvenu dobrobit ribolova za čovjeka, stoga je odvojen prostor i za ovu vrlo aktualnu tematiku.

Opis

Što je primijenjena ihtiologija? Samo ime govori da se radi o primjeni znanosti o ribama u praksi. Možda bi je najlakše bilo objasniti analogijama. Entomologija je fundamentalna znanost koja proučava kukce. Primijenjena entomologija koristi fundamentalne spoznaje i primjenjuje ih npr. u poljoprivredi, šumarstvu i sl. Nadalje, ove se spoznaje specifično koriste i u pčelarstvu, koje opet ima dva vida – jedan proučava načine uzgoja kukaca (primarno pčela, no također i drugih, npr. bumbara), a drugi njihovu ulogu u prirodi pri oprašivanju bilja. Slično vrijedi i za mamalogiju i ornitologiju koje proučavaju fundamentalne spoznaje o sisavcima i pticama. Njihovi primijenjeni oblici kroz gospodarenje i zaštitu divljači omogućuju razvoj lovstva. Ono opet ima svoja dva vida – jedan u lovu, a drugi u uzgoju divljači (npr. fazana ili jelena lopatara), dok je krajnji oblik primjene znanosti o sisavcima i pticama vidljiv u stočarstvu.
Slično je i s ihtiologijom. To je fundamentalna biološka znanost koja proučava široki raspon spoznaja o ribama. Primjenu ovih spoznaja radi gospodarenja prirodnim (otvorenim) vodama razvija primijenjena ihtiologija. Njezino specifično korištenje je u ribarstvu koje također ima dva vida, lovni (ribolov) i uzgojni (akvakulturu), a oni osim riba obuhvaćaju i druge vodene organizme. Primijenjenu ihtiologiju je stoga možda najbolje definirati kao nužnu poveznicu koja primjenjuje spoznaje fundamentalne ihtiologije, ali i drugih znanosti (npr. statistike, biologije, kemije, fizike i dr.), kako bi se postavile osnove za ispravno ribarsko gospodarenje otvorenim kopnenim vodama i morem, za akvakulturu, za zaštitu riba, pa i za preradu riba.

Ključne riječi: ihtiofauna, ihtiocenoze, CPUE, dužinsko-maseni odnosi, kondicija, rasprostranjenost, invazivne vrste riba

  Kako kupiti