Obrana doktorskog rada :: Neven Iveša, dipl.ing.biol.
Prisutnost termofilnih vrsta riba u Medulinskom zaljevu
26.1.2022. :: 12:00 sati :: uživo u Velikoj vijećnici Agronomskog fakulteta i on line putem aplikacije Zoom
Zoom će biti dostupan na poveznici : https://us02web.zoom.us/j/87688881887
Mentori:
- prof.dr.sc. Marina Piria, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
- izv.prof.dr.sc. Ana Gavrilović, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
Povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada:
- izv.prof.dr.sc. Tea Tomljanović, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
- izv.prof.dr.sc. Jurica Jug-Dujaković, Sustainable Aquaculture Systems Inc., SAD
- prof.dr.sc. Tomislav Treer, profesor emeritus, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
Sažetak
Promjene u ihtiofauni okarakterizirane su kao najznačajniji ekološki utjecaj globalnog zagrijavanja te dugoročno mogu uzrokovati kaskadne učinke u hranidbenim mrežama i posljedično dovesti do promjena u opskrbi morskim proizvodima što može negativno utjecati na gospodarski ribolov i tržište. Prodorom predatorskih termofilnih vrsta riba na sjeverni Jadran, odnosno u staništa gdje donedavno nisu bile prisutne, proširuje se spektar trofičke eksploatacije plijena. Iako je Medulinski zaljev, zbog raznolikosti staništa i produktivnosti, važno ribolovno područje na sjevernom Jadranu, oskudni literaturni podaciju ukazuju da je ribolov na tom području slabo istražen, naročito termofilne vrste koje se sve češće ondje izlovljavaju. Cilj ovog rada je ispitati sastav ulova termofilnih vrsta riba kao i ukupnog ulova ribe, utvrditi prostorno-vremensku distribuciju termofilnih vrsta, njihovu brojčanu i masenu zastupljenost u ulovu, istražiti njihove hranidbene navike te morfometrijske, merističke i biološko-ekološke značajke. Za potrebe prikupljanja uzoraka korišteni su uobičajeni ribolovni alati u gospodarskom ribolovu na moru (jednostruke mreže stajaćice i obalna potegača) tijekom trogodišnjeg perioda (od 2017. do 2019. godine). Istraživanjem je na tri postaje sakupljeno sedam termofilnih vrsta riba; gof (Seriola dumerili), strijelka skakuša (Pomatomus saltatrix), škaram (Sphyraena sphyraena), strijela bijelica (Lichia amia), strijela modrulja (Trachinotus ovatus), lampuga (Coryphaena hippurus) i plavi trkač (Caranx crysos) te 45 ostalih vrsta riba. Nakon brojanja i vaganja svake termofilne jedinke, sakupljeni su morfometrički i metrički podaci, izdvojeni su i izvagani jetra i gonade te je analiziran sastav probavila kako bi se odredio intenzitet prehrane, plijen i preklapanje u ishrani termofilnih vrsta. Za statističku obradu podataka korišteni su paketi PAST i CANOCO. Istraživanjem je utvrđeno da se termofilne vrste riba u Medulinskom zaljevu pojavljuju sezonski gdje se zadržavanju nekoliko mjeseci, najčešće od rujna do studenog iskorištavajući raspoložive energetske resurse na tom području. To je vidljivo po povećanju srednjih mjesečnih vrijednosti Fultonova indeksa kondicije (kod vrsta S. dumerili i S. sphyraena) i hepatosomatskog indeksa kod vrsta S. dumerili i L. amia. Hranidbeni indeksi ukazuju na preferenciju ishrane ribljim plijenom, a za razliku od ostalih termofilnih vrsta, u prehrani S. dumerili utvrđen je, uz pelagični i bentopelagični, još i demerzalni plijen. Analiza sastava prehrane termofilnih vrsta riba u Medulinskom zaljevu upućuje da među njima trenutno ne dolazi do preklapanja prehrambenih navika čime se dade zaključiti da je svaka termofilna vrsta zauzela svoju ekološku nišu. Rezultati ovog istraživanja doprinose boljem poznavanju promjena u ribljim morskim zajednicama i utjecaju klimatskih promjena na ribolov u Medulinskom zaljevu.
Ključne riječi: zagrijavanje mora, Medulinski zaljev, gospodarski ribolov, termofilne vrste riba, biološke značajke, prehrana